Kako su građena živa bića

Osmoza je proces difuzije vode kroz staničnu membranu. Prijenos vode preko polupropusne membrane s mjesta manje koncentracije otopljene tvari na mjesto veće koncentracije otopljene tvari kako bi se dvije koncentracije izjednačile. Ako imamo dvije posude koje su povezane membranom, voda će prelaziti membranu i ići u posudu u kojoj je otopljena veća količina šećer - količina vode u posudi s malo šećera će se smanjiti s vremenom.

Mitohondriji su okruglasta i duguljasta tjelešca čija je uloga oslobađanje energija iz hranjivih tvari procesom staničnog disanja. Prisutni su samo u eukariotskim stanicama.

Atomi su najniži stupanj organizacije svijeta. Atomi grade razne molekule koje pak grade kompleksnije strukture. U stanicama molekule su sastani dijelovi organela.

Mreža kanalića (endoplazmatski retikulum) je membranski sustav kanalića koji osigurava brz prijenos tvari unutar stanice, a proteže se od jezgrine ovojnice do stanične membrane. Dijelovi retikuluma bliže jezgri na sebi imaju ribosome.

Jezgra je najveći organel u kojem se nalazi nasljedna tvar. DNA u jezgri koja je odvojena od citoplazme jezgrinom ovojnicom. Jezgra pruža zaštitu nasljednoj tvari (DNA) te kontrolira rad ostatka stanice zbog čega je nazivamo je \"kontrolni/upravljački centar\" stanice.

Biljna tkiva grade sve biljne organizme a dijeli se u šest skupina: tvorno, osnovno, pokrovno, potporno, provodno i žljezdano. Ta tkiva izgrađuju organizme svih biljaka.

Stanica je osnovna građevna i funkcionalna jedinca života. Stanice grade sve organizme. Kod višestaničnih organizama, više stanica koje obavljaju istu ulogu tvore tkiva i organe. Postoje životinjske, biljne i bakterijske stanice (kod bakterija jedna stanica je ujedno i jedan organizam).

S obzirom na to da je riječ o tekućini u prostoru među stanicama radi se o izvanstaničnoj tekućini.

Živčano tkivo sudjeluje u primanju i prenošenju informacija iz okoliša i iz unutrašnjosti tijela, pamćenju, mišljenju,... Živčana tkiva tvore mozak (i živce) koji upravlja radom cijelog organizma.

Stanica je osnovna jedinca života. Stanice su mikroskopskih veličina pa se one i njihova građa proučavaju mikroskopom. Stanice grade organizme. Kod višestaničnih organizama, više stanica koje obavljaju istu ulogu tvore tkiva i organe. Postoje životinjske, biljne i bakterijske stanice (kod bakterija jedna stanica je ujedno i jedan organizam).

Mišićno tkivo omogućuje pokretanje tijela i unutarnjih organa. Mišići svojim stezanjem i opuštanjem pokreću koštani sustav te omogučuju rad unutarnjih organa (npr. srce).

Jednostanični organizmi su organizmi koji su sastoje samo od jedne stanice koja obavlja sve funkcije koje su potrebne za preživljavanje - hranjenje, rast i razmnožavanje. Jednostanični organizmi su mikroskopskih veličina i nisu vidljivi golim okom. Ovo su arheje, bakterije, većina protista i neke jednostanične alge i gljive.

Stanična stijenka je čvrsti sloj koji obavija stanicu. Građena je od celuloze i nalazimo je samo u biljnim stanicama. Biljnoj stanici daje stalan i pravilan oblik te čvrstoću.

Pokrovno tkivo je trajno biljno tkivo koje se nalazi na površini biljnih organa. Ono ima zaštitnu ulogu (od gubitka vode, mehaničkog oštećenja, temperaturnih promjena...).

Žljezdano tkivo je trajno biljno tkivo koje se nalazi po cijeloj biljci. Izlučuje različite tvari koje su biljci potrebne za funkcioniranje, obranu (npr. otrovni spojevi u listovima) ili privlačenje oprašivača (nektar).

Citoplazma se nalazi u stanici, ispunjava njenu unutrašnjost i u njoj se zbivaju različiti procesi. Citoplazma je želatinozna tvar u kojoj su otopljene brojne tvari i u koju su umetnuti razna stanična tjelešca (organeli).

Ribosomi su male čestice kaje su prisutne u eukariotskim i prokariotskim stanicama. Nalaze se u citoplazmi i u njima se zbiva stvaranje bjelančevina.

Jezgra je najveći organel u kojem se nalazi nasljedna tvar. DNA u jezgri koja je odvojena od citoplazme jezgrinom ovojnicom. Jezgra pruža zaštitu nasljednoj tvari (DNA) te kontrolira rad ostatka stanice zbog čega je nazivamo je \"kontrolni/upravljački centar\" stanice.

