Pokrov gmazova štiti njihovo tijelo od isušivanja. Ljuskava koža gmazova je građena od keratina koji ih štiti od gubitka vode i od grabežljivaca. Mogu imati tanje ili deblje ljuske ili pločice. Kod zmija i guštera pokrov je u obliku ljuski, a kod kornjača i krokodila u obliku pločica.

Ljušture mekušcima pruža zaštitu od grabežljivaca. Kod puževa ljušturu nazivamo kučicom. Također ima ulogu u sprječavanju isušivanja.

Nametnici koji žive u probavilu svojih domačina imaju debeli zaštitni sloj na površini svojeg tijela kako bi se zaštitili od probavnih sokova u probavnom sustavu.

Koža ptica je prekrivena perjem. Proces izmjene perja (staro se mijenja novim) se naziva mitarenje. Ovo je postupni proces. Mitarenje se može odvijati konstantno (tijekom cijele godine) ili samo jednom ili dvaput godišnje.

Neki vodozemci (pogotovo žabe i daždevnjaci) imaju otrovne žlijezde koje ih štite od predatora. Otrovne vrste imaju jarke boje koje upozoravaju na otrovnost. Brojni grabežljivci će izbjegavati ovako obojene životinje.

Ptice na površini kože imaju perje. Perje se razvilo kao prilagodba za očuvanje topline - ima pokrovnu, zaštitnu i termoregulacijsku ulogu. Perje krila je kasnije postalo letno perje.

Hitinski pokrov kod kukaca, pauka i rakova služi za zaštitu od vanjskih utjecaja i od isušivanja - omogućuje preživljavanje na kopnu bez isušivanja.. Sam pokrov onemogućuje rast jedinki stoga se ovi organizmi moraju presvlačiti.

Zamjena zimskog krzna za ljetno i obrnuto sisavcima omogućuje promjenu boje. Tako se mogu bolje stopiti s svojom okolinom: ljetno krzno polarne lisice je smeđe, a zimsko krzno je bijelo.

Žarnjaci u svojoj koži imaju posebne žarne stanice. Žarnice im služe za lov (omamljuju plijen) i kod obrane od neprijatelja.

Linjanje je izmjena dlake kod sisavaca. Linjanje je sezonsko - zimsko krzno se mijenja za ljetno i obrnuto. Zimsko krzno je uglavnom gušće od ljetnog kako bi ih zaštitilo od hladnoće. Neki sisavci ovom promjenom krzna mijenjaju i boju kako bi se bolje \"stopili\" s svojom okolinom: ljetno krzno polarne lisice je smeđe, a zimsko krzno je bijelo.

Ptice u koži imaju samo jednu žlijezdu i to je trtična žlijezda koja je smještena na kraju trupa. Izlučuje mast, pomoću koje ptice njeguju i održavaju svoje perje. Mast perje čini vodotporno.

Sluz omogućuje koži vodozemaca da bude vlažna kako bi se preko nje odvijala izmjena plinova. Uz to sluz ih štiti od nametnika, bakterija i gljivica.

Kod nekih sisavaca, poput ježa, dlake na leđnoj strani preobrazile su se u bodlje. Bodlje služe za obranu od neprijatelja.

Pokrov riba se sastoji od kože prekrivene ljuskama koje su posložene po tijelu kao crijepovi na krovu. Ljuske posložene na ovaj način olakšavaju kliženje kroz vodu. Koža ima žlijezde koje stvaraju sluz - omogućuje lakše kretanje u vodi.

Ljuske zmija i guštera se često ljušte. Zmije gornje slojeve svoje kože presvlače u jednom komadu koji nazivamo svlak.

Obojenost dlake sisavaca im pomaže u stapanju s okolišem u kojem žive. Plijen se može sakriti od predatora, a predatori se mogu lakše prikrasti plijenu.

Dlaka sisavaca je produkt kože koji prekriva tijelo sisavaca. Ona štiti samu površinu tijela od mehaničkih oštećenja, štiti od grabežljivaca (stapanje s okolišem) i štiti od gubitka topline.

Vidra veliku većinu svog vremena provodi u vodi tražeći hranu pa svoje krzno premazuje lojem. Loj čini krzno otpornim na vodu pa vidrina koža ostaje suha čak i dok je pod vodom.

Ljuskava koža gmazova je građena od keratina koji ih štiti od isušivanja i od grabežljivaca. Mogu imati tanje ili deblje ljuske ili oklop.

Kopnene životinje koje nemaju nepropusnu kožu su vezane uz vlažna staništa i vodu jer ih koža ne štiti od gubitka vode. Ovo su vodozemci i gujavice.