Učitavam...
Uvjeti bez kisika zovu se __________ uvjeti.
Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima pri oslobađanju energije nije potreban kisik. Štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.
Kukci dišu:
Kopneni beskralješnjaci (kukci i pauci) dišu sustavom cjevčica koji nazivamo uzdušnice. Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje sastavljen od mreže cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav. Dišni sustav kukaca nije povezan s krvožilnim sustavom.
Puči se nalaze na ________.
Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.
Biljke dišu preko _________.
Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.
Većini organizama je zajedničko da pri disanju iskorištavaju kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid.
Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.
Kako dišu morski sisavci?
Svi sisavci bez izuzetka čak i oni koji žive u moru dišu plućima. Prilagodbe morskih sisavaca na život u moru su razne: npr. dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica, pluća su im veća u odnosu na njihovo tijelo tako da u jednom udahu mogu uzeti puno više zraka te mogu podnijeti puno veće razine CO2 u krvi od kopnenih sisavaca pa ne moraju često izlaziti na površinu kako bi izdahnuli.
Organizmi koji mogu preživjeti samo u uvjetima s kisikom su ___ organizmi.
Aerobni organizmi su organizmi koji mogu živjeti samo u uvjetima s kisikom (u okolišu s kisikom). Oni udišu zrak s kisikom, a kisik onda sudjeluje u procesu staničnog disanja kojim se oslobađa energija iz hranjivih tvari u mitohondriju. Aerobni organizmi su vrlo različiti: sisavci, kukci, ribe i gljive, alge, mnogi protista i bakterije.
Punoglavci (ličinke vodozemaca) dišu pomoću:
Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tijekom ličinačkog stadija žive u vodi.
Kopneni puževi dišu strukturom sličnom _______.
Kopneni puževi za razliku od vodenih dišu pomoću pluća. Njihova pluća nisu ista poput pluća kralježnjak, već ulogu pluća preuzima prokrvljeni plašt.
Što se nastavlja na pluća ptica?
Pluća ptica se najviše razlikuju i imaju zračne vrećice. Zračne vrećice su sustav vrećica kod ptica, koje se nadovezuju na pluća. Zračne vrećice uzlaze u duge kosti i kada su napuhnute služe kao spremište zraka i olakšavaju pticu što pomaže prilikom letenja.
Koji proces je uzrokovan saprotrofskim bakterijama?
To je proces u kojem kako bi bakterije oslobodile potrebnu energiju, razgrađuju mliječni šećer. Kao produkt nastaje mliječna kiselina koja je zaslužna za kiseli okus mlijeka.
Sva živa bića, kako bi preživjela, moraju osloboditi energiju iz ___________.
Oslobađanje energije iz hranjivih tvari je moguće u anaerobni i aerobnim uvjetima. Neovisno o uvjetima procesi su dosta slični, a razlika je u učinkovitosti. U aerobnih uvjetima učinkovitost je veća nego u anaerobnim uvjetima.
Ribe dišu:
Ribe žive u vodenom okolišu i dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu. Kod velikog broja riba škrge su zaštićene ispod škržnog poklopca.
Sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci dišu pomoću:
Većina kralješnjaka diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti: izmjena plinova je između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama procesom difuzije.
Najjednostavnije građena pluća među kralježnjacima imaju:
Vodozemci imaju najjednostavnija pluća koja su građena kao par vrećica s tankom opnom i imaju malu površinu (mali broj mjehurića) u odnosu na druge kopnene kralješnjake. Oni također dio disanja obnavljaju preko kože koja je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna.
Što je vrenje?
Vrenje je anaerobni proces disanja u uvjetima bez kisika kojim se oslobađa manja količina energije nego aerobnim disanjem. Šećer se razgrađuje do etanola i ugljikovog dioksida uz oslobađanje energije. Ljudi iskorištavaju ovaj proces u pekarstvu ili pri proizvodnji alkohola. Jednostanične gljive (kvasci) i neke bakterije dišu vrenjem.
Koji par struktura odrasla žaba koristi za disanje?
Odrasla žaba za disanje koristi tanku i vlažnu kožu i pluća. Pluća su im jednostavan s relativno malom površinom. Kože je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna. Sluz na površini kože omogućuje otapanje kisika i difuziju. Također tijekom razvoja ličinke vodozemaca (punoglavci) dišu škrgama.
Što nije prilagodba zajednička prilagodba za izmjenu plinova?
Generalne prilagodbe za lakšu i efikasniju izmjenu plinova su: tanka površina preko koje se odvija izmjena plinova; vlažna površina izmjene; velika površina (npr. nabori ili mjehurići); površina izmjene plinova je jako dobro prokrvljena. Sluzava koža je prilagodba koja se razvila kod samo nekih životinja koje dišu kožom.
Anaerobni organizmi mogu:
Anaerobni organizmi su organizmi koji žive u uvjetima bez kisika i kisik im nije potreban kako bi dobili energiju. Energiju dobivaju anaerobnim procesima poput vrenja kod kvasaca ili anaerobnim staničnim disanjem kod parazita.
Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:
Vodeni beskralješnjaci dišu škrgama koje mogu biti unutrašnje ili vanjske. Ovi organizmi za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.