Hrane li se svi organizmi

Klorofil je zeleni pigment koji se nalazi u kloroplastima biljnih stanica. Klorofil omogućuje pretvorbu sunčeve u kemijsku energiju. Klorofil se u stanicama autotrofnih bakterija nalazi u citoplazmi bakterijske stanice.

Spužve su najjednostavnije višestanične životinje i životne procese obavljaju pomoću posebno prilagođenih stanica. Hranu dobivaju strujanjem vode kroz tijelo - filtracijom. Hranu spužve sakupljaju tako da hrana ostane na trepetljikama stanica dok voda struji preko njih (kao što listići čaja ostaju na cjedilu). Ovako se hrane spužve: voda struji kroz njih i one filtriraju hranu.

Ameba hvata hranu pomoću lažnih nožica koje nastaju kada se stanična membrana izboči pod pritiskom citoplazme. Pomoću lažnih nožica ameba se kreće i prehranjuje. Lažne nožice okruže plijen i uvuku prema membrani. Membrana se nakon toga odvaja u obliku hranidbenog mjehurića u kojem se hrana razgrađuje.

Autotrofni organizmi sami proizvode svoju hranu iz anorganskih spojeva procesima fotosinteze ili kemosinteze. Većinom, kada se govori o autotrofnim organizmima govori se o organizmima koji vrše fotosintezu - dobivaju energiju iz ugljičnog dioksida i vode uz korištenje energije Sunca.

Heterotrofne bakterije koje žive u određenom odnosu s drugim organizmima su simbionti. U probavnom traktu ljudi žive brojne crijevne bakterije koje ljudima pomažu pri probavi. Dušikove bakterije žive u korijenu biljaka mahunarki i td. Parazitske bakterije su također simbionti samo što one ne pomažu svojem domaćinu i mogu izazvati bolesti.

Organizmi koji mrtvu organsku tvar razlažu na osnovne spojeve, odnosno hrane se mrtvom organskom tvari su razlagači. Veliki broj bakterija su bakterije truljenja (saprofitske bakterije) koje svojom aktivnošću stvaraju humus. Ove bakterije su zaslužne za kvarenje hrane.

Kukci se mogu hraniti na različite načine, a za svaki su razvili posebne usne organe. Usni organi su kompleksne strukture usta (i oko usta) koje služe unosu hrane u tijelo. Primjerice postoje organi za sisanje kod leptira i organi za bodenje kod komarca.

Jednostanični heterotrofni protisti nemaju razvijeno probavilo. Tijelo, odnosno stanica ovih organizama obavijena je membranom koja oblikuje hranidbeni mjehurić u slučaju doticaja s hranom.

Ameba hvata hranu pomoću lažnih nožica koje nastaju kada se stanična membrana izboči pod pritiskom citoplazme. Pomoću lažnih nožica ameba se kreće i prehranjuje. Lažne nožice okruže plijen i uvuku prema membrani. Membrana se nakon toga odvaja u obliku hranidbenog mjehurića u kojem se hrana razgrađuje.

Mesožderi su životinje koje se hrane drugim životinjama,može ih se nazvati i predatorima. Mesožderi imaju brojne prilagodbe koje im omogućavaju hvatanje plijena: razvijena osjetila njuha i vida, te prilagodbe za hvatanje i ubijanje poput velikih očnjaka i kandži. Njihovo probavilo je kraće od probavila biljojeda.

Preživači (krava)su posebna skupina biljojeda koja ima posebne prilagodbe koje im omogućuju da iz biljne hrane izvuku što više energije mogu. Imaju 4 želuca (odnosno 4 zasebna dijela želuca) i puno simbiotskih bakterija koje pomažu u razgradnji celuloze.

Filtriranje je specifičan način hranjenja gdje se životinje hrane sitnim planktonom koji živi u vodi. Hrana su mikroskopski organizmi koje životinje sakupljaju tako da hrana ostane na sitnim dlačicama ili trepetljikama dok voda struji preko njih (kao što listići čaja ostaju na cjedilu). Ovako se hrane spužve i kitovi usani.

Nametnici imaju jednostavnije građeno probavilo zbog toga što uzimaju već razgrađenu hranu. Primjeri nametnika su: dječja glista i metilji.

Biljožderi se hrane biljnom hranom. Imaju razvijene sjekutiće i kutnjake za komadanje žilavih biljnih dijelova te dugo probavilo jer se biljke teško probavljaju. Biljna hrana je energetski siromašnija od mesne pa biljojedni moraju puno vremena provesti hraneći se.

Stanična usta su struktura kod praživotinja (papučice) koja imaju funkciju usta, odnosno ovo je mjesto ulaska hrane u papučicu.

