Zaštita biljaka i ostalih skupina organizama

Mahovine nemaju posebne pokrovne strukture niti prave organe. Iako su kopneni organizmi, one su ograničene na život u vlažnom okolišu. U suhom okolišu bi izgubile previše vode, nemaju provodne žile kojima bi voda dospjela do dijelova biljke koji nisu u kontaktu s tlom.

Stanična membrana papučica, ameba i ostalih protista omogućuje zaštitu od okoliša i štetnih tvari iz okoliša.

Uz zaštitu od biljojeda, bodlje imaju ulogu u smanjenju stope transpiracije, pa omogućuju život u sušnim područja. Kaktus ima preobražene listove u bodlje - površina lista je smanjena što smanjuje i površinu s koje voda može izaći iz biljke.

Paprati imaju slabo razvijen pokrov koji ih štiti od gubitka vode. Imaju razvijene biljne organe i provodne žile te tehnički mogu preživjeti sušim uvjetima. Za vodu (vlažno stanište) su vezane zbog svojeg razmnožavanja.

Paprati imaju slabo razvijen pokrov koji ih štiti od gubitka vode. Imaju razvijene biljne organe i provodne žile te tehnički mogu preživjeti sušim uvjetima. Za vodu (vlažno stanište) su vezane zbog svojeg razmnožavanja.

U nepovoljnim uvjetima mogu preživjeti u obliku spore. Spore mogu mirovati više godina sve dok ne nastupe povoljni uvjeti. Kada se oko stanice stvori zaštitna čahura (sporu) dolazi do smanjenja metabolizma u bakteriji.

Mahovine nemaju posebne pokrovne strukture niti prave organe. Iako su kopneni organizmi, one su ograničene na život u vlažnom okolišu. U suhom okolišu bi izgubile previše vode, nemaju provodne žile kojima bi voda dospjela do dijelova biljke koji nisu u kontaktu s tlom.

Kako bi se zaštitile od gubitka vode biljke imaju niz prilagodbi. Dlačice na listovima, vosak na površini lista ili smanjena površina lista (listovi preobraženi u bodlje) smanjuju gubitak vode u suhoj klimi.

Kritosjemenjače (cvjetnjače) žive u raznim klimatskim uvjetima pa njihove prilagodbe variraju. Biljke koje žive u suhom području mogu smanjiti transpiraciju (i gubitak vode) dlačicama na listovima, reduciranim listovima (mali su - bodlje) ili mesnatim listovima s voskom na površini. Biljke se od životinja štite bodljama ili raznim otrovima.

Biljni organizmi prvo su se razvili u vodi te su morali proći kroz niz prilagodba kako bi mogli živjeti na kopnu - ponajviše kako bi spriječili gubitak vode. Biljke su razvile čvrstu stabljiku kao potporanj tijela te provodne žile u stabljici i biljne organe (list, korijen). Voštana prevlaka štiti od gubitka vode.

Kaliptra ili korjenova kapa štiti korijen od oštećenja. Također ima ulogu izlučivanja sluzi kako bi mogao lakše probijati kroz zemlju.

Alge su jednostavne građe i žive u vodi pa nemaju razvijene posebne strukture kao potporanj tijela. Same stanice algi imaju celuloznu stijenku što daje čvrsti oblik stanicama. Na površini tijela alge je sluz koja štiti organizam od isušivanja ako se nađe iznad površine vode.

Golosjemenjače su prave kopnene biljke. Česte su u hladnijim klimatskim uvjetima - imaju debelu koru stabla koja ih štiti od hladnoće i igličaste listove (s voskom) koji ih štite od gubitka vode.

Bakterije imaju zaštitnu ovojnicu oko same bakterijske stanice - mogu živjeti u ekstremnim uvjetima. U nepovoljnim uvjetima mogu preživjeti u obliku spore. Spore mogu mirovati više godina sve dok ne nastupe povoljni uvjeti.

U nepovoljnim uvjetima, kada se oko stanice stvori zaštitna čahura dolazi do smanjenja metabolizma. Organizmi ostaju u čahuri sve dok ponovno ne nastanu povoljni uvjeti.

Dlake na površini stabljike ili listova imaju ulogu smanjivanja stope transpiracije - teko sudjeluju u sprječavanju gubitka vode preko listova što je važno u uvjetima gdje je dostupno samo malo vode. Također služe kao toplinski izolator.

Golosjemenjače su prave kopnene biljke. Česte su u hladnijim klimatskim uvjetima - imaju debelu koru stabla koja ih štiti od hladnoće i igličaste listove (s voskom) koji ih štite od gubitka vode.

Za razliku od biljaka vlažnih područja čija je zaštitna ovojnica tanka, biljke suhih prostora imaju debelu zaštitnu ovojnicu koja je dodatno prekrivena voskom kako bi se maksimalno smanjio gubitak vode preko listova.

Stanična membrana bakterija, kao i stanična stijenka bakterija omogućuju zaštitu od okoliša i štetnih tvari iz okoliša. Dodatno neke bakterije imaju i zaštitnu ovojnicu koja ih dodatno štiti.