Prijenos tvari kroz tijelo čovjeka

Leukociti ili bijele krvne stanice su obrambene (imunološke) stanice koje štite organizam od bolesti. Neki leukociti imaju protutijela za bolesti, a neki idu u međustanične prostore i kad uzročnika bolesti obuhvate lažnim nožicama i pojedu ga.

Trombociti su krvne pločice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi i tako sprječavaju krvarenje. Trombociti nastaju u koštanoj srži raspadanjem posebnih velikih stanica. Fibrinogen je bjelančevina u krvnoj plazmi koja zajedno s trombocitima stvara krvni ugrušak koji popravlja oštećenja žila i zaustavlja krvarenje.

Plućni optok je dio krvotoka između srca i pluća. Krv s CO2 se iz desne klijetke potiskuje kroz plućnu venu prema plućima gdje se odgađa izmjena plinova. Zatim se krv bogata kisikom vraća u srce (lijeva pretklijetka).

Hemoglobin je crveni pigment u eritrocitima koji krvi daje crvenu boju. Uloga hemoglobina je vezanje plinova. Kisik se veže na željezni ion u hemoglobinu i tako se može transportirati po tijelu.

Kapilare su najmanje krvne žile s vrlo tankom stijenkom kroz koju je moguća izmjena plinova difuzijom, one odvode kisik i hranjive tvari od svih stanica. Kapilare povezuju arterije i vere kroz cijelo tijelo - krv s kisikom iz arterija dovode u stanice, a krv s ugljičnim dioksidom od stanice odvode u vene.

Venska krv je krv bogata ugljikovim dioksidom. Ona venama dolazi do pluća gdje se odvija izmjena plinova između kapilara i plućnih mjehurića.

Arterije su žile kojima krv bogata kisikom izlazi iz srca. Arterije imaju debelu stijenku građenu od mišićnih i elastičnih vlakana - arterije se mogu stezati i tako potiskuju krv kroz žilu. Aorta izlazi iz srca i to je najveća arterija.

Krvni sustav mogu pogoditi razne bolesti. Neke, poput anomalija srca mogu biti urođene, a neke se razvijaju kasnije u životu. Začepljene krvnih žila se može javiti zbog nakupljanja masnog tkiva oko žile što dovodi do njenog suženja ili zbog ugrušaka koji se stvaraju u krvi. Visoki tlak je jako čest u starijoj odrasloj dobi. Anemije i leukemija su bolesti gdje dolazi do nedostatka krvnih stanica (eritrocita, odnosno leukocita).

Srčanožilni sustav je zatvoren sustav koji koji osigurava prijenos tvari do svih stanica u tijelu, a sastoji se od srca, krvnih žila i krvi. Srce djeluje kao pumpa koja stezanjem srčanom mišića pumpa krvi iz srca u žile. Stezanjem žila krv se dalje tjera po cijelom tijelu.

Aorta izlazi iz srca i to je najveća arterija. Ona iz srca izvodi krv bogatu kisikom.

Krv po žilama teče po tijelu. Kod čovjeka imamo 3 tipa žila: arterije koje krv s kiksom odvode od srca, vene koje krv s CO2 dovode u srce i kapilare koje krv odvode i dovode do svih stanica.

Arterije su žile kojima krv bogata kisikom izlazi iz srca. Arterije imaju debelu stijenku građenu od mišićnih i elastičnih vlakana - arterije se mogu stezati i tako potiskuju krv kroz žilu. Aorta izlazi iz srca i to je najveća arterija.

Kapilare su najmanje krvne žile s vrlo tankom stijenkom kroz koju je moguća izmjena plinova difuzijom, one odvode kisik i hranjive tvari od svih stanica. Kapilare povezuju arterije i vere kroz cijelo tijelo - krv s kisikom iz arterija dovode u stanice, a krv s ugljičnim dioksidom od stanice odvode u vene.

Limfni sustav je razgranati sustav žila koji se sastoji od limfe, limfnih čvorova i limfnih žila. Limfnim žilama kola limfa koja se sastoji od krvne plazme i leukocita te ima ulogu u obrani organizma od bolesti.

