Jedna minuta ima 60 sekundi. Jedan dan ima 24 sata. Jedan sat ima 60 minuta. Jedan dan ima 86 400 sekundi.

Predmetak 'mili' označava da je nešto tisuću puta manje od metra. Znamo da 1 m ima 1000 mm, a 1 mm ima 0,001 m (taj broj dobijemo kada podijelimo 1 sa 1000). Analogno tome onda 2000 mm ima 2 m, dakle 2000 podijelimo s 1000. 1 m = 10 dm = 100 cm = 1 000 mm

Svaka fizička veličina ima svoju brojčanu vrijednost i mjernu jedinicu. Fizičke veličine koje se u određenom pokusu mijenjaju nazivaju se varijablama ili promjenjivim veličinama, dok se fizičke veličine koje se u određenom pokusu ne mijenjaju nazivaju se konstantama ili stalnim veličinama.

Predmetak 'centi' označava da je nešto sto puta manje od metra. Znamo da 1 m ima 100 cm, a analogno tome onda 5 m ima 500 cm. 1 m = 10 dm = 100 cm = 1 000 mm

Jedan dan ima 86 400 sekundi. Budući da jedan dan ima 24 sata, a jedan sat 60 minuta, a jedna minuta 60 sekundi konačni rezultat dobijemo množenjem svih tih podataka.

Rezultat u fizici izražen bez odgovarajuće mjerne jedinice nije fizički točan jer on tada nema nikakvo značenje. Fizičku veličinu iskazujemo njezinom oznakom, brojčanom vrijednošću ili brojčanim iznosom i mjernom jedinicom između kojih je razmak.

U prošlosti su različite države za jednu fizičku veličinu upotrebljavale više mjernih jedinica. To je otežavalo sporazumijevanje u znanosti, tehnici, trgovini i ostalim djelatnostima. Zbog toga je napravljen Međunarodni sustav mjernih jedinica ili kraće SI.

Predmetak 'centi' označava da je nešto sto puta manje od metra. Npr. 1 m ima 100 cm odnosno 1 cm ima 0,01 m. 1 m = 10 dm = 100 cm = 1 000 mm

Svaka fizička veličina ima svoju brojčanu vrijednost i mjernu jedinicu. Fizičke veličine koje se u određenom pokusu mijenjaju nazivaju se varijablama ili promjenjivim veličinama, dok se fizičke veličine koje se u određenom pokusu ne mijenjaju nazivaju se konstantama ili stalnim veličinama.

Uobičajeno je da znakove fizičkih veličina pišemo kosim slovima, a mjerne jedinice uspravnim slovima. Ovo pravilo uobičajeno se primjenjuje kada se koristimo računalom jer nam je u pismu to nezgodno primjenjivati.

Predmetak 'kilo' označava da je nešto tisuću puta veće. Npr. 1 km ima 1000 m. 1 m = 10 dm = 100 cm = 1 000 mm

Fizičku veličinu iskazujemo njezinom oznakom, brojčanom vrijednošću ili brojčanim iznosom i mjernom jedinicom između kojih je razmak. Rezultat bez mjerne jedinice nema fizikalno značenje.

Jedan sat ima 3600 sekundi. Budući da jedna minuta ima 60 sekundi, a jedan sat 60 minuta rezultat dobijemo množenjem ta dva podatka.

Predmetak 'deci' označava da je nešto deset puta manje od metra. Npr. 1 m ima 10 dm odnosno 1 dm ima 0,1 m. 1 m = 10 dm = 100 cm = 1 000 mm

Svojstvo tijela ili fizičke pojave koje možemo mjeriti nazivamo fizičkom veličinom. Svaka fizička veličina ima svoju brojčanu vrijednost i mjernu jedinicu. Fizičke veličine koje se u određenom pokusu mijenjaju nazivaju se varijablama ili promjenjivim veličinama, dok se fizičke veličine koje se u određenom pokusu ne mijenjaju nazivaju se konstantama ili stalnim veličinama.

1 m =10 dm, 1 m =100 cm, 1 m= 1000 mm, 1 km = 1000 m.