Prijenos tvari kroz tijelo životinja - sličnosti i razlike

Uz rakove, i školjkaši, puževi, pauci i kukci imaju otvoreni optjecajni sustav. Kod ovih životinja krv teče kroz krvne žile koje nisu međusobno povezane.

Životinje koje zimi ne mogu pronaći dovoljno hrane miruju. Takve životinje hiberniraju, odnosno spavaju zimski san. Tijekom hibernacije imaju smanjen intenzitet metabolizma i usporeni rad srca te intenzitet disanja.

Vodozemci i gmazovi imaju srce izgrađeno od tri dijela: dvije pretklijetke i jedne klijetke. Kako imaju samo jednu klijetku, u njoj dolazi do miješanja arterijske i venske krvi.

Životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom imaju više eritrocita u krvi i više mitohondrija u stanicama kako bi mogle oslobađati više energije i grijati tijelo. Više eritrocita u krvi omogućuje prijenos više kisika do stanica, a više mitohondrija u stanicama koristi taj kisik za oslobađanje veće količine energije iz hranjivih tvari.

Podjela srca na lijevu i desnu stranu omogućuje životinjama da održavaju stalnu tjelesnu temperaturu. Kod potpuno podijeljenog srca, ne dolazi do miješanja arterijske krvi iz lijeve strane srca i venske krvi iz desne strane. Zbog toga u tijelo odlazi čista arterijska krv koja nosi mnogo kisika. Veća količina kisika u stanicama omogućuje oslobađanje više energije, pa životinje s potpuno podijeljenim srcem lakše zagrijavaju tijelo i održavaju stalnu tjelesnu temperaturu.

Dječja glista, svinjska trakavica i mnogi drugi nametnički organizmi nemaju razvijen optjecajni sustav. Kod njih se hranjive tvari prenose tijelom u otopljenom stanju, dok se kisik ne prenosi je žive u anaerobnim uvjetima.

Ribe, vodozemci i gmazovi imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu. Sisavci i ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu što im omogućuje pokrov tijela (perje ili dlake) i masno tkivo ispod kože.

Neke životinje imaju otvoreni optjecajni sustav, a neke, kao i čovjek, zatvoreni optjecajni sustav. U otvorenom optjecajnom sustavu nisu povezane sve žile i krv na nekim mjestima istječe u tjelesne šupljine, dok je u zatvorenom optjecajnom sustavu krv uvijek unutar žila.

Građa srca sisavaca i ptica je jednaka građi srca čovjeka. Njihovo srce sastoji se od dvije klijetke i dvije pretklijetke. Lijevi i desni dio srca u potpunosti su odvojeni i ne dolazi do miješanja krvi.

Neki beskralježnjaci, poput virnjaka, žarnjaka i spužvi, nemaju razvijen optjecajni sustav. Kod njih se izmjena plinova vrši preko površine tijela, a kroz tijelo se plinovi prenose difuzijom. Hranjive tvari se prenose tekućinom koja ispunjava tijelo.

Mekušci imaju otvoreni optjecajni sustav, što znači da im se krv izlijeva u tjelesne šupljine jer im sve žile nisu povezane. Mekušci s otvorenim optjecajnim sustavom su puževi i školjkaši.

Hemoglobin je protein u krvi koji veže kisik. U svojoj građi sadrži željezo, a nalazi se u crvenim krvnim stanicama, eritrocitima.

Ribe imaju srce koje se sastoji od pretklijetke i klijetke. Kroz srce riba protječe samo venska krv, zbog čega se ono naziva i vensko srce.

Optjecajni sustav kralježnjaka građen je od srca i krvnih žila koje se nadovezuju i tvore zatvoreni krvotok. Srce kralježnjaka ima različiti broj pretklijetki i klijetki, ovisno o skupini kralježnjaka, a krvne žile se dijele na arterije, vene i kapilare, kao kod čovjeka.

Vodozemci i gmazovi imaju srce izgrađeno od tri dijela: dvije pretklijetke i jedne klijetke. Kako imaju samo jednu klijetku, u njoj dolazi do miješanja arterijske i venske krvi.

U otvorenom optjecajnom sustav nisu povezane sve žile, pa krv istječe u šupljine unutar tijela. Kod zatvorenog optjecajnog sustav krv nikad ne istječe iz žila.

Člankonošci imaju otvoreni optjecajni sustav, što znači da im se krv izlijeva u tjelesne šupljine jer im sve žile nisu povezane. Neki od člankonožaca s takvim optjecajnim sustavom su rakovi, pauci i kukci.

