Neki beskralježnjaci imaju neprohodno, a neki prohodno probavilo. Primjer: probavilo gujavice je prohodno, dok probavilo žarnjaka i virnjaka. Kod njih jedan jedini otvor služi i za primanje hrane (usta) i za izbacivanje iste (analni otvor). Prohodno probavilo prvi put se javlja kod oblića.

Organizmi koji mrtvu organsku tvar razlažu na osnovne spojeve, odnosno hrane se mrtvom organskom tvari su razlagači. Veliki broj bakterija su bakterije truljenja (saprofitske bakterije) koje svojom aktivnošću stvaraju humus. Ove bakterije su zaslužne za kvarenje hrane.

Euglena je jednostanični organizam koji se u uvjetima tame hrani heterotrofno, dok u uvjetima svjetla euglena je autotrof.

Veliki broj kralješnjaka ima neki tip zuba. Kod ptica zubi su se evolucijski izgubili. Ptice nemaju zube u kljunu zbog prilagodbi za let - kako bi mogle letjeti moraju biti jako lagane. Tako da su izgubile zube i imaju šuplje kosti kao bi smanjile težinu.

Nametnici imaju jednostavnije građeno probavilo zbog toga što uzimaju već razgrađenu hranu. Primjeri nametnika su: dječja glista i metilji.

Svežderi su životinje koje mogu jesti i biljnu i životinjsku hranu. Imaju probavilo srednje duljine i sve tipove zubi u ustima. Svežderi su često oportunisti te se hrani svime što je dostupno. Ljudi i medvjedi su svežderi.

Kralježnjaci imaju prohodno probavilo. To je probavilo u obliku cijevi (probavni organi su posloženi tako da oblikuju jednu dugu cijev kroz koju prolazi hrana). Prohodno probavilo započinje ustima, a završava izmetnim otvorom ili nečisnicom.

Čovjek, kao i sve životinje je heterotrofan organizam. Heterotrofni organizmi uzimaju gotovu hranu (gotove organske spojeve) iz svojeg okoliša. Tu hranu zatim probavljaju unutar svojeg tijela. Heterotrofni organizmi su i gljive, neke bakterije i protista.

Jednostanični heterotrofni protisti nemaju razvijeno probavilo. Tijelo, odnosno stanica ovih organizama obavijena je membranom koja oblikuje hranidbeni mjehurić u slučaju doticaja s hranom.

Volja je proširenje jednjaka kod ptica u kojem se omekšava hrana. Kako ptice nemaju zube u kljunu, u volji se hrana omekšava kako bi se lakše probavila u želucu. Uz to, u želucu se probava odvija na čak dva načina: mehanički i kemijski. Neke ptice u želucu mogu imati kamenčiće koji omekšavaju hranu.

Manji broj vrsta bakterija je autotrofan (npr. cijanobakterije), dok su većinski bakterije heterotrofni organizmi.

Klorofil je zeleni pigment koji se nalazi u kloroplastima biljnih stanica. Klorofil omogućuje pretvorbu sunčeve u kemijsku energiju. Klorofil se u stanicama autotrofnih bakterija nalazi u citoplazmi bakterijske stanice.

Poskok je jedna od hrvatskih zmija otrovnica te koristi otrov kako bi ulovio plijen. Otrov ubrizgava u plijen pomoću veliki, posebno prilagođenih zubi. Plijen guta cijeli što mu omogućuje donja čeljust s odvojenim lijevim i desnim dijelom - može otvoriti jako usta.

Mesožderi su životinje koje se hrane drugim životinjama,može ih se nazvati i predatorima. Mesožderi imaju brojne prilagodbe koje im omogućavaju hvatanje plijena: razvijena osjetila njuha i vida, te prilagodbe za hvatanje i ubijanje poput velikih očnjaka i kandži. Njihovo probavilo je kraće od probavila biljojeda.

Biljožderi se hrane biljnom hranom. Imaju razvijene sjekutiće i kutnjake za komadanje žilavih biljnih dijelova te dugo probavilo jer se biljke teško probavljaju. Biljna hrana je energetski siromašnija od mesne pa biljojedni moraju puno vremena provesti hraneći se.

Biljna hrana je energetski siromašnija od mesne pa biljojedni moraju puno vremena provesti hraneći se i probavljajući hranu (stoga je i probavilo jako dugo). Mesojedi se hrane mesom koje se lakše probavlja pa je njihova probavna cijev dosta kratka u odnosu na biljojede.

Pomoću lažnih nožica ameba se kreće i prehranjuje. Lažne nožice okruže plijen i uvuku prema membrani. Membrana se nakon toga odvaja u obliku hranidbenog mjehurića gdje se hrana razgrađuje.

Spužve su najjednostavnije višestanične životinje i životne procese obavljaju pomoću posebno prilagođenih stanica. Hranu dobivaju strujanjem vode kroz tijelo - filtracijom. Hranu spužve sakupljaju tako da hrana ostane na trepetljikama stanica dok voda struji preko njih (kao što listići čaja ostaju na cjedilu). Ovako se hrane spužve: voda struji kroz njih i one filtriraju hranu.

Preživači (krava)su posebna skupina biljojeda koja ima posebne prilagodbe koje im omogućuju da iz biljne hrane izvuku što više energije mogu. Imaju 4 želuca (odnosno 4 zasebna dijela želuca) i puno simbiotskih bakterija koje pomažu u razgradnji celuloze.

Heterotrofne bakterije koje žive u određenom odnosu s drugim organizmima su simbionti. U probavnom traktu ljudi žive brojne crijevne bakterije koje ljudima pomažu pri probavi. Dušikove bakterije žive u korijenu biljaka mahunarki i td. Parazitske bakterije su također simbionti samo što one ne pomažu svojem domaćinu i mogu izazvati bolesti.

Ameba hvata hranu pomoću lažnih nožica koje nastaju kada se stanična membrana izboči pod pritiskom citoplazme. Pomoću lažnih nožica ameba se kreće i prehranjuje. Lažne nožice okruže plijen i uvuku prema membrani. Membrana se nakon toga odvaja u obliku hranidbenog mjehurića u kojem se hrana razgrađuje.