Zaštita čovjeka

Dlaka (i kosa) su rožnati produkt kože koji pomaže u zaštiti od hladnoće. Kada nam je hladno sitni mišići podižu dlake te se prostor između dlaka ispuni zrakom koji je dobar izolator od hladnoće. Kod ljudi dlaka nije posebno dobar izolator kao kod ostalih sisavaca - stoga moramo nositi odjeću koja nas štiti. Kada nam je hladno također se stežu krvne žile u koži i usporava se znojenje.

Protutijela stvaraju leukociti kako bi organizam obranili od uzročnika bolesti. Protutijela limfom putuju po organizmu i suzbijaju patogene.

Tanji, površinski dio kože u izravnom je dodiru s okolišem i sastoji se od sloja s odumrlim stanicama i rožnatom tvari (površinski sloj kože) te od sloja kože sa živim stanicama (unutarnji sloj kože) u kojem se nalaze žlijezde lojnice i znojnice, osjetilne stanice, živci...

Rožnata tvar se može naći u mrtvim stanicama kože u površinskom sloju kože. Te stanice čine barijeru između vanjskog okoliša i samog tijela i konstantno se ljušte i zamjenjuju novim stanicama iz donjih slojeva kože.

Koža je najveći organ u ljudskom tijelu, a služi zaštiti organizma - koža čini barijeru između unutrašnjosti tijela i okoliša. Sastoji se od sloja s odumrlim stanicama i rožnatom tvari te od sloja kože sa živim stanicama - ovdje se nalaze žlijezde lojnice i znojnice, osjetilne stanice, živci...

Antibiotici su vrsta lijekova koji se koriste za liječenje bakterijskih bolesti. Prepisuje ih liječnik kada je bolest (npr. upala) uzrokovana bakterijom. Antibiotici djeluju samo na bakterije te se ne smiju uzimati ako je uzročnik nešto drugo (npr. virus).

Koža je najveći organ u ljudskom tijelu, a služi zaštiti organizma - koža čini barijeru između unutrašnjosti tijela i okoliša. Koža štiti tijelo od oštećenja, osjetilo je za bol, dodir, toplinu i hladnoću i pomaže u održavanju stalne tjelesne temperature.

Epidemije su zaraze koje su se proširile na veliki broj ljudi. Epidemije često imaju puno smrtnih slučajeva. Velike epidemije su bile česte u prošlosti, ali danas postaju sve češće. Neke od epidemija: kuga i tuberkuloza, ebola.

Žlijezde lojnice proizvode loj koji koži daje elastičnost i sprečava isušivanje kože. Loj je uljasta tvar koja podmazuje kože, sprječava pretjerano isušivanje kože i djeluje antibakterijsko. Pod utjecajem hormona, dolazi do pojačanog lučenja loja, te nastaju akne.

Odgovor tijela na ulazak uzročnika bolesti je imunosna reakcija. Tijelo stvara poseban protutijela za svaki uzročnik bolesti s kojim dođe u kontakt (posebno protutijelo za virus gripe, posebno protutijelo za tuberkulozu itd.). Nakon što leukociti jednom sretnu određeni uzročnik oni ga zapamte te mogu odmah proizvesti odgovarajuća protutijela kada se uzročnik bolesti ponovno nađe u organizmu.

Znoj je produkt žlijezda znojnica. Znoj imam ima ulogu termoregulacije, odnosno hlađenja organizma. Kada je vruće znojimo se. Zatim znoj isparava s površine kože što hladi kožu. Znoj se većinom sastoji od vode - intenzivnim znojenjem ta voda se gubi te se mora nadoknaditi.

U koži se nalazi veliki broj živaca i osjetilnih tjelešaca koji primaju informaciju o okolišu. Kožom osjećamo promjene temperature (hladno i vruće), pritisak. Bol osjećamo kada dođe do mehaničkog oštećenja kože, te ako je koža u kontaktu s prehladnim ili prevrućim predmetom.

Znoj imam ima ulogu termoregulacije, odnosno hlađenja organizma. Kada je vruće znojimo se. Zatim znoj isparava s površine kože što hladi kožu. Znoj se većinom sastoji od vode - intenzivnim znojenjem ta voda se gubi te se mora nadoknaditi.

Kada nam je vruće krvne žile (kapilare) u koži se šire i poveća se protok krvi kroz njih kako bi organizam mogao još više rashladiti. Također onda se pojačano znojimo.

Protutijela stvaraju leukociti kako bi organizam obranili od uzročnika bolesti. Protutijela su posebne bjelančevine koje suzbijaju patogene. Tijelo stvara poseban protutijela za svaki uzročnik bolesti s kojim dođe u kontakt (posebno protutijelo za virus gripe, posebno protutijelo za tuberkulozu itd.).

Koža nas štiti od vanjskih utjecaja, mehaničkih oštećenja, gubitka vode, uzročnika bolesti (virusa i bakterija). Također nas štiti od pregrijavanja kada je vruće te od hladnoće. Pigment u koži (melanin) nas štiti od štetnog UV zračenja.

Epidemije su zaraze koje su se proširile na veliki broj ljudi. Epidemije često imaju puno smrtnih slučajeva. Velike epidemije su bile česte u prošlosti, ali danas postaju sve češće. Neke od epidemija: kuga i tuberkuloza, ebola.