Kolutićavci imaju zatvoreni optjecajni sustav kroz koji protječe krv s hemoglobinom. Jedan od predstavnika kolutićavaca s ovakvim optjecajnim sustavom je gujavica. Razmisli koje su sličnosti optjecajnog sustava čovjeka i gujavice!

Sisavci i ptice imaju potpuno odijeljenu lijevu i desnu stranu srca. To znači da nikad ne dolazi do miješanja arterijske i venske krvi.

Ribe imaju srce koje se sastoji od pretklijetke i klijetke. Kroz srce riba protječe samo venska krv, zbog čega se ono naziva i vensko srce.

Neki beskralježnjaci, poput virnjaka, žarnjaka i spužvi, nemaju razvijen optjecajni sustav. Kod njih se izmjena plinova vrši preko površine tijela, a kroz tijelo se plinovi prenose difuzijom. Hranjive tvari se prenose tekućinom koja ispunjava tijelo.

Svi kralježnjaci imaju zatvoreni optjecajni sustav. U kralježnjake se ubrajaju sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci i sisavci. Kod svih njih žile se nadovezuju jedna na drugu i krv se nikad ne izlijeva iz njih.

Hemoglobin je protein u krvi koji veže kisik. U svojoj građi sadrži željezo, a nalazi se u crvenim krvnim stanicama, eritrocitima.

Optjecajni sustav prenosi tvari kroz tijelo životinja. Neke životinje imaju zatvoreni, a neke otvoreni optjecajni sustav. Neki beskralježnjaci uopće nemaju posebni sustav za prijenos tvari kroz tijelo, pa se on odvija na druge načine.

Dječja glista, svinjska trakavica i mnogi drugi nametnički organizmi nemaju razvijen optjecajni sustav. Kod njih se hranjive tvari prenose tijelom u otopljenom stanju, dok se kisik ne prenosi je žive u anaerobnim uvjetima.

Životinje sa stalnom tjelesnom toplinom mogu spriječiti gubitak topline tjelesnim pokrovom i masnim tkivom koji zadržavaju toplinu u tijelu životinje. Tijelo sisavaca pokriveno je krznom, a tijelo ptica perjem.

Neke životinje imaju otvoreni optjecajni sustav, a neke, kao i čovjek, zatvoreni optjecajni sustav. U otvorenom optjecajnom sustavu nisu povezane sve žile i krv na nekim mjestima istječe u tjelesne šupljine, dok je u zatvorenom optjecajnom sustavu krv uvijek unutar žila.

Građa srca sisavaca i ptica je jednaka građi srca čovjeka. Njihovo srce sastoji se od dvije klijetke i dvije pretklijetke. Lijevi i desni dio srca u potpunosti su odvojeni i ne dolazi do miješanja krvi.

Optjecajni sustav kralježnjaka građen je od srca i krvnih žila koje se nadovezuju i tvore zatvoreni krvotok. Srce kralježnjaka ima različiti broj pretklijetki i klijetki, ovisno o skupini kralježnjaka, a krvne žile se dijele na arterije, vene i kapilare, kao kod čovjeka.

Ribe imaju dvodjelno srce, građeno od jedne pretklijetke i jedne klijetke. Kroz srce riba prolazi venska krv, pa se njihovo srce naziva vensko srce.

Žarnjaci, spužve i virnjaci nemaju optjecajni sustav. To su relativno mali organizmi kojima građa omogućuje da se plinovi kroz njihovo tijelo prenose difuzijom, a hranjive tvari otopljene u tjelesnim tekućinama, zbog čega im nije potreban optjecajni sustav.

Životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom imaju više eritrocita u krvi i više mitohondrija u stanicama kako bi mogle oslobađati više energije i grijati tijelo. Više eritrocita u krvi omogućuje prijenos više kisika do stanica, a više mitohondrija u stanicama koristi taj kisik za oslobađanje veće količine energije iz hranjivih tvari. Uz to, kod životinja koje imaju stalnu tjelesnu temperaturu srce je potpuno odijeljeno i ne dolazi do miješanja krvi.

Optjecajni sustav prenosi tvari kroz tijelo životinja. Neke životinje imaju zatvoreni, a neke otvoreni optjecajni sustav. Neki beskralježnjaci uopće nemaju posebni sustav za prijenos tvari kroz tijelo, pa se on odvija na druge načine.