Zašto mi treba hrana

Ždrijelo je organ koji povezuje usta i jednjak (i nos i dušnik). U ždrijelu se nalazi grkljan s grkljanskim poklopcem koji odvaja probavni i dišni sustav. Prilikom gutanja hrana se jezikom potiskuje iz usta u ždrijelo te klizi preko zatvorenog grkljanskog poklopca u jednjak.

Usta vrše mehaničku razgradnju hrane sa zubima. Zubi su smješteni u gornjoj i donjoj čeljusti lubanje i oni mehanički usitnjavaju hranu. U ustima se hrana usitnjava, omekšava i miješa sa slinom.

Čovjek tijekom života ima dva različita zubala. Mliječni zubi rastu u prvoj godini života. Ukupno imamo 20 mliječnih zuba (8 sjekutića, 4 očnjaka i 8 kutnjaka). Kasnije se mliječni zubi zamijene s trajnima, kojih je u pravilu 32.

Probavne žlijezde su dio probavnog sustava čovjeka uz probavnu cijev. Ovo su žlijezde koje se nalaze uz probavnu cijev i izlučuju enzime koji razgrađuju hranu. Probavne žlijezde su: slinovnice, jetra i gušterača.

Čovjek, kao i sve životinje je heterotrofan organizam. Heterotrofni organizmi uzimaju gotovu hranu (gotove organske spojeve) iz svojeg okoliša. Tu hranu zatim probavljaju unutar svojeg tijela. Heterotrofni organizmi su i gljive, neke bakterije i protista.

Stanično disanje je proces kojim ljudi iz hranjivih tvari (glukoze) oslobađaju energija na membrani mitohondrija. Staničnim disanjem troši se kisik za razgradnju glukoze, a na kraju se dobije voda, ugljikov dioksid i energija.

Ždrijelo je organ koji povezuje usta i jednjak (i nos i dušnik). U ždrijelu se nalazi grkljan s grkljanskim poklopcem koji odvaja probavni i dišni sustav. Prilikom gutanja hrana se jezikom potiskuje iz usta u ždrijelo te klizi preko zatvorenog grkljanskog poklopca u jednjak.

Žlijezde slinovnice su probavne žlijezde koje se nalaze u ustima i imaju ulogu natapanja hrane slinom kako bi se ona omekšala, lakše oblikovala i gutala. U slini se nalaze enzimi koji počinju razgrađivati ugljikohidrate. Ljudi imaju tri para žlijezda slinovnica u ustima.

Biogeni elementi su kemijski elementi koji grade sva živa bića. Ako se količina i omjeri biogenih elemenata u tijelu poremeti dolazi do problema pri funkcioniranju organizma. Najzastupljenijih elementi su: ugljik, kisik, vodik i dušik. Manje zastupljeni su kalij, kalcij, fosfor, sumpor, natrij, klor, željezo i magnezij. Ostali elementi se u organizmima nalaze u tragovima.

Glukoza je jednostavni šećer iz kojeg se u stanicama procesom staničnog disanja dobiva energija uz utrošak kisika. Sva hrana se razgrađuje do glukoze kako bi se iz nje moglo izvući što više energije.

Probavni sustav je organski sustav koji ima ulogu primitka, usitnjavanja i razgradnje hrane na osnovne kemijske spojeve iz kojih se može dobiti energija. U ljudi probavni sustav se sastoji od probavne cijevi (kanala) i probavnih žlijezda.

Glukoza je jednostanvni šećer iz kojeg se u stanicam procesom staničnog disanja dobiva energija uz utrošak kisika. Sva hrana se razgrađuje do glukoze kako bi se iz nje moglo izvući što više energije.

Debelo crijevo se nastavlja na tanko crijevo, ovo je završni dio probavila u kojem se upija voda i minerali te se odvija bakterijska razgradnja. Debelo crijevo je dugačko 1,5-2 metra, a završava izmetnim otvorom (anusom).

Hranjive tvari su kemijski spojevi koje unosimo u tijelo, imaju energetsku vrijednosti i nužne su za normalno funkcioniranje organizma.

Dvanaesnik je početni dio tankog crijeva. Naziva se tako zbog duljine 12 palčeva. Ovdje se odvija većina probave.

Jednjak je organ u obliku cijevi koji povezuje ždrijelo i želudac. Stezanjem mišićne stijenke jednjaka hrana se potiskuje u želudac, a na ulazu u želudac se nalazi prsten mišića koji sprječava povratak hrane iz želuca u jednjak.

Hrana ulazi u tijelo kroz usta (usnu šupljinu). U ustima se hrana mehanički usitnjava (zubima), omekšava i miješa sa slinom. Usitnjena hrana lakše prolazi u druge dijelove probavnog sustava.

Crijevne resice su nabori sluznice tankog crijeva čija uloga povećanje površine crijeva kako bi se olakšalo upijanje razgrađenih sastojaka hrane iz probavila u krvotok. Hranjive tvari se prenose krvlju do jetre gdje se pročišćavaju od toksina i zatim se prenose do svih stanica u tijelu gdje se iskorištavaju.

Probavni sustav je organski sustav koji ima ulogu primitka, usitnjavanja i razgradnje hrane na osnovne kemijske spojeve iz kojih se može dobiti energija. U ljudi probavni sustav se sastoji od probavne cijevi (kanala) i probavnih žlijezda.

Želudac je proširenje probavne cijevi u kojem dolazi do dodatnog mehaničkog usitnjavanja i razgradnje hrane. Također želudac djeluje kao spremište hrane i tekućine. U želucu se nalaze enzimi, želučana kiselina i sluz.

