Kralježnjaci imaju prohodno probavilo. To je probavilo u obliku cijevi (probavni organi su posloženi tako da oblikuju jednu dugu cijev kroz koju prolazi hrana). Prohodno probavilo započinje ustima, a završava izmetnim otvorom ili nečisnicom.

Dio žarnjaka su sjedilački organizmi - pričvršćeni su za podlogu na kojoj rastu i ne mogu \"hodati i tražiti hranu\". Oni su razvili lovke s posebnim žarnim stanicama kojima love. Primjerice, kada riba dođe blizu vlasulje, vlasulja ju dotakne lovkom i kroz žarnice (otrovom) omami ili usmrti ribu.

Životinje, uključujući i čovjeka su heterotrofni organizmi i hrane se već gotovom hranom koju uzimaju iz svog okoliša. Tu hranu zatim probavljaju unutar svojeg tijela. Heterotrofni organizmi su životinje, gljive, neke bakterije i protista.

Sisavci su dobili ime po načinu na koji se mladi hrane. Sisavci se odmah nakon rođenja hrane sisanjem majčinog mlijeka. Majčino mlijeko je bogato svim hranjivim materijama koje su neophodne za rast i razvitak mladih. Čovjek je također jedan od sisavaca.

Mesožderi su životinje koje se hrane drugim životinjama, može ih se nazvati i predatorima. Mesožderi imaju brojne prilagodbe koje im omogućavaju hvatanje plijena. Iako uglavnom mislimo na mesoždere kada kažemo predatori, brojni svejedi (poput ljudi) su isto predatori.

Mesožderi su životinje koje se hrane drugim životinjama,može ih se nazvati i predatorima. Mesožderi imaju brojne prilagodbe koje im omogućavaju hvatanje plijena: razvijena osjetila njuha i vida, te prilagodbe za hvatanje i ubijanje poput velikih očnjaka i kandži. Njihovo probavilo je kraće od probavila biljojeda.

Neki beskralježnjaci imaju neprohodno, a neki prohodno probavilo. Primjer: probavilo gujavice je prohodno, dok probavilo žarnjaka i virnjaka. Kod njih jedan jedini otvor služi i za primanje hrane (usta) i za izbacivanje iste (analni otvor). Prohodno probavilo prvi put se javlja kod oblića.

Mesožderi su životinje koje se hrane drugim životinjama, može ih se nazvati i predatorima. Mesožderi imaju brojne prilagodbe koje im omogućavaju hvatanje plijena: razvijena osjetila njuha i vida, te prilagodbe za hvatanje i ubijanje poput velikih očnjaka i kandži, otrova,...

Svežderi su životinje koje mogu jesti i biljnu i životinjsku hranu. Imaju probavilo srednje duljine i sve tipove zubi u ustima. Svežderi su često oportunisti te se hrani svime što je dostupno. Ljudi su svežderi.

Volja je proširenje jednjaka kod ptica u kojem se omekšava hrana. Kako ptice nemaju zube u kljunu, u volji se hrana omekšava kako bi se lakše probavila u želucu. Uz to, u želucu se probava odvija na čak dva načina: mehanički i kemijski. Neke ptice u želucu mogu imati kamenčiće koji omekšavaju hranu.

Biljožderi se hrane biljnom hranom. Imaju razvijene sjekutiće i kutnjake za komadanje žilavih biljnih dijelova te dugo probavilo jer se biljke teško probavljaju. Biljna hrana je energetski siromašnija od mesne pa biljojedni moraju puno vremena provesti hraneći se.

Otrovne žlijezde su prisne kod raznih životinja koje smatramo predatorima. Otrov je efikasan način da se plijen omami ili usmrti. Ali otrov je prisutan i kod plijena gdje imaju obrambenu ulogu. Zmije imaju zube koje su spojene s otrovnom žlijezdom pa ugrizom otrov odmah ulazi u krvotok žrtve.

Svežderi su životinje koje mogu jesti i biljnu i životinjsku hranu. Imaju probavilo srednje duljine i sve tipove zubi u ustima. Svežderi su često oportunisti te se hrani svime što je dostupno. Ljudi i medvjedi su svežderi.

Hobotnice su mesožderi i aktivni predatori. Vrlo su inteligentne životinje te raznim metodama love plijen (školjke, ribu). Neke hobotnice čak mogu i koristiti oruđe. Mogu promijeniti izgled svoje kože što im pruža zaštitu i omogućuje lov iz zasjede.

Kukci se mogu hraniti na različite načine, a za svaki su razvili posebne usne organe. Usni organi su kompleksne strukture usta (i oko usta) koje služe unosu hrane u tijelo. Primjerice postoje organi za sisanje kod leptira i organi za bodenje kod komarca.

Jednostanični organizmi (protoktisti) nemaju složene strukture za hranjenje. Oni hranu obaviju svojom membranom, oblikuju hranidbeni mjehurić te ga unesu unutar stanice. Unutar mjehurića se hrana razlaže, a hranjive tvari difuzijom putuju citoplazmom do mjesta gdje su potrebne.

Filtriranje je specifičan način hranjenja gdje se životinje hrane sitnim planktonom koji živi u vodi. Hrana su mikroskopski organizmi koje životinje sakupljaju tako da hrana ostane na sitnim dlačicama ili trepetljikama dok voda struji preko njih (kao što listići čaja ostaju na cjedilu). Ovako se hrane spužve: voda struji kroz njih i one filtriraju hranu.

Nečisnica ili kloaka je proširenje u kojem se skupljaju mokraća, izmet i zrele spolne stanice. Nečisnicu imaju i ptice i vodozemci.

Paraziti (nametnici) su organizmi koji žive u ili na tijelu drugih organizama i izazivaju bolesti. U parazitskom odnosu samo parazit ima koristi. Najpoznatiji su crijevni paraziti poput trakavice koja živi u crijevu kralježnjaka i hrani se razgrađenim hranjivim tvarima direktno iz crijeva. Osim životinja i bakterija, česti paraziti su i gljive.

Jednostanični heterotrofni protisti nemaju razvijeno probavilo. Tijelo, odnosno stanica ovih organizama obavijena je membranom koja oblikuje hranidbeni mjehurić u slučaju doticaja s hranom.