Prijenos tvari kroz tijelo životinja

Životinje čije krvne žile nisu kontinuirano povezane imaju otvoreni optjecajni sustav. U otvorenom krvotoku krvi po tijelu također pumpa srce u žile koje se zatim otvaraju u tjelesne šupljine (sinuse kod mekušaca) ili krvne bazene kod kukaca. Ovaj sustav imaju mekušci (puževi i školjkaš) te člankonošci (pauci, rakovi i kukci).

Zatvoren krvotok je sustav u kojem krv uvijek teče žilama i nema prolijevanja krvi u tjelesne tekućine. Ovo je zatvoren sustav žila koje dopiru do svih stanica. Zatvoreni sustav omogućava brži prijenos kisika i hranjivih tvari. Imaju da glavonošci, kolutićavci i svi kralježnjaci.

Ribe imaju jednostavno srce koje je građeno od jedne klijetke i jedne pretklijetke. Krv samo jednom prolazi kroz vensko srce - iz tijela ulazi u srce te se potiskuje u škrge gdje se odvija izmjena plinova.

Price imaju četverodijelno srce (dvije klijetke i dvije pretklijetke). Kod njih ne dolazi do miješanja venske i arterijske krvi što poboljšava efikasnost opskrbe stanica kisikom (i tako poboljšava stanično disanje).

Izmjena plinova preko cijele površine membrane u heterotrofne protoktista ulaze plinovi i hranjive tvar. Te tvari se zatim difuzijom kroz citoplazmu moraju rasporediti po cijeloj citoplazmi kako bi došle do svih organela.

Svi organizmi koriste difuziju za prijenos plinova i tvari. Jednostanični organizmi ne trebaju imati posebne strukture jer oni mogu tvari difuzijom preko membrane izmjenjivati izravno s okolišem. Kod mnogostaničnih organizama difuzija je između pojedinačnih stanica i kapilara koje otopljene plinove i tvari odvode dalje.

Ribe imaju jednostavno srce koje je građeno od jedne klijetke i jedne pretklijetke. Krv samo jednom prolazi kroz vensko srce - iz tijela ulazi u srce te se potiskuje u škrge gdje se odvija izmjena plinova.

Gmazovi i vodozemci imaju trodijelno srce koje se sastoji od dvije pretklijetke i jedne klijetke. U gmazova je klijetka djelomično pregrađeno kako bi se smanjilo miješanje venske i arterijske krvi; Vodozemci nemaju pregradu - opskrba kisikom je slabija.

Krokodili su posebni gmazovi koji imaju četverodijelno srce s potpuno pregrađenom klijetkom (oni imaju veliku potrebu za kisikom).

Ribe imaju jednostavno srce koje je građeno od jedne klijetke i jedne pretklijetke. Krv samo jednom prolazi kroz vensko srce - iz tijela ulazi u srce te se potiskuje u škrge gdje se odvija izmjena plinova.

Krv kod riba iz tijela ulazi u srce te se potiskuje u škrge gdje se odvija izmjena plinova.

Kukci imaju otvoreni krvotok kroz koji teče hemolimfa koja se sastoji od krvi i međustanične tekućine (limfe).

Ptice, sisavci i krokodili imaju četverodijelno srce (dvije klijetke i dvije pretklijetke). Kod njih ne dolazi do miješanja venske i arterijske krvi što poboljšava efikasnost opskrbe stanica kisikom (i tako poboljšava stanično disanje).

Gmazovi i vodozemci imaju trodijelno srce koje se sastoji od dvije pretklijetke i jedne klijetke. U gmazova je klijetka djelomično pregrađeno kako bi se smanjilo miješanje venske i arterijske krvi; Vodozemci nemaju pregradu - opskrba kisikom je slabija. Krokodili su posebni gmazovi koji imaju četverodijelno srce s potpuno pregrađenom klijetkom (oni imaju veliku potrebu za kisikom),

Ptice, sisavci i krokodili imaju četverodijelno srce (dvije klijetke i dvije pretklijetke). Kod njih ne dolazi do miješanja venske i arterijske krvi što poboljšava efikasnost opskrbe stanica kisikom (i tako poboljšava stanično disanje).

Svi organizmi koriste difuziju za prijenos plinova i tvari. Jednostanični organizmi ne trebaju imati posebne strukture jer oni mogu tvari difuzijom preko membrane izmjenjivati izravno s okolišem. Kod mnogostaničnih organizama difuzija je između pojedinačnih stanica i kapilara koje otopljene plinove i tvari odvode dalje.

Spužve (i žarnjaci) uzimaju iz vode kisik koji je u njoj otopljen. Oni su jako jednostavne životinje bez optjecajnog sustava pa kisik i hranjive stanice prenose od stanice do stanice.

U otvorenom krvotoku krvi po tijelu također pumpa srce u žile koje se zatim otvaraju u tjelesne šupljine (sinuse kod mekušaca) ili krvne bazene kod kukaca. Ovaj sustav imaju mekušci (puževi i školjkaš) te člankonošci (pauci, rakovi i kukci).

U otvorenom krvotoku krvi po tijelu također pumpa srce u žile koje se zatim otvaraju u tjelesne šupljine (sinuse kod mekušaca) ili krvne bazene kod kukaca. Ovaj sustav imaju mekušci (puževi i školjkaš) te člankonošci (pauci, rakovi i kukci).

Krv gujavice u sebi sadrži crveni pigment (hemoglobin) koji joj daje crvenu boju. Isti respiratorni (znači da nosi kisik) pigment imaju i kralješnjaci, uključujući i ljudi.

Zatvoren krvotok je sustav u kojem krv uvijek teče žilama i nema prolijevanja krvi u tjelesne šupljine. Ovo je zatvoren sustav žila koje dopiru do svih stanica. Zatvoreni sustav omogućava brži prijenos kisika i hranjivih tvari. Imaju ga glavonošci, kolutićavci i svi kralježnjaci.

Izmjena plinova preko cijele površine membrane u heterotrofne protoktista ulaze plinovi i hranjive tvar. Te tvari se zatim difuzijom kroz citoplazmu moraju rasporediti po cijeloj citoplazmi kako bi došle do svih organela.

Uz rakove, i školjkaši, puževi, pauci i kukci imaju otvoreni optjecajni sustav. Kod ovih životinja krv teče kroz krvne žile koje nisu međusobno povezane.

Gmazovi i vodozemci imaju trodijelno srce koje se sastoji od dvije pretklijetke i jedne klijetke. U gmazova je klijetka djelomično pregrađeno kako bi se smanjilo miješanje venske i arterijske krvi; Vodozemci nemaju pregradu - opskrba kisikom je slabija.