Kako tvari putuju kroz moje tijelo

Kapilare su najmanje krvne žile s vrlo tankom stijenkom kroz koju je moguća izmjena plinova difuzijom, one dovode kisik i hranjive tvari od svih stanica. Kapilare povezuju arterije i vere kroz cijelo tijelo - krv s kisikom iz arterija dovode u stanice, a krv s ugljičnim dioksidom od stanice odvode u vene.

Krvna plazma je tekućina žućkaste boje koja se sastoji od vode, otopljenih soli, plinova, bjelančevina,... Zbog velikog udjela vode (90% u plazmi) krv regulira tjelesnu temperaturu te služi za transport tvari.

Srce je mišićni organ izgrađen od srčanog mišićnog tkiva koji \"pumpa\" krv po tijelu. Kod čovjeka srce je četverodijelno i sastoji se od dvije manje - komore pretklijetke u koje krv iz tijela dolazi u srce i dvije veće komore - klijetke iz kojih krv izlazi iz srce.

Krvožilni sustav je sustav koji osigurava prijenos tvari do svih stanica u tijelu, a sastoji se od srca, krvnih žila i krvi. Srce djeluje kao pumpa koja stezanjem srčanom mišića pumpa krvi iz srca u žile. Stezanjem žila krv se dalje tjera po cijelom tijelu.

Otkucaji srca, bilo ili puls je zvuk zatvaranja i srčanih zalisaka. Slušanje pulsa možemo odraditi koliko brzo srce kuca. Normalna puls odraslog čovjeka je 60 do 80 otkucaja u minuti, no taj se broj može brzo povećati prilikom fizičke aktivnosti, napora, stresa i straha kada srce krv pumpa brže kao bi se moglo osloboditi više energije.

Leukociti ili bijele krvne stanice su obrambene (imunološke) stanice koje štite organizam od bolesti. Neki leukociti imaju protutijela za bolesti, a neki idu u međustanične prostore i kad uzročnika bolesti obuhvate lažnim nožicama i pojedu ga.

Krv opskrbljuje stanice s tvarima koje su neophodne za funkcioniranje, a također odnosi i otpadne produkte metabolizma do organa koji su zaduženi za njihovo odstranjivanje iz tijela.

Zgrušavanje krvi je zaustavljanja krvarenja na način da se stvori krvni ugrušak na mjestu oštećenja krvne žile. Fibrinogen je bjelančevina u krvnoj plazmi koja zajedno s trombocitima (krvne stanice) stvara krvni ugrušak koji popravlja oštećenja žila.

Eritrociti (crvene krvne stanice) su najbrojnija vrsta krvnih stanica. Imaju ulogu prijenosa plinova (kisika i ugljičnog dioksida). Eritrociti su crvene boje zbog pigmenta hemoglobina. Eritrociti čovjeka gube jezgru kao odrasle stanice.

Limfni sustav je razgranati sustav žila koji se sastoji od limfe, limfnih čvorova i limfnih žila. Limfnim žilama kola limfa koja se sastoji od krvne plazme i leukocita te ima ulogu u obrani organizma od bolesti.

Kod čovjeka srce je četverodijelno i sastoji se od dvije manje - komore pretklijetke u koje krv iz tijela dolazi u srce i dvije veće komore - klijetke iz kojih krv izlazi iz srce.

Krvotok je zatvoreni sustav u kojemu krv teče sustavom žila i nigdje se ne proljeva u tjelesne šupljine.

Aorta izlazi iz srca i to je najveća arterija. Ona iz srca izvodi krv bogatu kisikom.

Krvožilni sustav je sustav koji osigurava prijenos tvari do svih stanica u tijelu, a sastoji se od srca, krvnih žila i krvi. Srce djeluje kao pumpa koja stezanjem srčanom mišića pumpa krvi iz srca u žile. Stezanjem žila krv se dalje tjera po cijelom tijelu.

Krv se sastoji od dva dijela: krvne plazme i krvnih stanica. Krvna plazma je tekući dio krvi i većinski se sastoji od vode, otopljenih proteina, soli itd. Krvne stanice su eritrociti, trombociti i leukociti.

Tijelom čovjeka protječu arterijska i venska krv. Arterijska krv bogata je kisikom i hranjivim tvarima. Ima svjetlocrveno boju, dok je venska krv siromašna s kisikom i hranjivim tvarima i ima tamnocrvenu boju.

Srčani zalisci se nalaze između pretklijetke i klijetke. Oni omogućuju tok krvi samo u jednom smjeru i sprječavaju njeno vračanje (iz klijetke u pretklijetku). Zvuk zatvaranja srčanih zaliska možemo čuti i osjetiti te ga nazivamo bilo (puls).

Srce prilikom potiskivanja krvi u aortu stvara pritisak krvi na stijenku arterija, odnosno stvara tlak. Krvni tlak (za čovjeka) ima normalnu vrijednost od 120/80 mm Hg. Krvni tlak se smanjuje s gubitkom krvi. Starost, stres, nezdrave životne navike mogu povisiti krvni tlak.

Životinje (i ljudi) najviše energije troše tijekom napornih aktivnost kao što su intenzivni treninzi ili planinarenje. No energija se troši i kada \"radimo ništa\" jer nam je energija potrebna samo da budemo živi.

