Učitavam...

U kojem stanju tvari nemaju ni stalan oblik ni stalan volumen?
Tvari u plinovitom stanju nemaju stalan oblik ni volumen, mogu se stlačiti i šire se prostorom u kojem se nalaze.
Kako nazivamo tvar koja je građena od samo jedne vrste atoma?
Ako je tvar građena samo od jedne vrste atoma, nazivamo je elementarna tvar. Npr. komadić aluminija je elementarna tvar.
Kako se nazivaju tvari koje imaju stalan volumen i stalan oblik?
Čvrsta se tijela sastoje od pravilno razmještenih atoma ili molekula, između kojih djeluje sila slična elastičnoj sili. Molekule u čvrstom tijelu nasumice titraju oko svojih ravnotežnih položaja. Kako je njihovo gibanje ograničeno, posljedica je toga da čvrsta tijela imaju stalan oblik i volumen.
Kako se naziva prijelaz iz čvrstog stanja u plinovito?
Prijelaz iz čvrstog stanja u plinovito stanje naziva se sublimacija, a obrnuti proces desublimacija.
Kako se naziva obrnuti proces od isparavanja?
Prijelaz iz čvrstog stanja u tekuće naziva se taljenje, a obrnuti proces skrućivanje.
Vodena para, voda i led su:
Vodena para, voda i led su ista tvar u različitim agregacijskim stanjima. Vodena para je plinovito, voda je tekuće, a led kruto stanje.
U kojem stanju tvari poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze i imaju stalan oblik?
Tvari u tekućem stanju poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze i imaju stalan oblik. Iako je njihovo gibanje mnogo jače od onog kod čvrstih tijela, sile između molekula dovoljno su jake da spriječe udaljavanje pojedinih molekula od ostalih, ali nisi dovoljne da spriječe promjenu oblika. Zato tekućine zadržavaju stalan volumen, ali ne i oblik.
Ako pomiješamo u menzuri 100 mL alkohola i 100 mL vode koliki će biti ukupni volumen?
Očekujemo da je ukupni volumen jednak zbroju volumena alkohola i vode no on je manji od toga. Molekule vode ulaze u međuprostore između većih molekula alkohola pa se prazan prostor između molekula djelomice popuni. Zato se volumen vode i alkohola pri miješanju smanji. Zaključujemo da se tvari sastoje od sitnih nevidljivih čestica, molekula, između kojih se nalaze prazni međuprostori.
Miris parfema širi se cijelom prostorijom. To objašnjavamo pretpostavkom da se:
Čestice parfema nasumično se gibaju između čestica zraka te postupno dolaze i do najudaljenijih mjesta u prostoriji.
Ako raspršite parfem u jednom kutu učionice, hoće li se miris odmah osjetiti u cijeloj prostoriji?
Osobe bliže kutu u kojem je raspršen parfem osjete miris prije onih koji su udaljeniji. Miris se postupno širi prostorijom. Čestice parfema gibaju se između čestica zraka te postupno dolaze i do najudaljenijih mjesta u učionici. Na osnovi toga možemo zaključiti da su tvari građene od čestica koje se gibaju.
Na kolikim udaljenostima između molekula djeluju međumolekulske sile?
Međumolekulske sile su sile koje djeluju između molekula, a djeluju na vrlo malim udaljenostima.
Kako nazivamo najmanju česticu elementarne tvari koja je još ta tvar?
Najmanja čestica elementarne tvari koja je još ta tvar nazivamo atom. Dijelovi atoma su malena atomska jezgra, koja se nalazi u središtu atoma i koja se sastoji od još manjih čestica koje nazivamo protonima i neutronima, te elektroni, koji se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču.
Što postoji između molekula tvari različitih veličina?
Između molekula tvari različitih veličina postoji prazan prostor ili vakuum.
Koliki će biti ukupan volumen prelijevanjem obojenog alkohola iz menzure A i vode iz menzure B u menzuru C?
Očekujemo da je ukupni volumen jednak zbroju volumena alkohola i vode no on je manji od toga. Molekule vode ulaze u međuprostore između većih molekula alkohola pa se prazan prostor između molekula djelomice popuni. Zato se volumen vode i alkohola pri miješanju smanji. Zaključujemo da se tvari sastoje od sitnih nevidljivih čestica, molekula, između kojih se nalaze prazni međuprostori.
Kako se nazivaju još sitnije čestice od kojih se sastoje protoni?
Protoni i neutroni sastoje se od još sitnijih čestica koje se nazivaju kvarkovi. Dijelovi atoma su malena atomska jezgra, koja se nalazi u središtu atoma i koja se sastoji od još manjih čestica koje nazivamo protonima i neutronima, te elektroni, koji se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču.
Kako se naziva prijelaz iz čvrstog stanja u tekuće?
Prijelaz iz čvrstog stanja u tekuće naziva se taljenje, a obrnuti proces skrućivanje. Prijelaz iz tekućeg stanja u plinovito naziva se isparavanje, a obrnuti proces kondenzacija. Prijelaz iz čvrstog stanja u plinovito stanje naziva se sublimacija, a obrnuti proces desublimacija.
Kako nazivamo čestice koje se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču?
Dijelovi atoma su malena atomska jezgra, koja se nalazi u središtu atoma i koja se sastoji od još manjih čestica koje nazivamo protonima i neutronima, te elektroni, koji se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču.