Prijenos tvari kroz tijelo životinja

Ribe imaju jednostavno srce koje je građeno od jedne klijetke i jedne pretklijetke. Krv samo jednom prolazi kroz vensko srce - iz tijela ulazi u srce te se potiskuje u škrge gdje se odvija izmjena plinova.

Gmazovi i vodozemci imaju trodijelno srce koje se sastoji od dvije pretklijetke i jedne klijetke. U gmazova je klijetka djelomično pregrađeno kako bi se smanjilo miješanje venske i arterijske krvi; Vodozemci nemaju pregradu - opskrba kisikom je slabija.

Kukci imaju otvoreni krvotok kroz koji teče hemolimfa koja se sastoji od krvi i međustanične tekućine (limfe).

Svi organizmi koriste difuziju za prijenos plinova i tvari. Jednostanični organizmi ne trebaju imati posebne strukture jer oni mogu tvari difuzijom preko membrane izmjenjivati izravno s okolišem. Kod mnogostaničnih organizama difuzija je između pojedinačnih stanica i kapilara koje otopljene plinove i tvari odvode dalje.

Krokodili su posebni gmazovi koji imaju četverodijelno srce s potpuno pregrađenom klijetkom (oni imaju veliku potrebu za kisikom).

Ribe imaju jednostavno srce koje je građeno od jedne klijetke i jedne pretklijetke. Krv samo jednom prolazi kroz vensko srce - iz tijela ulazi u srce te se potiskuje u škrge gdje se odvija izmjena plinova.

Gmazovi i vodozemci imaju trodijelno srce koje se sastoji od dvije pretklijetke i jedne klijetke. U gmazova je klijetka djelomično pregrađeno kako bi se smanjilo miješanje venske i arterijske krvi; Vodozemci nemaju pregradu - opskrba kisikom je slabija.

Izmjena plinova preko cijele površine membrane u heterotrofne protoktista ulaze plinovi i hranjive tvar. Te tvari se zatim difuzijom kroz citoplazmu moraju rasporediti po cijeloj citoplazmi kako bi došle do svih organela.

Krv kod riba iz tijela ulazi u srce te se potiskuje u škrge gdje se odvija izmjena plinova.

Uz rakove, i školjkaši, puževi, pauci i kukci imaju otvoreni optjecajni sustav. Kod ovih životinja krv teče kroz krvne žile koje nisu međusobno povezane.

Krv gujavice u sebi sadrži crveni pigment (hemoglobin) koji joj daje crvenu boju. Isti respiratorni (znači da nosi kisik) pigment imaju i kralješnjaci, uključujući i ljudi.

Gmazovi i vodozemci imaju trodijelno srce koje se sastoji od dvije pretklijetke i jedne klijetke. U gmazova je klijetka djelomično pregrađeno kako bi se smanjilo miješanje venske i arterijske krvi; Vodozemci nemaju pregradu - opskrba kisikom je slabija. Krokodili su posebni gmazovi koji imaju četverodijelno srce s potpuno pregrađenom klijetkom (oni imaju veliku potrebu za kisikom),

Ribe imaju jednostavno srce koje je građeno od jedne klijetke i jedne pretklijetke. Krv samo jednom prolazi kroz vensko srce - iz tijela ulazi u srce te se potiskuje u škrge gdje se odvija izmjena plinova.

Ptice, sisavci i krokodili imaju četverodijelno srce (dvije klijetke i dvije pretklijetke). Kod njih ne dolazi do miješanja venske i arterijske krvi što poboljšava efikasnost opskrbe stanica kisikom (i tako poboljšava stanično disanje).

Svi organizmi koriste difuziju za prijenos plinova i tvari. Jednostanični organizmi ne trebaju imati posebne strukture jer oni mogu tvari difuzijom preko membrane izmjenjivati izravno s okolišem. Kod mnogostaničnih organizama difuzija je između pojedinačnih stanica i kapilara koje otopljene plinove i tvari odvode dalje.

Zatvoren krvotok je sustav u kojem krv uvijek teče žilama i nema prolijevanja krvi u tjelesne tekućine. Ovo je zatvoren sustav žila koje dopiru do svih stanica. Zatvoreni sustav omogućava brži prijenos kisika i hranjivih tvari. Imaju da glavonošci, kolutićavci i svi kralježnjaci.

Zatvoren krvotok je sustav u kojem krv uvijek teče žilama i nema prolijevanja krvi u tjelesne šupljine. Ovo je zatvoren sustav žila koje dopiru do svih stanica. Zatvoreni sustav omogućava brži prijenos kisika i hranjivih tvari. Imaju ga glavonošci, kolutićavci i svi kralježnjaci.

U otvorenom krvotoku krvi po tijelu također pumpa srce u žile koje se zatim otvaraju u tjelesne šupljine (sinuse kod mekušaca) ili krvne bazene kod kukaca. Ovaj sustav imaju mekušci (puževi i školjkaš) te člankonošci (pauci, rakovi i kukci).

Spužve (i žarnjaci) uzimaju iz vode kisik koji je u njoj otopljen. Oni su jako jednostavne životinje bez optjecajnog sustava pa kisik i hranjive stanice prenose od stanice do stanice.

Price imaju četverodijelno srce (dvije klijetke i dvije pretklijetke). Kod njih ne dolazi do miješanja venske i arterijske krvi što poboljšava efikasnost opskrbe stanica kisikom (i tako poboljšava stanično disanje).

U otvorenom krvotoku krvi po tijelu također pumpa srce u žile koje se zatim otvaraju u tjelesne šupljine (sinuse kod mekušaca) ili krvne bazene kod kukaca. Ovaj sustav imaju mekušci (puževi i školjkaš) te člankonošci (pauci, rakovi i kukci).

Izmjena plinova preko cijele površine membrane u heterotrofne protoktista ulaze plinovi i hranjive tvar. Te tvari se zatim difuzijom kroz citoplazmu moraju rasporediti po cijeloj citoplazmi kako bi došle do svih organela.

Životinje čije krvne žile nisu kontinuirano povezane imaju otvoreni optjecajni sustav. U otvorenom krvotoku krvi po tijelu također pumpa srce u žile koje se zatim otvaraju u tjelesne šupljine (sinuse kod mekušaca) ili krvne bazene kod kukaca. Ovaj sustav imaju mekušci (puževi i školjkaš) te člankonošci (pauci, rakovi i kukci).

Ptice, sisavci i krokodili imaju četverodijelno srce (dvije klijetke i dvije pretklijetke). Kod njih ne dolazi do miješanja venske i arterijske krvi što poboljšava efikasnost opskrbe stanica kisikom (i tako poboljšava stanično disanje).