Arterije su žile kojima krv bogata kisikom izlazi iz srca. Arterije imaju debelu stijenku građenu od mišićnih i elastičnih vlakana - arterije se mogu stezati i tako potiskuju krv kroz žilu. Aorta izlazi iz srca i to je najveća arterija.

Arterije su žile kojima krv bogata kisikom izlazi iz srca. Arterije imaju debelu stijenku građenu od mišićnih i elastičnih vlakana - arterije se mogu stezati i tako potiskuju krv kroz žilu. Aorta izlazi iz srca i to je najveća arterija.

Krvna tjelešca su stanice koje se nalaze se u krvi. Postoje tri glavna tjelešca: eritrociti, leukociti i trombociti. Krvne stanice proizvode su u koštanoj srži (krvotvorno tkivo).

Hemoglobin je crveni pigment u eritrocitima koji krvi daje crvenu boju. Uloga hemoglobina je vezanje plinova. Kisik se veže na željezni ion u hemoglobinu i tako se može transportirati po tijelu.

Eritrociti (crvene krvne stanice) su najbrojnija vrsta krvnih stanica. Imaju ulogu prijenosa plinova (kisika i ugljičnog dioksida). Eritrociti su crvene boje zbog pigmenta hemoglobina. Eritrociti čovjeka gube jezgru kao odrasle stanice.

Venska krv je krv bogata ugljikovim dioksidom. Ona venama dolazi do pluća gdje se odvija izmjena plinova između kapilara i plućnih mjehurića.

Krvni tlak (za čovjeka) ima normalnu vrijednost od 120/80 mm Hg. Krvni tlak se smanjuje s gubitkom krvi. Starost, stres, nezdrave životne navike mogu povisiti krvni tlak.

Vene su žile koje krv dovode u srce. One imaju tanke stijenke s venskim zaliscima koji sprječavaju povratak krvi. Krv u venama uvijek ide prema srcu, a pokreće ju stezanje okolnih mišića. Krv u veni je bogata ugljičnim dioksidom.

Krv po žilama teče po tijelu. Kod čovjeka imamo 3 tipa žila: arterije koje krv s kiksom odvode od srca, vene koje krv s CO2 dovode u srce i kapilare koje krv odvode i dovode do svih stanica.

Limfni sustav je razgranati sustav žila koji se sastoji od limfe, limfnih čvorova i limfnih žila. Limfnim žilama kola limfa koja se sastoji od krvne plazme i leukocita te ima ulogu u obrani organizma od bolesti.

Krv je tekuće vezivno tkivo koje se sastoji od krvne plazme i krvnih stanica. Odrasli ljudi imaju 4-6 litara krvi u svojem tijelu. Krv transportira otopljene plinove (O2 i CO2) i hranjive tvari po organizmu (eritrociti), regulira tjelesnu temperaturu, štiti organizam od bolesti (leukociti) i zaustavlja krvarenje (trombociti).

Leukociti ili bijele krve stanice su obrambene (imunološke) stanice koje štite organizam od bolesti. Neki leukociti imaju protutijela za bolesti, a neki idu u međustanične prostore i uzročnika bolesti obuhvate lažnim nožicama te ga pojedu.

Kapilare su najmanje krvne žile s vrlo tankom stijenkom kroz koju je moguća izmjena plinova difuzijom, one odvode kisik i hranjive tvari od svih stanica. Kapilare povezuju arterije i vere kroz cijelo tijelo - krv s kisikom iz arterija dovode u stanice, a krv s ugljičnim dioksidom od stanice odvode u vene.

Krv je tjelesna tekućina, odnosno tekuće tkivo koje je zastupljeno u tijelu odraslog čovjeka s oko 5 l. U slučaju velikog gubitka, dolazi do ozbiljnih medicinskih posljedica ili smrti.

Srčani zalisci se nalaze između pretklijetke i klijetke. Oni omogućuju tok krvi samo u jednom smjeru i sprječavaju njeno vračanje (iz klijetke u pretklijetku). Zvuk zatvaranja srčanih zaliska možemo čuti i osjetiti te ga nazivamo bilo (puls).

Trombociti su krvne pločice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi i tako sprječavaju krvarenje. Trombociti nastaju u koštanoj srži raspadanjem posebnih velikih stanica. Fibrinogen je bjelančevina u krvnoj plazmi koja zajedno s trombocitima stvara krvni ugrušak koji popravlja oštećenja žila i zaustavlja krvarenje.

Otkucaji srca, bilo ili puls je zvuk zatvaranja i srčanih zalisaka. Slušanje pulsa možemo odraditi koliko brzo srce kuca. Normalna puls odraslog čovjeka je 60 do 80 otkucaja u minuti, no taj se broj može brzo povećati prilikom fizičke aktivnosti, napora, stresa i straha kada srce krv pumpa brže kao bi se moglo osloboditi više energije. C

Trombociti su krvne pločice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi i tako sprječavaju krvarenje. trombociti nastaju u koštanoj srži raspadanjem posebnih velikih stanica. Fibrinogen je bjelančevina u krvnoj plazmi koja zajedno s trombocitima stvara krvni ugrušak koji popravlja oštećenja žila i zaustavlja krvarenje.

Hemoglobin je crveni pigment u eritrocitima koji krvi daje crvenu boju. Uloga hemoglobina je vezanje plinova. Kisik se veže na željezni ion u hemoglobinu i tako se može transportirati po tijelu.