Koža štiti tijelo od oštećenja, osjetilo je za bol, dodir, toplinu i hladnoću i pomaže u održavanju stalne tjelesne temperature kroz znojenje.

Stečeni imunitet (imunost) stvaramo tijekom života - nakon što dođemo u kontakt s uzročnikom bolesti organizam na način da obrambene stanice (leukociti) zapamte uzročnika bolesti i stvaraju protutijela.

Površinski sloj kože je puno tanji od nutrašnjeg sloja i sastoji se svega od nekoliko slojeva stanica. Unutarnji sloj kože je deblji od površinskog i najvećim dijelom je građen od kolagen koji čini kožu elastičnom i čvrstom. U unutarnji (živi) sloj uložene su krvne žile, živci i žlijezde.

Antibiotici su vrsta lijekova koji se koriste za liječenje bakterijskih bolesti. Prepisuje ih liječnik kada je bolest (npr. upala) uzrokovana bakterijom. Antibiotici djeluju samo na bakterije te se ne smiju uzimati ako je uzročnik nešto drugo (npr. virus). AIDS, ospice i gripa su virusne bolesti te na njih antibiotici ne djeluju.

Loj je produkt žlijezda lojnica iz \"živog\" sloja kože (izlučuje se na površinu kože) koji koži i dlakama daje elastičnost. Loj je uljasta tvar koja podmazuje kože, sprječava pretjerano isušivanje kože i djeluje antibakterijsko. Zajedno s rožnatim slojem kože loj sprječava gubitak vode preko kože.

Melanin je kožni pigment koji štiti stanice kože od štetnog djelovanja UV zračenja. Djelovanje Sunčevih zraka uzrokuje oštećene kože i pojačano stvaranje melanina odnosno tamnjenje kože.

Viroze su bolesti koje su uzrokovane virusima. Virusi su poluživi organizmi koji se mogu razmnožavati samo u drugim živim stanicama - tada uzrokuju bolest u organizmu u kojem se nađu. Za viroze nema efikasnog lijeka već se terapija sastoji od smanjenja simptoma, ali se mogu spriječiti cijepljenjem. Viroze su: gripa, ospice, COVID-19, AIDS, bjesnoća.

Protutijela stvaraju leukociti kako bi organizam obranili od uzročnika bolesti. Protutijela limfom putuju po organizmu i suzbijaju patogene. Tijelo stvara specifična protutijela za svaki uzročnik bolesti s kojim dođe u kontakt (posebno protutijelo za virus gripe, posebno protutijelo za tuberkulozu itd.).

Serum se koristi kako bi se suzbila trenutačna bolest i služi kao kratkoročno rješenje zaraze. Serumi se mogu dati kod ugriza otrovnih životinja (onda ih nazivamo protuotrov) ili npr. kod ugriza sisavaca (psa,...) u kombinaciji s cjepivom kako ne bi došlo do bjesnoće.

Dlaka (i kosa) su rožnati produkt kože koji pomaže u zaštiti od hladnoće. Kada nam je hladno sitni mišići podižu dlake te se prostor između dlaka ispuni zrakom koji je dobar izolator od hladnoće. Ljudi imaju zakržljale dlake usporedno s ostalim sisavcima pa taj nedostatak moramo nadoknaditi toplom odjećom koja nam služi kao termoizolator.

Zaštita koja nam je pružena još od rođenja naziva se urođena imunost, dok je stečena imunost imunost koju stječemo kroz život nakon kontakta s određenim uzročnicima bolesti.

Cijepljenje je unos umrtvljenog ili oslabljenog uzročnika bolesti ili njegovih dijelova u organizam kako bi se izazvala imunološka reakcija i stvorila se protutijela. Cijepljenje je siguran način da se stekne otpornost na brojne zarazne bolesti.

Serum koji sadrži gotova protutijela je brz način savladavanja bolesti. Često se daje prilikom ugriza životinja (npr. psa kako bi se spriječila bjesnoća (serum se daje zajedno s cjepivom)), te prilikom ugriza ili uboda otrovnih životinja ( serum onda nazivamo protuotrov).

Imunost je otpornost na bolesti, a može biti urođena ili stečena. Urođenu imunost je sustav obrane s kojim smo rođeni i nasljeđujemo je od majke. Stečenu imunost stvaramo tijekom života - nakon što dođemo u kontakt s uzročnikom bolesti organizam na način da obrambene stanice (leukociti) zapamte uzročnika bolesti i stvaraju protutijela.

Koža ima osjetilnu ulogu. U koži se nalazi veliki broj živaca i osjetilnih tjelešaca koji primaju informaciju o okolišu. Kožom osjećamo promjene temperature (hladno i vruće), pritisak. Bol osjećamo kada dođe do mehaničkog oštećenja kože, te ako je koža u kontaktu s prehladnim ili prevrućim predmetom.

Cijepljenje je unos umrtvljenog ili oslabljenog uzročnika bolesti ili njegovih dijelova u organizam kako bi se izazvala imunološka reakcija i stvorila se protutijela. Cijepljenje je siguran način da se stekne otpornost na brojne zarazne bolesti.