Građa i obilježja živih bića

Stanice su mikroskopske veličine stoga se izmjena tvari može odvijati preko površine zbog odnosa površine i volumena. Kod višestaničnih organizama površina tijela postaje premala u odnosu na volumen stoga izmjena tvari preko površine nije učinkovita.

Voda s otopljenim tvarima u prostoru između stanica naziva se izvanstanična tekućine. Izvanstanična tekućina nalazi se izvan stanica, u prostoru između stanica.

Postupne promjene organizama kroz generacije zovemo evolucija. Riječ evolucija dolazi od latinske riječi \"evolutio\" što označava razvoj ili razvitak.

Citoplazma je otopina koja ispunjava unutrašnjost stanice i većinskim je dijelom voda. U njoj se nalaze organele i zbivaju različiti procesi.

Usklađenost procesa sinteze i razgradnje molekula, odnosno metabolizam, omogućuje život. Primjer metaboličkog procesa je stanično disanje.

Svako živo biće je individualno i razlikuje se od drugih živih bića. Iako se bića svrstavaju u skupine (npr. rodovi, vrste) prema sličnosti, svaka jedinka je jedinstvena.

Stanična membrana tanka ovojnica koja odvaja stanicu od susjednih stani i okoline i preko nje se odvija izmjena tvari s okolišem. Staničnu membranu posjeduju sve stanice.\nStanična stijenka je čvrsta ovojnica karakteristična samo za biljne stanice.

Jezgra je najveće stanično tjelešce i upravlja radom stanice. U jezgri se nalazi nasljedna molekula DNA.

Osmoza je difuzija vode kroz polupropusnu membranu kada se čestice vode gibaju iz područja veće u područje manje koncentracije. Stanične membrane su polupropusne kako bi se mogla provoditi osmoza i izjednačavati koncentracija otopina.

Usklađenost procesa sinteze i razgradnje molekula, odnosno metabolizam, omogućuje život. Primjer metaboličkog procesa je stanično disanje.

Difuzija je proces gibanja čestica iz područja manje u područje veće koncentracije kako bi se ravnomjerno rasporedile. Primjerice, kada u vodu kapnemo kap crvene boje, nakon nekog vremena čestice boje će difundirati kroz čitav volumen vode u čaši.

Voda s otopljenim tvarima u prostoru između stanica naziva se izvanstanična tekućine. Izvanstanična tekućina nalazi se izvan stanica, u prostoru između stanica.

Ribosomi su strukture zadužene za sintezu proteina u stanici. Jezgra sadrži nasljedni materijal dok se u mitohondrijima odvija stanično disanje i oslobađa se energija.

Vakuola služi kao skladište vode i drugih tvari. Ispunjena je staničnom tekućinom u kojoj su otopljeni minerali. Javlja se samo u biljnim stanicama.

Biljna i životinjska stanica većinom su slične, ali imaju i neke različitosti. Biljna i životinjska stanica imaju većinu istih organela. No, biljne stanice imaju neke organele koje životinjske stanice nemaju, poput vakuole i kloroplasta.

Kloroplast organela koja je zelena zbog klorofila. U kloroplastu se odvija proces proizvodnje kisika i hranjivih tvari.

Dva roditeljska živa bića razmnožavanjem stvaraju potomke slične sebi. Razmnožavanjem je omogućen opstanak vrste.

Mreža kanalića je membranski sustav kanalića koji osigurava brz prijenos tvari unutar stanice. Ona također povezuje jezgru i staničnu membranu čime omogućava brz prijenos tvari od jezgre od izvanstaničnog prostora i obrnuto. Citoplazma ispunjava stanicu i u njoj se nalazi mreža kanalića.

Kod nekih jednostaničnih organizama nasljedna informacija DNA nalazi se u citoplazmi. Kod nekih jednostaničnih organizama DNA je slobodna u citoplazmi jer nemaju jezgru. Primjer takvih organizama su bakterije.

Biologija se često opisuje kao znanost o životu. Biologija proučava sva živa bića, njihovu građu, funkcioniranje organizma, ali i utjecaj okoliša na živa bića te utjecaj živih bića jednih na druge.

Biologija se često opisuje kao znanost o životu. Biologija proučava sva živa bića, njihovu građu, funkcioniranje organizma, ali i utjecaj okoliša na živa bića te utjecaj živih bića jednih na druge.

