Tanji, površinski dio kože u izravnom je dodiru s okolišem i sastoji se od sloja s odumrlim stanicama i rožnatom tvari (površinski sloj kože) te od sloja kože sa živim stanicama (unutarnji sloj kože) u kojem se nalaze žlijezde lojnice i znojnice, osjetilne stanice, živci...

Serum se koristi kako bi se suzbila trenutačna bolest i služi kao kratkoročno rješenje zaraze. Serumi se mogu dati kod ugriza otrovnih životinja (onda ih nazivamo protuotrov) ili npr. kod ugriza sisavaca (psa,...) u kombinaciji s cjepivom kako ne bi došlo do bjesnoće.

Virusne bolesti poput gripe, vodene kozice, mononukleoze, ospica i AIDS su bolesti za koje ne postoji lijek već se treba zaštititi cijepljenjem. Tretman viroza se sastoji od ublažavanja simptoma bolesti.

Kada nam je vruće krvne žile (kapilare) u koži se šire i poveća se protok krvi kroz njih kako bi organizam mogao još više rashladiti. Također onda se pojačano znojimo.

Koža je najveći organ u ljudskom tijelu, a služi zaštiti organizma - koža čini barijeru između unutrašnjosti tijela i okoliša. Koža štiti tijelo od oštećenja, osjetilo je za bol, dodir, toplinu i hladnoću i pomaže u održavanju stalne tjelesne temperature.

Znoj imam ima ulogu termoregulacije, odnosno hlađenja organizma. Kada je vruće znojimo se. Zatim znoj isparava s površine kože što hladi kožu. Znoj se većinom sastoji od vode - intenzivnim znojenjem ta voda se gubi te se mora nadoknaditi.

Cijepljenje je unos umrtvljenog ili oslabljenog uzročnika bolesti ili njegovih dijelova u organizam kako bi se izazvala imunološka reakcija i stvorila se protutijela. Cijepljenje je siguran način da se stekne otpornost na brojne zarazne bolesti.

Melanin je kožni pigment koji štiti stanice kože od štetnog djelovanja UV zračenja. Djelovanje Sunčevih zraka uzrokuje oštećene kože i pojačano stvaranje melanina odnosno tamnjenje kože.

U koži se nalazi veliki broj živaca i osjetilnih tjelešaca koji primaju informaciju o okolišu. Kožom osjećamo promjene temperature (hladno i vruće), pritisak. Bol osjećamo kada dođe do mehaničkog oštećenja kože, te ako je koža u kontaktu s prehladnim ili prevrućim predmetom.

Rožnata tvar se može naći u mrtvim stanicama kože u površinskom sloju kože. Te stanice čine barijeru između vanjskog okoliša i samog tijela i konstantno se ljušte i zamjenjuju novim stanicama iz donjih slojeva kože.

Protutijela stvaraju leukociti kako bi organizam obranili od uzročnika bolesti. Protutijela limfom putuju po organizmu i suzbijaju patogene. Tijelo stvara specifična protutijela za svaki uzročnik bolesti s kojim dođe u kontakt (posebno protutijelo za virus gripe, posebno protutijelo za tuberkulozu itd.).

Dlaka (i kosa) su rožnati produkt kože koji pomaže u zaštiti od hladnoće. Kada nam je hladno sitni mišići podižu dlake te se prostor između dlaka ispuni zrakom koji je dobar izolator od hladnoće. Kod ljudi dlaka nije posebno dobar izolator kao kod ostalih sisavaca - stoga moramo nositi odjeću koja nas štiti. Kada nam je hladno također se stežu krvne žile u koži i usporava se znojenje.

Žlijezde lojnice proizvode loj koji koži daje elastičnost i sprečava isušivanje kože. Loj je uljasta tvar koja podmazuje kože, sprječava pretjerano isušivanje kože i djeluje antibakterijsko. Pod utjecajem hormona, dolazi do pojačanog lučenja loja, te nastaju akne.

Zaštita koja nam je pružena još od rođenja naziva se urođena imunost, dok je stečena imunost imunost koju stječemo kroz život nakon kontakta s određenim uzročnicima bolesti.

Koža štiti tijelo od oštećenja, osjetilo je za bol, dodir, toplinu i hladnoću i pomaže u održavanju stalne tjelesne temperature kroz znojenje.

Antibiotici su vrsta lijekova koji se koriste za liječenje bakterijskih bolesti. Prepisuje ih liječnik kada je bolest (npr. upala) uzrokovana bakterijom. Antibiotici djeluju samo na bakterije te se ne smiju uzimati ako je uzročnik nešto drugo (npr. virus). AIDS, ospice i gripa su virusne bolesti te na njih antibiotici ne djeluju.

Površinski sloj kože je puno tanji od nutrašnjeg sloja i sastoji se svega od nekoliko slojeva stanica. Unutarnji sloj kože je deblji od površinskog i najvećim dijelom je građen od kolagen koji čini kožu elastičnom i čvrstom. U unutarnji (živi) sloj uložene su krvne žile, živci i žlijezde.

Stečeni imunitet (imunost) stvaramo tijekom života - nakon što dođemo u kontakt s uzročnikom bolesti organizam na način da obrambene stanice (leukociti) zapamte uzročnika bolesti i stvaraju protutijela.

Protutijela stvaraju leukociti kako bi organizam obranili od uzročnika bolesti. Protutijela limfom putuju po organizmu i suzbijaju patogene.

Epidemije su zaraze koje su se proširile na veliki broj ljudi. Epidemije često imaju puno smrtnih slučajeva. Velike epidemije su bile česte u prošlosti, ali danas postaju sve češće. Neke od epidemija: kuga i tuberkuloza, ebola.