Manji broj vrsta bakterija je autotrofan (npr. cijanobakterije), dok su većinski bakterije heterotrofni organizmi.

Kralježnjaci imaju prohodno probavilo. To je probavilo u obliku cijevi (probavni organi su posloženi tako da oblikuju jednu dugu cijev kroz koju prolazi hrana). Prohodno probavilo započinje ustima, a završava izmetnim otvorom ili nečisnicom.

Kloroplasti su organeli u stanicama lista (i zelenih dijelova biljaka) u kojima se odvija proces proizvodnje energije - fotosinteza. Zelene su boje zbog zelenog pigmenta klorofila.

Pomoću lažnih nožica ameba se kreće i prehranjuje. Lažne nožice okruže plijen i uvuku prema membrani. Membrana se nakon toga odvaja u obliku hranidbenog mjehurića gdje se hrana razgrađuje.

Svežderi su životinje koje mogu jesti i biljnu i životinjsku hranu. Imaju probavilo srednje duljine i sve tipove zubi u ustima. Svežderi su često oportunisti te se hrani svime što je dostupno. Ljudi i medvjedi su svežderi.

Mesožderi su životinje koje se hrane drugim životinjama, može ih se nazvati i predatorima. Mesožderi imaju brojne prilagodbe koje im omogućavaju hvatanje plijena: razvijena osjetila njuha i vida, te prilagodbe za hvatanje i ubijanje poput velikih očnjaka i kandži. Njihovo probavilo je kraće od probavila biljojeda.

Paraziti (nametnici) su organizmi koji žive u ili na tijelu drugih organizama i izazivaju bolesti. U parazitskom odnosu samo parazit ima koristi. Najpoznatiji su crijevni paraziti poput trakavice koja živi u crijevu kralježnjaka i hrani se razgrađenim hranjivim tvarima direktno iz crijeva. Osim životinja i bakterija, česti paraziti su i gljive.

Fotosinteza je proces koji organizmi energiju Sunca pretvaraju u kemijsku energiju u kloroplastima. Energija koja se dobije pohrani se u obliku šećera (glukoze). Uz energiju Sunca potrebni su i ugljikov dioksid i voda. Kisik nastaje kao nusprodukt fotosinteze. Nastali škrob ulazi u proces staničnog disanja gdje se iz njega stvara energija.

Volja je proširenje jednjaka kod ptica u kojem se omekšava hrana. Kako ptice nemaju zube u kljunu, u volji se hrana omekšava kako bi se lakše probavila u želucu. Uz to, u želucu se probava odvija na čak dva načina: mehanički i kemijski. Neke ptice u želucu mogu imati kamenčiće koji omekšavaju hranu.

Preživači (krava)su posebna skupina biljojeda koja ima posebne prilagodbe koje im omogućuju da iz biljne hrane izvuku što više energije mogu. Imaju 4 želuca (odnosno 4 zasebna dijela želuca) i puno simbiotskih bakterija koje pomažu u razgradnji celuloze.

Biljožderi se hrane biljnom hranom. Imaju razvijene sjekutiće i kutnjake za komadanje žilavih biljnih dijelova te dugo probavilo jer se biljke teško probavljaju. Biljna hrana je energetski siromašnija od mesne pa biljojedni moraju puno vremena provesti hraneći se.

Svežderi su životinje koje mogu jesti i biljnu i životinjsku hranu. Imaju probavilo srednje duljine i sve tipove zubi u ustima. Svežderi su često oportunisti te se hrani svime što je dostupno. Ljudi i medvjedi su svežderi.

Prohodno probavilo je probavilo u obliku cijevi (probavni organi su posloženi tako da oblikuju jednu dugu cijev kroz koju prolazi hrana). Prohodno probavilo započinje ustima, a završava izmetnim otvorom ili nečisnicom. Prvi puta se javilo u oblića.

Heterotrofni organizmi uzimaju gotovu hranu (gotove organske spojeve) iz svojeg okoliša. Tu hranu zatim probavljaju unutar svojeg tijela. Heterotrofni organizmi su životinje, gljive, neke bakterije i protista.

Euglena je jednostanični organizam koji se u uvjetima tame hrani heterotrofno, dok u uvjetima svjetla euglena je autotrof.

Čovjek, kao i sve životinje je heterotrofan organizam. Heterotrofni organizmi uzimaju gotovu hranu (gotove organske spojeve) iz svojeg okoliša. Tu hranu zatim probavljaju unutar svojeg tijela. Heterotrofni organizmi su i gljive, neke bakterije i protista.