Zašto se hranimo

Ljudi imaju sjekutiće, očnjake, pretkutnjake i kutnjake. Uloga zubi ovisi o njihovom obliku. Pretkutnjaci sjeckaju i usitnjavaju hranu. Sjekutići sijeku hranu. Očnjaci otkidaju čvrstu hranu, dok kutnjaci usitnjavaju i melju hranu.

Tanko crijevo je dio probavnog kanala dug 5-6 metara. Na unutrašnjoj strani tankog crijeva nalazi se veliki broj crijevnih resica preko kojih se hranjive tvari upijaju u krv i raznose po tijelu.

Za pravilan rast i razvoj neophodno je konzumirati raznolike namirnice: voće i povrće, meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode. Slatkiši, grickalice i jako masna hrana mogu se konzumirati, ali u umjerenim količinama!

Želučani sok omogućuje kemijsku razgradnju hrane u želucu. On sadrži enzime i klorovodičnu kiselinu koji stvaranju kiselo okruženje i vrše kemijsku razgradnju hrane.

U želucu se hrana razgrađuje mehanički i kemijski u kiselim uvjetima. Mehanička razgradnja se postiže stiskanjem mišića želuca, a kemijska pomoću želučanog soka.

Živa bića dobivaju energiju iz hrane. Jednom unesena hrana, probavlja se u probavnom sustavu. Nakon probave hranjive tvari iz hrane dospijevaju do svih stanica cijelog tijela i opskrbljuju ih energijom.

Gušterača izlučuje lužnati probavni sok u dvanaesnik. Lužnatost probavnog soka gušterače neutralizira kiseli sadržaj želuca (koji je kiseo od želučanog soka) i pomaže u razgradnji ugljikohidrata, proteina i masti.

Jednjak je dio probavnog kanala kroz koji hrana prolazi do želuca zajedno sa sluzi koju luče žlijezde iz jednjaka. Jednjak je mišićna cijev koja svojim stezanjem dodatno potiskuje hranu prema želucu.

Dnevni obrok je sva hrana pojedena u jednom danu. Trebalo bi ju rasporediti u više manjih obroka koji se jedu tijekom čitavog dana. Idealno bi bilo jesti pet obroka, od kojih su prvi bogatiji energijom, a posljednji siromašniji.

Želudac je mišićni, šuplji organ. U želucu se hrana razgrađuje mehanički i kemijski u kiselim uvjetima. Mehanička razgradnja se postiže stiskanjem mišića želuca, a kemijska pomoću želučanog soka.

Neprobavljene tvari iz tankog crijeva potiskuju se u debelo crijevo. Debelo crijevo završni je dio probave, gdje se od ostataka hrane i ostalih tvari stvara izmet koji izlazi iz tijela kroz crijevni (analni) otvor.

Hrana u probavni kanal ulazi kroz usta, zatim prolazi kroz ždrijelo, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo do crijevnog otvora kroz koji izlazi iz tijela. U svakom od tih dijelova probavnog kanala odvija se različiti dio probave.

Jezik je mišićni organ koji pomaže tokom mehaničke razgradnje hrane. Osim toga na njemu se nalaze okusni pupoljci pomoću kojih osjetimo okus.

Jetra u dvanaesnik izlučuje žuč, koja sudjeluje u probavi masti i ulja. Žuč raspršuje masti i ulja na sitne kapljice koje se lakše razgrađuju.

Hranjive tvari su ugljikohidrati, proteini i masti. Unose se u tijelo hranom, a energija koja se dobiva iz njih probavom koristi se za sve životne procese.

Jetra u dvanaesnik izlučuje žuč, koja sudjeluje u probavi masti i ulja. Žuč raspršuje masti i ulja na sitne kapljice koje se lakše razgrađuju.

Za pravilan rast i razvoj neophodno je konzumirati raznolike namirnice: voće i povrće, meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode. Slatkiši, grickalice i jako masna hrana mogu se konzumirati, ali u umjerenim količinama!

Probavni sokovi jetre i gušterače ulijevaju se u dvanaesnik. Dvanaesnik je početni dio tankog crijeva. Jetra izlučuje žuč koja sudjeluje u razgradnji masti i ulja, a gušterača izlučuje lužnati probavni sok kojim se neutraliziraju kiseli ostatci hrane iz želuca.

Model pravilne prehrane često se prikazuje prehrambenom piramidom. Na dnu piramide nalaze se namirnice koje treba unositi u većoj količini, kao što su cjelovite žitarice. Na vrhu piramide nalaze se namirnice koje se trebaju jesti u manjim količinama, kao što su slatkiši bogati šećerom. Ponekad se kao najniža razina piramide prikazuje voda, kao podsjetnik da je potrebno piti dovoljno vode svaki dan.

Žlijezde slinovnice, jetra i gušterača su probavne žlijezde. Probavne žlijezde proizvode i izlučuju tvari koje pomažu u probavljanju hrane.

Ljudi imaju sjekutiće, očnjake, pretkutnjake i kutnjake. Uloga zubi ovisi o njihovom obliku. Pretkutnjaci sjeckaju i usitnjavaju hranu. Sjekutići sijeku hranu. Očnjaci otkidaju čvrstu hranu, dok kutnjaci usitnjavaju i melju hranu.\nTijekom prve godine života čovjeku izrasta 20 mliječnih zuba. Kasnije se mliječni zubi zamijene sa trajnima, kojih je u pravilu 32.