Osnovno tkivo je trajno biljno tkivo koje se može naći kroz cijelu biljku. Ima stanice s puno kloroplasta te može služiti kao spremište npr. hranjivih tvari.

Provodno tkivo je trajno biljno tkivo koje se nalazi u žilama biljke. Provodi tvari tijelom biljke - provodi produkte fotosinteze (kisik i hranjive tvari) iz listova u spremišna tkiva te vodu i mineralne tvari iz korijena prema listovima.

Životinjska tkiva izgrađuju sve životinje i možemo ih svrstati u četiri skupine: pokrovno, vezivno, mišićno i živčano. Biljna tkiva grade sve biljne organizme a dijeli se u šest skupina: tvorno, osnovno, pokrovno, potporno, provodno i žljezdano.

Osnovno tkivo je trajno biljno tkivo koje se može naći kroz cijelu biljku. Ima stanice s puno kloroplasta i sudjeluje u fotosintezi te može služiti kao spremište npr. hranjivih tvari.

Stanična membrana je vanjski struktura koja obavija stanicu i odvaja njenu unutrašnjost od vanjskog okoliša ili drugih stanica. Stanična membrana je polupropusna - omogućuje prijenos tvari preko membrane iz ili u stanicu (korisne tvari ulaze, a štetne tvari izlaze). Stanična membrana je prisutna kod eukariotskih i prokariotskih stanica.

Potporno tkivo je trajno biljno tkivo koje se nalazi u dijelovima biljke koji rastu, a pruža čvrstoću i potporu biljci i njenim organima.

Stanična membrana je vanjski struktura koja obavija stanicu i odvaja njenu unutrašnjost od vanjskog okoliša ili drugih stanica. Stanična membrana je polupropusna - omogućuje prijenos tvari preko membrane iz ili u stanicu (korisne tvari ulaze, a štetne tvari izlaze). Stanična membrana je prisutna kod eukariotskih i prokariotskih stanica.

Citoplazma se nalazi u stanici, ispunjava njenu unutrašnjost i u njoj se zbivaju različiti procesi. Citoplazma je žalatinozna tvar u kojoj su otopljene brojne tvari i u koju su umetnuti razna stanična tjelešca (organeli).

Životinjska tkiva izgrađuju sve životinje i možemo ih svrstati u četiri skupine: pokrovno, vezivno, mišićno i živčano. Životinjska tkiva su sastavljena od mnogo stanica koje obavljaju istu funkciju. Ova tkiva tvore organe u životinja.

Vezivno tkivo povezuje tijelo - povezuje različite komponente organizma u jednu cjelinu te im daje potporu i čvrstoću. Rahlo, masno, koštano i hrskavično tkivo spadaju pod vezivna tkiva.

Pokrovno (epiteno) tkivo gradi kožu i sluznicu unutarnjih organa i nalazi se na površini tijela i organa. Ovo je tkivo koje je u kontaktu s vanjskim okolišem (npr. koža i unutrašnjost želuca). Osim što pokriva i štiti tijelo ono sudjeluje i u građi žlijezda.

Vakuola služi kao skladište vode i drugih tvari. Ispunjena je staničnom tekućinom (vodom s otopljenim tvarima) u kojoj su otopljeni razni minerali i druge tvari poput štetnih tvari ili pigmenata.

Vezivno tkivo povezuje tijelo - povezuje različite komponente organizma u jednu cjelinu te im daje potporu i čvrstoću. Rahlo, masno, koštano i hrskavično tkivo spadaju pod vezivna tkiva.

Citoplazma se nalazi unutar stanice stoga riječ je o staničnoj tekućini.

Ribosomi su male čestice kaje su prisutne u eukariotskim i prokariotskim stanicama. Nalaze se u citoplazmi i u njima se zbiva stvaranje bjelančevina.

Organizmi koji su građeni od velikog broja stanica nazivaju semnogostanični ili višestanični organizmi. Stanice su udružena u tkiva koja imaju specijalizirane zadaće (podjela rada), a različita tkiva pak tvore organe i organske sustave. Ovo su biljke, životinje te većina gljiva i algi.

Mitohondriji su okruglasta i duguljasta tjelešca čija je uloga oslobađanje energija iz hranjivih tvari procesom staničnog disanja. Prisutni su samo u eukariotskim stanicama.

Pokrovno tkivo je trajno biljno tkivo koje se nalazi na površini biljnih organa. Ono ima zaštitnu ulogu (od gubitka vode, mehaničkog oštećenja, temperaturnih promjena...).