Mitohondriji su okruglasta i duguljasta tjelešca u kojima se oslobađa energija iz hranjivih tvari pomoću staničnog disanja. Ribosomi su zaduženi za sintezu proteina, dok se u kloroplastima odvija fotosinteza i nalaze se samo u biljnim stanicama.

Kloroplast organela koja je zelena zbog klorofila. U kloroplastu se odvija proces proizvodnje kisika i hranjivih tvari. U mitohondriju se odvija proces staničnog disanja.

Organiziranost je jedno od osnovnih obilježja živog svijeta i osim u unutarnjoj građi, moguće je uočiti i u vanjskoj građi organizama, primjerice vanjska građa stabljike agave.

Citoplazma se nalazi unutar stanice stoga riječ je o staničnoj tekućini. Tekućine koje se nalaze izvan stanica nazivaju se izvanstanične tekućine.

Jezgra je najveće stanično tjelešce i upravlja radom stanice. U jezgri se nalazi nasljedna molekula DNA. Ribosomi su zaduženi za sintezu proteina, a u mitohondriju se odvija stanično disanje.

Vakuola služi kao skladište vode i drugih tvari. Ispunjena je staničnom tekućinom u kojoj su otopljeni minerali. Javlja se samo u biljnim stanicama.

Svako živo biće je individualno i razlikuje se od drugih živih bića. Iako se bića svrstavaju u skupine (npr. rodovi, vrste) prema sličnosti, svaka jedinka je jedinstvena.

Stanična membrana tanka ovojnica koja odvaja stanicu od susjednih stani i okoline i preko nje se odvija izmjena tvari s okolišem. Staničnu membranu posjeduju sve stanice. Stanična stijenka je čvrsta ovojnica karakteristična samo za biljne stanice.

Organiziranost je jedno od osnovnih obilježja živog svijeta i osim u unutarnjoj građi, moguće je uočiti i u vanjskoj građi organizama, primjerice vanjska građa stabljike agave.

Postupne promjene organizama kroz generacije zovemo evolucija. Riječ evolucija dolazi od latinske riječi \"evolutio\" što označava razvoj ili razvitak.

Osmoza je proces difuzije vode kroz staničnu membranu. Difuzija je proces gibanja čestica iz područja manje u područje veće koncentracije kako bi se ravnomjerno rasporedile. Primjerice, kada u vodu kapnemo kap crvene boje, nakon nekog vremena čestice boje će difundirati kroz čitav volumen vode u čaši.

Mitohondriji su okruglasta i duguljasta tjelešca u kojima se oslobađa energija iz hranjivih tvari pomoću staničnog disanja.

Podražljivost je sposobnost živih bića da primaju različite informacije (podražaje) iz svog okoliša i reagiraju na njih. Odgovori na podražaje omogućuju živim bićima zaštitu i preživljavanje.\nBiljke pojedine dijelove tijela okreću prema Suncu, što je primjer svjetlosne podražljivosti. \nKod životinja moguće je uočiti povlačenje dijela tijela od izvora topline, što je primjer termička podražljivost.

Prilagodbe omogućuju preživljavanje živim bićima. Živa bića prilagođavaju se na različite uvjete u staništu građom tijela, funkcioniranjem metabolizma i ponašanjem.

Stanična stijenka je čvrsta ovojnica koja štiti biljnu stanicu i daje joj oblik i čvrstoću. Građena je od celuloze i nalazimo je samo u biljnim stanicama.

Stanicu je potrebno promatrati elektronskim mikroskopom da bi se u njoj vidjeli mitohondriji i ribosomi. Mitohondriji, ribosomi i mreža kanalića toliko su sitni da se ne vide ni pomoću svjetlosnog mikroskopa.

Citoplazma je otopina koja ispunjava unutrašnjost stanice i većinskim je dijelom voda. U njoj se nalaze organele i zbivaju različiti procesi.

Difuzija je proces gibanja čestica iz područja manje u područje veće koncentracije kako bi se ravnomjerno rasporedile. Primjerice, kada u vodu kapnemo kap crvene boje, nakon nekog vremena čestice boje će difundirati kroz čitav volumen vode u čaši.

Podražljivost je sposobnost živih bića da primaju različite informacije (podražaje) iz svog okoliša i reagiraju na njih. Odgovori na podražaje omogućuju živim bićima zaštitu i preživljavanje. Biljke pojedine dijelove tijela okreću prema Suncu, što je primjer svjetlosne podražljivosti. Kod životinja moguće je uočiti povlačenje dijela tijela od izvora topline, što je primjer termičke podražljivosti.