Eritrociti (crvene krvne stanice) su najbrojnija vrsta krvnih stanica. Imaju ulogu prijenosa plinova (kisika i ugljičnog dioksida). Eritrociti su crvene boje zbog pigmenta hemoglobina. Eritrociti čovjeka gube jezgru kao odrasle stanice.

Srce je mišićni organ izgrađen od srčanog mišićnog tkiva koji \"pumpa\" krv po tijelu. Kod čovjeka srce je četverodijelno i sastoji se od dvije manje - komore pretklijetke u koje krv iz tijela dolazi u srce i dvije veće komore - klijetke iz kojih krv izlazi iz srce.

Krv se sastoji od dva dijela: krvne plazme i krvnih stanica. Krvna plazma je tekući dio krvi i većinski se sastoji od vode, otopljenih proteina, soli itd. Krvne stanice su eritrociti, trombociti i leukociti.

Krv je tekuće vezivno tkivo koje se sastoji od krvne plazme i krvnih stanica. Odrasli ljudi imaju 4-6 litara krvi u svojem tijelu. Krv transportira otopljene plinove (O2 i CO2) i hranjive tvari po organizmu (eritrociti), regulira tjelesnu temperaturu, štiti organizam od bolesti (leukociti) i zaustavlja krvarenje (trombociti).

Vene su žile koje krv dovode u srce. One imaju tanke stijenke s venskim zaliscima koji sprječavaju povratak krvi. Krv u venama uvijek ide prema srcu, a pokreće ju stezanje okolnih mišića. Krv u veni je bogata ugljičnim dioksidom.

Plućni optok je dio krvotoka između srca i pluća. Krv s CO2 se iz desne klijetke potiskuje kroz plućnu venu prema plućima gdje se odgađa izmjena plinova. Zatim se krv bogata kisikom vraća u srce (lijeva pretklijetka).

Tijelom čovjeka protječu arterijska i venska krv. Arterijska krv bogata je kisikom i hranjivim tvarima. Ima svjetlocrveno boju, dok je venska krv siromašna s kisikom i hranjivim tvarima i ima tamnocrvenu boju.

Arterijska krv je krv bogata kisikom koja se kroz aortu potiskuje uz srca te arterijama ide do tjelesnih stanica.

Trombociti su krvne pločice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi i tako sprječavaju krvarenje. trombociti nastaju u koštanoj srži raspadanjem posebnih velikih stanica. Fibrinogen je bjelančevina u krvnoj plazmi koja zajedno s trombocitima stvara krvni ugrušak koji popravlja oštećenja žila i zaustavlja krvarenje.

Krv opskrbljuje stanice s tvarima koje su neophodne za funkcioniranje, a također odnosi i otpadne produkte metabolizma do organa koji su zaduženi za njihovo odstranjivanje iz tijela.

Srčani zalisci se nalaze između pretklijetke i klijetke. Oni omogućuju tok krvi samo u jednom smjeru i sprječavaju njeno vračanje (iz klijetke u pretklijetku). Zvuk zatvaranja srčanih zaliska možemo čuti i osjetiti te ga nazivamo bilo (puls).

Venska krv je krv bogata ugljikovim dioksidom. Ona venama dolazi do pluća gdje se odvija izmjena plinova između kapilara i plućnih mjehurića.

Eritrociti (crvene krvne stanice) su najbrojnija vrsta krvnih stanica. Imaju ulogu prijenosa plinova (kisika i ugljičnog dioksida). Eritrociti su crvene boje zbog pigmenta hemoglobina. Eritrociti čovjeka gube jezgru kao odrasle stanice.

Krvna grupa je tip krvni koji ovisi o proteinima na površini eritrocita. AB0 sistem krvnih grupa razlikuje 4 grupe: A, B, AB i 0. Kod darivanja je jako bitno točno znati krvne grupe donora i primatelja jer ako krvne grupe ne odgovaraju tijelo će primljenu krv prepoznati kao stran i doći će do grušanja to može biti smrtno.

Otkucaji srca, bilo ili puls je zvuk zatvaranja i srčanih zalisaka. Slušanje pulsa možemo odraditi koliko brzo srce kuca. Normalna puls odraslog čovjeka je 60 do 80 otkucaja u minuti, no taj se broj može brzo povećati prilikom fizičke aktivnosti, napora, stresa i straha kada srce krv pumpa brže kao bi se moglo osloboditi više energije.