Endoplazmatski retikulum je membranski sustav kanalića koji osigurava brz prijenos tvari unutar stanice, a proteže se od jezgrine ovojnice do stanične membrane. Dijelovi retikuluma bliže jezgri na sebi imaju ribosome. Citoplazma ispunjava stanicu i u njoj se nalazi mreža kanalića. Nalazi se samo kod eukariotskih organizama.

Tvorna tkiva omogućuju rast biljkama u visinu i širinu. Nalaze se u klicama, vrhovima i rubovima stabljiki i korijena.

Mišićno tkivo omogućuje pokretanje tijela i unutarnjih organa. Mišići svojim stezanjem i opuštanjem pokreću koštani sustav te omogućuju rad unutarnjih organa (npr. srce).

Živčano tkivo sudjeluje u primanju i prenošenju informacija iz okoliša i iz unutrašnjosti tijela, pamćenju, mišljenju,... Živčana tkiva tvore mozak (i živce) koji upravlja radom cijelog organizma.

Potporno tkivo je trajno biljno tkivo koje se nalazi u dijelovima biljke koji rastu, a pruža čvrstoću i potporu biljci i njenim organima.

Tvorno tkivo omogućuje biljci rast u visinu i širinu. Nalazi se u klicama, vrhovima i rubovima stabljiki i korijena.

Pokrovno tkivo gradi kožu i sluznicu unutarnjih organa životinja. Ovo je tkivo koje je u kontaktu s vanjskim okolišem (npr. koža i unutrašnjost želuca). Osim što pokriva i štiti tijelo ono sudjeluje i u građi žlijezda.

Provodno tkivo je trajno biljno tkivo koje se nalazi u žilama biljke. Provodi tvari tijelom biljke - provodi produkte fotosinteze (kisik i hranjive tvari) iz listova u spremišna tkiva te vodu i mineralne tvari iz korijena prema listovima.

Stanična stijenka je čvrsti sloj koji obavija stanicu. Građena je od celuloze i nalazimo je samo u biljnim stanicama. Biljnoj stanici daje stalan i pravilan oblik te čvrstoću.

Kloroplast je tjelešce koje sadrži biljne boje/pigmente te je zelen zbog pigmenta klorofila. U njemu se odvija proces proizvodnje kisika i hranjivih tvari procesom fotosinteze. Prisutni su samo kod biljnih stanica.

Difuzija je kretanje čestica pri kojem nema trošenja energije. Cilj kretanja je izjednačenje njihovih koncentracija - postizanje ravnomjernog rasporeda. Čestice se gibaju iz područja gdje ih ima više u područje gdje ih ima manje. Primjerice, kada u vodu kapnemo kap crvene boje, nakon nekog vremena čestice boje će difundirati kroz čitav volumen vode u čaši.

Ako u stanicu uđe previše vode, ona će nabubriti te postoji mogućnost da će se raspuknuti. Ako pri izjednačavanju koncentracija previše vode iziđe iz stanice ona će se smežurati. Opstanak živih bića može biti tako ugrožen.

Organele su specijalizirane podjedinice stanice koje su funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom membranom. Organeli obavljaju posebne zadaće u stanici. Organeli su prisutni samo kod eukariotskih stanica.

Žljezdano tkivo je trajno biljno tkivo koje se nalazi po cijeloj biljci. Izlučuje različite tvari koje su biljci potrebne za funcioniranje, obranu (npr. otrovni spojevi u listovima) ili privlačenje oprašivača (nektar).

Kloroplast je tjelešce koje sadrži biljne boje/pigmente te je zelen zbog pigmenta klorofila. U njemu se odvija proces proizvodnje kisika i hranjivih tvari procesom fotosinteze. Prisutni su samo kod biljnih stanica.

Čestice tvari difundiraju iz područja manje u područje veće koncentracije kako bi se ravnomjerno rasporedile. Primjerice, kada u vodu kapnemo kap crvene boje, nakon nekog vremena čestice boje će difundirati kroz čitav volumen vode u čaši.

Osmoza je proces difuzije vode kroz staničnu membranu. Prijenos vode preko polupropusne membrane s mjesta manje koncentracije otopljene tvari na mjesto veće koncentracije otopljene tvari kako bi se dvije koncentracije izjednačile. Ako imamo dvije posude koje su povezane membranom, voda će prelaziti membranu i ići u posudu u kojoj je otopljena veća količina šećer - količina vode u posudi s malo šećera će se smanjiti s vremenom.

Vakuola služi kao skladište vode i drugih tvari. Ispunjena je staničnom tekućinom (vodom s otopljenim tvarima) u kojoj su otopljeni razni minerali i druge tvari poput štetnih tvari ili pigmenata. Velika vakuola je prisutna u biljnih stanica.