Koralj je sjedilački (nepokretan) oblik žarnjaka koji lovi stezanjem mišića oko hidroskeleta te tako pokreće svoj lovke. Na lovkama se nalaze žarnice kojima omamljuju ili ubiju svoj plijen. Koralji su jako mali i žive u zajednicama, a puno zajednica na jednom mjestu tvori koraljni greben.

Zmije su gmazovi i kao takvi prilagođene su životu na kopnu. Zmije su tijekom evolucije izgubile sve udove i kreću se uvijanjem tijela pomoću snažnih trupnih mišića. Zmije koje žive u ili pored vode istim pokretima tijela (uvijanjem) plivaju.

Plivaće kožice su omogućile vodozemcima kretanje u vodi jer u njoj provode dio života. Plivaće kožice povećavaju površinu prednjih i/ili stražnjih nogu životinje i tako omogućavaju bolji prijenos mišićne snage na vodu.

Peraje ribama služe za plivanje u vodu - imaju parne i neparne peraje. Parne peraje pokreću tijelo prema naprijed, neparne peraje održavaju stabilnost u vodi. U mnogih riba peraje su raskošnog izgleda i bolja zbog čaga su ribice popularni kućni ljubimci.

Ovisno o tome na koliko zrcalno simetričnih cjelina možemo podijeliti tijelo životinje imamo 3 vrste simetrije: dvobočna simetrija, zrakasta simetrija i asimetrija: Asimetrične životinje su nepokretne, zrakaste mogu biti i pokretne i nepokretne, a one s dvobočnom simetrijom su gotovo uvijek pokretne.

Trepetljike su nastavci na površini protoktistia koji služe za pokretanje. Trepetljike se brzo savijaju i stvaraju struju vode te tako pokreću npr. papučicu. Bičaši imaju modificirane trepetljike (bičeve) čijim se savijanje potiskuju kroz vodu.

Sipa je pokretna životinja - različite vrste se kreću po tlu ili u vodi. Pokretni organizmi su oni organizmi čije se cijelo tijelo kreće radom njihovih mišića. Pokretni organizmi su bilateralno ili radijalno simetrični i imaju razvijene kompleksne strukture za kretanje.

Oni imaju vanjski kostur (egzoskelet) koji se sastoji kod školjkaša od vapnenca, kod rakova od hitina i vapnenca, a kod kukaca samo od hitina. Radi se čvrstim strukturama od kalcijevog karbonata ili hitina koje obavijaju životinju kao oklop. Takav kostur štiti od isušivanja na kopnu, ali kod nekih životinja ograničava rast.

Ribe imaju vretenast (hidrodinamičan) oblik tijela. Takav oblik im olakšava kretanje kroz vodu. Podmornice i torpeda oponašaju ovaj oblik kako bi lakše klizile kroz vodu.

Ameba se kreće lažnim nožicama koje zovemo pseudopodiji. Lažne nožice su izduženija (nastavci) citoplazme protoktista kojima se oni kreću (i kojima obavijaju hranu). Oni premještaju citoplazmu s jedne stane na drugu i tako formiraju nožicu.

Let je način kretanja karakterističan za ptice. Ptice su tijekom evolucije razvile niz prilagodba za let sve s ciljem da im tijelo bude što lakše: imaju veliko letno perje na prednjim udovima, prednji udovi su postali krila, imaju zračne vrećice i proširena pluća, imaju šuplje kosti.

Plankton su svi organizmi koji se ne kreću samostalno već ih nosi struja vode. Oni su uglavnom mikroskopskih veličina i nemaju posebnih organa za kretanje. Broje mikroskopski organizmi i ličinke beskralješnjaka i kralješnjaka žive cijeli ili samo dio života kao plankton. Meduze su primjer velikog planktonskog organizma.

Ribe se kreću plivanjem kroz vodu pomoću perja. Imaju vretenasti oblik tijela koji lako prolazi kroz vodu te sklisku i sluzavu kožu. Mnoge ribe imaju plivaći mjehur pomoću kojeg mogu ići dolje i ili goru u stupcu vode.

Meduza je pokretni oblik žarnjaka koji živi u planktonu - lovke također pokreće mišićnim kontrakcijama uz potporu hidroskeleta, a potiskivanjem vode iz tijela može kretati smjeru suprotnom od mlaza vode (mlazni pogon).

Vlasulja je oblik žarnjaka koji su cijeli svoj život pričvršćeni za podlogu. Može biti u simbiozi s rakom samcem koji ju nosi po morskom dnu dok ona lovkama hvata plijen. Sjedilački organizmi su oni organizmi koji su pričvršćeni za podlogu i ne mogu se premjestiti s jednog mjesta na drugo.

Plivaći mjehur je organ nalik balonu koji kod većine riba služi kao organ za disanje i ravnotežu kod riba. On olakšava plivanje. Kada je ispunjen zrakom (nekim plinom) riba se diže prema gore u vodi i ide prema površini. Suprotno, ako je mjehur isprazni riba počne tone i ide dublje.

Perje pokriva tijelo ptice - ono ima ulogu očuvanja stalne tjelesne topline (pokrovno perje), kao pokrov tijela i u letu (letno perje na krilima i repu). Pera daju aerodinamičan oblik krilima i određuju smjer leta. Kod vodenih ptica perje je masno što štiti tijelo ptice od vode. Prvobitna je bila uloga održavanja temperature (još kod dinosaura), a let se razvija kasnije.

Vanjski kostur ograničava rast životinja stoga moraju s vremena na vrijeme stari kostur zamijeniti novim i većim - ovo zovemo presvlačenje. U kratkom vremenu kada nema kostur, životinja naglo raste (skokovit rast).

Slabo pokretni nametnicu su beskralježnjaci iz skupine plošnjaka (metilji, trakavice), te skupina oblića (dječja glista). Parazitiraju unutar organizma te imaju dobro razvijene organe za pričvršćivanje. Imaju slabo razvijene organe za pokretanje.

Zvjezdača (i ostali bodljikaši) su pokretni predstavnici zrakasto ili radijalno simetričnih životinja. Zvjezdače se za kretanje koriste vodožilnim sustavom.

Nametnici koji žive unutar organizma svojeg domaćina uglavnom nemaju razvijene posebne strukture za kretanje i ako se kreću se pasivno - nose ih tjelesne tekućine (npr. krv, limfa, crijevni sadržaj).

Člankonošci se kreću pomoću člankovitih nogu koje su spojene na prsne kolutiće. Pauci imaju četiri para nogu, kukci tri para, a rakovi pet pati nogu (s tim da prvi par nogu ima kliješte i ne služi hodanju već lovu plijena). Kopneni člankonošci (kukci) mogu i letjeti s jednim ili dva para krila.