Procesom alkoholnog vrenja kod kvasca, osim ugljikovog dioksida kao produkt nastaje i:
Razgradnjom šećera osim ugljikovog dioksida nastaje i alkohol etanol. Etanol je glavni produkt alkoholnih pića, a sami kvasci iznimno su bitni u proizvodnji alkoholnih pića.
Bakterije imaju ulogu u ______?
Iako bakterije najčešće povezujemo s bolestima, brojne bakterije su korisne bakterije, poput saprotrofskih bakterija. Saprofitske bakterije obavljaju mliječno-kiselo vrenje, a druge vrste bakterija mogu obavljati alkoholno vrenje koje se koristi u proizvodnji vina.
Sva živa bića, kako bi preživjela, moraju osloboditi energiju iz ___________.
Oslobađanje energije iz hranjivih tvari je moguće u anaerobni i aerobnim uvjetima. Neovisno o uvjetima procesi su dosta slični, a razlika je u učinkovitosti. U aerobnih uvjetima učinkovitost je veća nego u anaerobnim uvjetima.
U izmjeni plinova kod biljaka sudjeluju ___________.
Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.
Puči se nalaze na ________.
Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.
Koji proces je uzrokovan saprotrofskim bakterijama?
To je proces u kojem kako bi bakterije oslobodile potrebnu energiju, razgrađuju mliječni šećer. Kao produkt nastaje mliječna kiselina koja je zaslužna za kiseli okus mlijeka.
Osim saprotrofskih bakterija, koji još organizmi oslobađaju energiju u anaerobnim uvjetima vrenjem?
Jednostanične gljive (kvasci) dišu vrenjem. Vrenje je anaerobni proces disanja u uvjetima bez kisika kojim se oslobađa manja količina energije nego aerobnim disanjem. Šećer se razgrađuje do etanola i ugljikovog dioksida uz oslobađanje energije. Ljudi iskorištavaju ovaj proces u pekarstvu ili pri proizvodnji alkohola.
U kojim organelima se odvija stanično disanje kod biljaka i algi?
Kao i kod svih ostalih organizama stanično disanje odvija se u mitohondrijima, točnije na unutarnjim membranama mitohondrija gdje dolazi do oslobađanja energije razgradnjom hranjive materije uz oslobađanje vode i CO2.
Kvasac pripada carstvu gljiva, međutim za razliku od kvasaca većina je drugih gljiva:
Kvasci u procesu alkoholnog vrenja energiju oslobađaju u anaerobnim uvjetima, dok su ostale gljive aerobni organizmi. Vrenje je proces disanja u uvjetima bez kisika kojim se oslobađa manja količina energije nego aerobnim disanjem. Šećer se razgrađuje do etanola i ugljikovog dioksida uz oslobađanje energije. Ljudi iskorištavaju ovaj proces u pekarstvu ili pri proizvodnji alkohola.
Tijekom staničnog disanja biljaka i algi, kisik se koristi za oslobađanje energije iz šećera nastalih procesom:
Alge i biljke su fotosintetski organizmi koji pomoću Sunčeve energije stvaraju šećer glukozu. Biljke koriste kisik za stanično disanje kojim oslobađaju energiju iz glukoze uz oslobađanje C02 i vode.
Zašto složeniji organizmi ne mogu izmjenjivati plinove preko površine, već su se razvili posebni organski sustavi za disanje?
Učinkovitost izmjene plinove preko površine stanice ili tijela ovisi o omjeru veličine i površine. Stoga je učinkovitost disanja preko površine vrlo efikasna kod praživotinja, dok bi kod ljudi učinkovitost bila iznimno mala.
U vodenih biljaka puči su na __________.
U vodenih biljaka puči su s gornje strane lista. Primjerice listovi lokvanja plutaju na površini vode - donja površina lista je u kontaktu s vodom, a gornja je u kontaktu sa zrakom te je tu omogućena izmjena plinova. Kod kopnenih biljaka uglavnom su s donje strane lista. Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.
Što je bioremedijacija?
Bioremedijacija je proces u kojem se koriste gljive kako bi razgradile razne zagađivače i opasne tvari poput industrijskog otpada, ulja, nafte, pesticida. Sve s ciljem čišćenja i obnove okoliša.
Autotrofni organizmi sami proizvode _______.
Uzimajući tvari iz nežive prirode, autotrofni organizmi stvaraju hranu (u obliku šećera) i kisik. Ovaj proces se naziva fotosinteza. Kisik i hranjive tvari koji su proizvedeni procesom fotosinteze mogu se iskoristiti u procesu staničnog disanja za dobivanje energije.