Čestični sastav tvari

Najmanja čestica elementarne tvari koja je još ta tvar nazivamo atom. Dijelovi atoma su malena atomska jezgra, koja se nalazi u središtu atoma i koja se sastoji od još manjih čestica koje nazivamo protonima i neutronima, te elektroni, koji se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču.

Tvari u tekućem stanju poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze i imaju stalan oblik. Iako je njihovo gibanje mnogo jače od onog kod čvrstih tijela, sile između molekula dovoljno su jake da spriječe udaljavanje pojedinih molekula od ostalih, ali nisi dovoljne da spriječe promjenu oblika. Zato tekućine zadržavaju stalan volumen, ali ne i oblik.

Prijelaz iz čvrstog stanja u tekuće naziva se taljenje, a obrnuti proces skrućivanje. Prijelaz iz tekućeg stanja u plinovito naziva se isparavanje, a obrnuti proces kondenzacija. Prijelaz iz čvrstog stanja u plinovito stanje naziva se sublimacija, a obrnuti proces desublimacija.

Očekujemo da je ukupni volumen jednak zbroju volumena alkohola i vode no on je manji od toga. Molekule vode ulaze u međuprostore između većih molekula alkohola pa se prazan prostor između molekula djelomice popuni. Zato se volumen vode i alkohola pri miješanju smanji. Zaključujemo da se tvari sastoje od sitnih nevidljivih čestica, molekula, između kojih se nalaze prazni međuprostori.

Čvrsta se tijela sastoje od pravilno razmještenih atoma ili molekula, između kojih djeluje sila slična elastičnoj sili. Molekule u čvrstom tijelu nasumice titraju oko svojih ravnotežnih položaja. Kako je njihovo gibanje ograničeno, posljedica je toga da čvrsta tijela imaju stalan oblik i volumen.

Ako je tvar građena samo od jedne vrste atoma, nazivamo je elementarna tvar. Npr. komadić aluminija je elementarna tvar.

Prijelaz iz čvrstog stanja u plinovito stanje naziva se sublimacija, a obrnuti proces desublimacija.

Očekujemo da je ukupni volumen jednak zbroju volumena alkohola i vode no on je manji od toga. Molekule vode ulaze u međuprostore između većih molekula alkohola pa se prazan prostor između molekula djelomice popuni. Zato se volumen vode i alkohola pri miješanju smanji. Zaključujemo da se tvari sastoje od sitnih nevidljivih čestica, molekula, između kojih se nalaze prazni međuprostori.

Međumolekulske sile su sile koje djeluju između molekula, a djeluju na vrlo malim udaljenostima.

Vodena para, voda i led su ista tvar u različitim agregacijskim stanjima. Vodena para je plinovito, voda je tekuće, a led kruto stanje.

Protoni i neutroni sastoje se od još sitnijih čestica koje se nazivaju kvarkovi. Dijelovi atoma su malena atomska jezgra, koja se nalazi u središtu atoma i koja se sastoji od još manjih čestica koje nazivamo protonima i neutronima, te elektroni, koji se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču.

Čestice parfema nasumično se gibaju između čestica zraka te postupno dolaze i do najudaljenijih mjesta u prostoriji.

Prijelaz iz čvrstog stanja u tekuće naziva se taljenje, a obrnuti proces skrućivanje.

Dijelovi atoma su malena atomska jezgra, koja se nalazi u središtu atoma i koja se sastoji od još manjih čestica koje nazivamo protonima i neutronima, te elektroni, koji se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču.

Između molekula tvari različitih veličina postoji prazan prostor ili vakuum.

Tvari u plinovitom stanju nemaju stalan oblik ni volumen, mogu se stlačiti i šire se prostorom u kojem se nalaze.

Osobe bliže kutu u kojem je raspršen parfem osjete miris prije onih koji su udaljeniji. Miris se postupno širi prostorijom. Čestice parfema gibaju se između čestica zraka te postupno dolaze i do najudaljenijih mjesta u učionici. Na osnovi toga možemo zaključiti da su tvari građene od čestica koje se gibaju.