Poremećaji krvnog tlaka su kronično stanje gdje je tlak znatno niži ili viši od normalne vrijednosti. Niski tlak se u pravilu ne liječi. Visoki tlak može se razviti kao rezultat stresa, pretilosti, premalo aktivnosti,... Visoki tlak je opasniji i može povećati rizik od drugih bolesti. Liječi se lijekovima koji ga snižavaju.

Kod transfuzije bitno je poznavati krvne grupe davatelja i primatelja jer se uvijek mora davati krv koja se podudara s krvnom grupom primatelja. U suprotnom u tijelu primatelja dolazi do imunološke reakcije i krv se počinje grušati - što je veliki medicinski problem.

Krvni tlak (za čovjeka) ima normalnu vrijednost od 120/80 mm Hg. Krvni tlak se smanjuje s gubitkom krvi. Starost, stres, nezdrave životne navike mogu povisiti krvni tlak.

Srčani zalisci se nalaze između pretklijetke i klijetke. Oni omogućuju tok krvi samo u jednom smjeru i sprječavaju njeno vračanje (iz klijetke u pretklijetku). Zvuk zatvaranja srčanih zaliska možemo čuti i osjetiti te ga nazivamo bilo (puls).

Tjelesni optok krvi se odnosi na tok krvi između srca i ostatka tijela organizma. Počinje stezanjem lijeve klijetke i potiskom krvi (s kisikom) u aortu koja se kasnije grana na manje arterije i vodi krv po tijelu. Izmjena plinova se događa između kapilara i stanica i krv s CO2 se vraća venama sve do desne pretklijetke srca.

Krvna tjelešca su stanice koje se nalaze se u krvi. Postoje tri glavna tjelešca: eritrociti, leukociti i trombociti. Krvne stanice proizvode su u koštanoj srži (krvotvorno tkivo).

Leukociti ili bijele krve stanice su obrambene (imunološke) stanice koje štite organizam od bolesti. Neki leukociti imaju protutijela za bolesti, a neki idu u međustanične prostore i kad uzročnika bolesti obuhvate lažnim nožicama i pojedu ga.

Krvna plazma je tekućina žućkaste boje koja se sastoji od vode, otopljenih soli, plinova, bjelančevina,... Zbog velikog udjela vode (90% u plazmi) krv regulira tjelesnu temperaturu te služi za transport tvari.

Transfuzija je proces kojim se donorska krv unosi u tijelo primatelja. Transfuzije su česte kod raznih trauma i ozljeda koje dovode do velikog gubitka krvi, u liječenu nekih kroničnih bolesti i kod operacijskih zahvata. Krv donora i primatelja mora imati istu krvnu grupu.

Krvna grupa je tip krvni koji ovisi o proteinima na površini eritrocita. AB0 sistem krvnih grupa razlikuje 4 grupe: A, B, AB i 0. Kod darivanja je jako bitno točno znati krvne grupe donora i primatelja jer ako krvne grupe ne odgovaraju tijelo će primljenu krv prepoznati kao stran i doći će do grušanja to može biti smrtno.

Krvožilni sustav je sustav koji osigurava prijenos tvari do svih stanica u tijelu, a sastoji se od srca, krvnih žila i krvi. Srce djeluje kao pumpa koja stezanjem srčanom mišića pumpa krvi iz srca u žile. Stezanjem žila krv se dalje tjera po cijelom tijelu.

Srce prilikom potiskivanja krvi u aortu stvara pritisak krvi na stijenku arterija, odnosno stvara tlak. Krvni tlak (za čovjeka) ima normalnu vrijednost od 120/80 mm Hg. Krvni tlak se smanjuje s gubitkom krvi. Starost, stres, nezdrave životne navike mogu povisiti krvni tlak.

Otkucaji srca, bilo ili puls je zvuk zatvaranja i srčanih zalisaka. Slušanje pulsa možemo odraditi koliko brzo srce kuca. Normalna puls odraslog čovjeka je 60 do 80 otkucaja u minuti, no taj se broj može brzo povećati prilikom fizičke aktivnosti, napora, stresa i straha kada srce krv pumpa brže kao bi se moglo osloboditi više energije.