Prijenos tvari kroz tijelo biljaka i ostalih skupina organizama

Alge žive u vodi. Kod jednostaničnih algi izmjena plinova se odvija preko stanične membrane, a tvari se prenose citoplazmom. Mnogostanične alge vodu upijaju cijelom površinom steljke (tijelo alge).

S obzirom na to da mahovine i alge nemaju razvijene prave biljne organe, nemaju ni prave provodne žile. Vodu upijaju cijelom površinom tijela, zbog toga što žive ili u vlažnim uvjetima ili u vodi.

Biljke vodu upijaju iz tla, preko korijena. Potom se voda prenosi provodnim žilama do svih biljnih organa. Uz vodu, korijen upija i otopljene mineralne tvari.

Korijenove dlačice su produžene stanice čija je uloga upijanje vode iz tla. Voda i mineralne tvari se kasnije prenose provodnim žilama prema stabljici i listovima. Voda u korijenove dlačice ulazi osmozom, a mineralne tvari kroz posebne kanaliće.

Ovisno o mjestu gdje biljke žive, građa listova je različita. Primjerice, biljke vlažnih staništa imaju velike listove s brojnim pučima stoga je intenzitet transpiracije povećan. Intenzitet transpiracije uvelike ovisi i o vanjskim čimbenicima. Visoka temperatura, svjetlost i temperatura povećavaju intenzitet transpiracije. Ako biljka nema dovoljno vode, transpiracije će se smanjiti kako se ne bi posušila.

Prijenos tvari u biljci se odvija: iz korijena prema listu (voda i mineralne tvari) i iz lista prama korijenu (hranjive tvari - šećeri i kisik).

Kapilarnost je podizane vode u žilama biljaka bez utroška energije. Kapilarnost i transpiracija osiguravaju uzlazni tok vode - odnosno jednosmjerno kretanje vode kroz biljku od korijena prema listu.

Korijenove dlačice su tanke izdužene stanice na površini korijena kojima biljke iz tla upijaju vodu i mineralne tvari koje se kasnije prenose provodnim žilama prema stabljici i listovima. Voda u korijenove dlačice ulazi osmozom, a mineralne tvari kroz posebne kanaliće.

Transpiracija je proces izlučivanja vode u obliku vodene pare u okoliš na površini lista. Voda se gubi kroz puči što stvara usisnu silu koja potiče upijanje vode u korijenovim dlačicama.

Alge žive u vodi. Kod jednostaničnih algi izmjena plinova se odvija preko stanične membrane, a tvari se prenose citoplazmom. Mnogostanične alge vodu upijaju cijelom površinom steljke (tijelo alge).

Biljke nemaju srce ali imaju sustav žila - provodne žile koje su izgrađene od produljenih biljnih stanica, a zadaća im je prijenos tvari iz korijena prema listu (voda i mineralne tvari) i iz lista prama korijenu (hranjive tvari - šećeri i kisik).

Biljke nemaju srce ali imaju sustav žila - provodne žile koje su izgrađene od produljenih biljnih stanica, a zadaća im je prijenos tvari iz korijena prema listu (voda i mineralne tvari) i iz lista prama korijenu (hranjive tvari - šećeri i kisik).

Kapilarnost je pojava podizanje vode uskim cjevčicama odnosno provodnim žilama biljke. Transpiracija je ispuštanje viška vode iz biljke u obliku vodene pare kroz puči. Prijenos tvari u biljci se odvija: iz korijena prema listu (voda i mineralne tvari) i iz lista prama korijenu (hranjive tvari - šećeri i kisik).

Tijelo gljiva se naziva micelij. On je izgrađen od hifa (tankih niti). Većina micelija se nalazi ispod površine zemlje, a samo kratko gljive dobivaju nadzemni dio koji nazivamo plodište.

Na isti način, osmozom, voda se prenosi kroz stanice korijena sve do provodnih žila.

Hife su tanke niti koje grade tijelo gljive. Hife pod zemljom formiraju razgranatu mrežu kojom mogu crpiti vodu i hranjive tvari iz tla te ih prenositi po cijelom tijelu.

Mahovine vodu upijaju korjenčićem (kompleksnije mahovine) ili cijelom površinom tijela (jednostavnije mahovine) One nemaju složen sustav provodnih žila kao biljke stoga ovise o vlažnim staništima.

Alge žive u vodi. Kod jednostaničnih algi izmjena plinova se odvija preko stanične membrane, a tvari se prenose citoplazmom. Mnogostanične alge vodu upijaju cijelom površinom steljeke (tijelo alge).

Autotrofni organizmi sami proizvode svoju hranu iz anorganskih spojeva procesima fotosinteze ili kemosinteze. Biljka proizvodi šećere (glukozu) i pritom oslobađa kisik - obije tvari se moraju prenijeti do dijelova biljaka koje ne vrše fotosintezu.

Papratnjače su prave kopnene biljke i imaju razvijene provodne žile kojima se voda s otopljenim tvarima prenosi po tijelu.

Hife su tanke niti koje grade tijelo gljive. Hife pod zemljom formiraju razgranatu mrežu kojom mogu crpiti vodu i hranjive tvari iz tla te ih prenositi po cijelom tijelu.

Korijenove dlačice su tanke izdužene stanice na površini korijena kojima biljke iz tla upijaju vodu i mineralne tvari koje se kasnije prenose provodnim žilama prema stabljici i listovima. Voda u korijenove dlačice ulazi osmozom, a mineralne tvari kroz posebne kanaliće.

Transpiracija je proces izlučivanja vode u obliku vodene pare u okoliš na površini lista. Voda se gubi kroz puči što stvara usisnu silu koja potiče upijanje vode u korijenovim dlačicama.

Tijelo gljiva se naziva micelij. On je izgrađen od hifa (tankih niti). Većina micelija se nalazi ispod površine zemlje, a samo kratko gljive dobivaju nadzemni dio koji nazivamo plodište.

Mahovine vodu upijaju korijenčićem (kompleksnije mahovine) ili cijelom površinom tijela (jednostavnije mahovine). One nemaju složen sustav provodnih žila kao biljke stoga ovise o vlažnim staništima.

Provodne žile koje su izgrađene od produljenih biljnih stanica koje su nanizane jedna iznad druge tako da formiraju \"cijev\". Na putu od korijena do lista voda mora ići iz stanice u stanicu.

Gljive su izgrađene od hifa i nemaju razvijen sustav za prijenos tvari, pa se voda i otopljene tvari prenose osmozom i difuzijom.

Kapilarnost je podizane vode u žilama biljaka bez utroška energije. Kapilarnost i transpiracija osiguravaju uzlazni tok vode - odnosno jednosmjerno kretanje vode kroz biljku od korijena prema listu.

Papratnjače su prave kopnene biljke i imaju razvijene provodne žile kojima se voda s otopljenim tvarima prenosi po tijelu.