Probavne žlijezde su: slinovnice, jetra i gušterača. Probavne žlijezde su dio probavnog sustava čovjeka uz probavnu cijev. Ovo su žlijezde koje se nalaze uz probavnu cijev i izlučuju enzime koji razgrađuju hranu.

Masti su kemijski spojevi koji služe kao spremište i izvor energije. Osim toga sugdjeluju izgradnji organizma i izolaciji tijela protiv hladnoće.

Jezik je mišićni organ koji pomaže tijekom mehaničke razgradnje hrane - miješa, oblikuje i potiskuje hranu prema ždrijelu. Jezik je prekriven okusnim pupoljcima koji pomažu u procijeni kvalitete hrane (npr. da li je hrana u redu za konzumaciju ili ne).

Enzimi su kemijski spojevi (proteini) koji reguliraju brzine kemijskih reakcija (ubrzavaju reakcije), a da se pri tome sami ne mijenjaju. Enzimi se mogu naći unutar stanica gdje reguliraju stanične procese ili u šupljinama organa - primjerice u tankom crijevu gdje razgađaju hranu na jednostavnije spojeve od kojih se kasnije može dobiti energija. Enzimi su nužni za probavu.

Biogeni elementi su kemijski elementi koji grade sva živa bića. Ako se količina i omjeri biogenih elemenata u tijelu poremeti dolazi do problema pri funkcioniranju organizma. Najzastupljenijih elementi su: ugljik, kisik, vodik i dušik. Manje zastupljeni su kalij, kalcij, fosfor, sumpor, natrij, klor, željezo i magnezij. Ostali elementi se u organizmima nalaze u tragovima.

Tanko crijevo je dio probavne cijevi gdje se odvija većina probave hrane. Dugo je 5-6 metara. Na unutrašnjoj strani tankog crijeva nalazi se veliki broj crijevnih resica preko kojih se hranjive tvari upijaju u krv i raznose po tijelu.

Jezik je mišićavi organ koji miješa, oblikuje i potiskuje hranu prema ždrijelu. Jezik je prekriven okusnim pupoljcima koji pomažu u procijeni kvalitete hrane (npr. da li je hrana u redu za konzumaciju ili ne).

Bjelančevine ili proteini su složeni kemijski spojevi. Ljudi dijelom proizvode potrebne proteine te ih uzimaju iz hrane. Hrana bogata proteinima su soja, meso, riba i jaja. Bjelančevine unutar organizma sudjeluju u brojnim važnim procesima.

Zubi se nalaze u ustima i služe za mehaničko usitnjavanje hrane. Po svojoj građi slični su kosti i građeni su od mineraliziranog tvrdog tkiva izvana i od mekšeg prokrvljenog tkiva iznutra. Zubi se dijele prema obliku i ulozi na: sjekutiće, očnjake, pretkutnjake i kutnjake. Broj i vrsta zubi je određena vrstom prehrane životinje.

Žlijezde slinovnice su probavne žlijezde koje se nalaze u ustima i imaju ulogu natapanja hrane slinom kako bi se ona omekšala, lakše oblikovala i gutala. U slini se nalaze enzimi koji počinju razgrađivati ugljikohidrate. Ljudi imaju tri para žlijezda slinovnica.

Dvanaesnik je početni dio tankog crijeva u koji se ulijeva žuč i gušteračin sok s probavnim enzimima. Žlijezde crijeva također proizvode enzime (probavni sok). Ovdje se događa veliki dio razgradnje hrane.

Ugljikohidrati su jednostavni šećeri glukoze, škroba, celuloze, fruktoze. UH su vrlo česti u ljudskoj prehrani i unose se u obliku pekarskih proizvoda, voća i povrća. Glukoza je najvažniji izvor energije za stanice - glukoza se razgrađuje u procesu staničnog disanja da bi se dobila energija.

Želučani sok je kisela tekućina koja sadrži enzime i klorovodičnu kiselinu. Želučani sok je odgovoran za kemijsku probavu hrane u želucu, a najvažniji je za probavu proteina.

Debelo crijevo je završni dio probave u kojem se upija voda i minerali te se odvija bakterijska razgradnja. Od ostataka hrane i ostalih tvari stvara izmet koji izlazi van tijela kroz crijevni, odnosno analni otvor.

Živa bića energiju dobivaju iz hranjivih tvari koje u organizam unose hranom. Jednom unesena hrana, probavlja se kroz probavni sustav i kao takve hranjive materije dospijevaju do svih stanica cijelog tijela i opskrbljuju ga energijom.

Crijevne resice su nabori sluznice tankog crijeva čija uloga povećanje površine crijeva kako bi se olakšalo upijanje razgrađenih sastojaka hrane iz probavila u krvotok. Hranjive tvari se prenose krvlju do jetre gdje se pročišćavaju od toksina i zatim se prenose do svih stanica u tijelu gdje se iskorištavaju.

Zubi se prema obliku i ulozi dijele na 4 skupine: sjekutiće, očnjake, pretkutnjake i kutnjake. Pretkutnjaci sjeckaju i usitnjavaju hranu. Sjekutići sijeku hranu. Očnjaci otkidaju čvrstu hranu, dok kutnjaci usitnjavaju i melju hranu.

Stanično disanje je proces kojim se iz hranjivih tvari (glukoze) oslobađa energija na membrani mitohondrija. Staničnim disanjem troši se kisik za razgradnju glukoze, a na kraju se dobije voda, ugljikov dioksid i energija. C

Hranjive tvari su kemijski spojevi koje unosimo u tijelo, imaju energetsku vrijednosti i nužne su za normalno funkcioniranje organizma.