Gušterača izlučuje lužnati probavni sok u dvanaesnik. Lužnatost probavnog soka gušterače neutralizira kiseli sadržaj želuca (koji je kiseo od želučanog soka) i pomaže u razgradnji ugljikohidrata, proteina i masti.

Žlijezde slinovnice omogućuju kemijsku razgradnju hrane u ustima. One izlučuju slinu koja kemijski razgrađuje hranu pomoću enzima.

Živa bića dobivaju energiju iz hrane. Jednom unesena hrana, probavlja se u probavnom sustavu. Nakon probave hranjive tvari iz hrane dospijevaju do svih stanica cijelog tijela i opskrbljuju ih energijom.

Prožvakana, omekšana hrana nakon gutanja ulazi u ždrijelo. Mišići u ždrijelu poguruju hranu u nastavak probavnog kanala.

Želučani sok je kisela tekućina koja sadrži enzime i klorovodičnu kiselinu. Želučani sok je odgovoran za kemijsku probavu hrane u želucu, a najvažniji je za probavu proteina.

Tijekom prve godine života čovjeku izrasta 20 mliječnih zuba. Kasnije se mliječni zubi zamijene sa trajnima, kojih je u pravilu 32.

Nezarazne bolesti probavnog sustava mogu se razviti ako se ne hranimo pravilno. Ne mogu se prenijeti s bolesne na zdravu osobu, iako same po sebi mogu predstavljati veliku opasnost i treba ih se shvatiti ozbiljno.\nNeke nezarazne bolesti probavnog sustava su karijes, upala zubnog mesa, žgaravica, gastritis, ciroza jetre, upala crvuljka slijepog crijeva, rak debelog crijeva, pretilost, anoreksija i bulimija.

Jezik je mišićni organ koji pomaže tokom mehaničke razgradnje hrane. Osim toga na njemu se nalaze okusni pupoljci pomoću kojih osjetimo okus.

Tanko crijevo je dio probavnog kanala dug 5-6 metara. Na unutrašnjoj strani tankog crijeva nalazi se veliki broj crijevnih resica preko kojih se hranjive tvari upijaju u krv i raznose po tijelu.

Neprobavljene tvari iz tankog crijeva potiskuju se u debelo crijevo. Debelo crijevo završni je dio probave, gdje se od ostataka hrane i ostalih tvari stvara izmet koji izlazi iz tijela kroz crijevni (analni) otvor.

Heterotrofni organizmi su organizmi koji se hrane gotovom hranom. Čovjek je heterotrofan organizam, kao i ostale životinje.

Dvanaesnik je početni dio tankog crijeva. Probavni sokovi jetre i gušterače ulijevaju se u dvanaesnik.

Želučani sok je kisela tekućina koja sadrži enzime i klorovodičnu kiselinu. Želučani sok je odgovoran za kemijsku probavu hrane u želucu, a najvažniji je za probavu proteina.

Slijepo crijevo je početni dio debelog crijeva te se na njemu nalazi crvuljak. Naziva se slijepo crijevo jer se ne nastavlja na ostatak probavnog kanala, već je njegova \"slijepa ulica\".

Usta vrše mehaničku razgradnju hrane sa zubima. Zubi su smješteni u gornjoj i donjoj čeljusti lubanje.

Dnevni obrok je sva hrana pojedena u jednom danu. Trebalo bi ju rasporediti u više manjih obroka koji se jedu tijekom čitavog dana. Idealno bi bilo jesti pet obroka, od kojih su prvi bogatiji energijom, a posljednji siromašniji.

Žlijezde slinovnice, jetra i gušterača su probavne žlijezde. Probavne žlijezde proizvode i izlučuju tvari koje pomažu u probavljanju hrane.

Model pravilne prehrane često se prikazuje prehrambenom piramidom. Na dnu piramide nalaze se namirnice koje treba unositi u većoj količini, kao što su cjelovite žitarice. Na vrhu piramide nalaze se namirnice koje se trebaju jesti u manjim količinama, kao što su slatkiši bogati šećerom. Ponekad se kao najniža razina piramide prikazuje voda, kao podsjetnik da je potrebno piti dovoljno vode svaki dan.

Karijes i gastritis su nezarazne bolesti probavnog sustava. Takve bolesti mogu se razviti ako se ne hranimo pravilno. Nezarazne bolesti ne mogu se prenijeti s bolesne na zdravu osobu, iako same po sebi mogu predstavljati veliku opasnost i treba ih se shvatiti ozbiljno.

Debelo crijevo je dio probavnog kanala dug oko 2 metra. U njemu se posljednji ostatci vode iz hrane vraćaju u organizam, a ostatak neprobavljene hrane se oblikuje u izmet.

Na unutarnjoj stijenci tankog crijeva nalaze se crijevne resice. Crijevne resice prožete su krvnim kapilarama. Kroz njih razgrađene hranjive tvari ulaze u krv i optjecajnim sustavom dospijevaju do svih stanica tijela.

Zarazne bolesti probavnog sustava su crijevne viroze, bakterijske zaraze i crijevni nametnici (npr. zavojita trihina). Te bolesti mogu se prenositi s jednog organizma na drugi te se tako šire.\nPrije jedenja vrlo je važno temeljito prati ruke. U suprotnom postoji opasnost od unosa nekih od uzročnika zaraznih bolesti probavnog sustava. Također pranje same hrane je od iznimne važnosti, na primjer dobro ispiranje voća i povrća prije konzumiranja.

Heterotrofni organizmi su organizmi koji se hrane gotovom hranom. Čovjek je heterotrofan organizam, kao i ostale životinje.