Kretanje životinja

Lažne nožice su izduženija (nastavci) citoplazme protoktista kojima se kreću (i kojima obavijaju hranu). Oni premještaju citoplazmu s jedne stane na drugu i tako formiraju nožicu.

Trepetljike su nastavci na površini protoktistia koji služe za pokretanje. Trepetljike se brzo savijaju i stvaraju struju vode te tako pokreću npr. papučicu. Bičaši imaju modificirane trepetljike (bičeve) čijim se savijanje potiskuju kroz vodu.

Ameba se kreće lažnim nožicama koje zovemo pseudopodiji. Lažne nožice su izduženija (nastavci) citoplazme protoktista kojima se oni kreću (i kojima obavijaju hranu). Oni premještaju citoplazmu s jedne stane na drugu i tako formiraju nožicu.

Oni imaju vanjski kostur (egzoskelet) koji se sastoji kod školjkaša od vapnenca, kod rakova od hitina i vapnenca, a kod kukaca samo od hitina. Radi se čvrstim strukturama od kalcijevog karbonata ili hitina koje obavijaju životinju kao oklop. Takav kostur štiti od isušivanja na kopnu, ali kod nekih životinja ograničava rast.

Zvjezdača (i ostali bodljikaši) su pokretni predstavnici zrakasto ili radijalno simetričnih životinja. Zvjezdače se za kretanje koriste vodožilnim sustavom.

Nametnici koji žive unutar organizma svojeg domaćina uglavnom nemaju razvijene posebne strukture za kretanje i ako se kreću se pasivno - nose ih tjelesne tekućine (npr. krv, limfa, crijevni sadržaj).

Ovisno o tome na koliko zrcalno simetričnih cjelina možemo podijeliti tijelo životinje imamo 3 vrste simetrije: dvobočna simetrija, zrakasta simetrija i asimetrija: Asimetrične životinje su nepokretne, zrakaste mogu biti i pokretne i nepokretne, a one s dvobočnom simetrijom su gotovo uvijek pokretne.

Sisavci se kreći na različite načine ovisno o okolišu gdje žive: hodaju na četiri ili dvije noge, skaču (klokan), penju se i njišu između drveća (majmuni), lete (šišmiši) i plivaju (kitovi). Neki sisavci koriste više od jednog načina kretanja: vidra pliva i hoda.

Mekušci također nemaju čvrsti potporni sustav već imaju hidroskelet i vanjski kostur kod školjkaša. Glavonošci se kreću na \"mlazni pogon\" istiskivanjem vode iz plašta. Puževi se kreću mišićavim (i sluzavim) stopalom po kopnu, a u vodi mogu i plivati stopalom. Školjkaši se stopalom ukopavaju u supstrat, te mogu kratko plivati kako bi pobjegle predatoru.

Peraje ribama služe za plivanje u vodu - imaju parne i neparne peraje. Parne peraje pokreću tijelo prema naprijed, neparne peraje održavaju stabilnost u vodi. U mnogih riba peraje su raskošnog izgleda i bolja zbog čaga su ribice popularni kućni ljubimci.

Plankton su svi organizmi koji se ne kreću samostalno već ih nosi struja vode. Oni su uglavnom mikroskopskih veličina i nemaju posebnih organa za kretanje. Broje mikroskopski organizmi i ličinke beskralješnjaka i kralješnjaka žive cijeli ili samo dio života kao plankton. Meduze su primjer velikog planktonskog organizma.

Plivaći mjehur je organ nalik balonu kod većine riba. On olakšava plivanje. Kada je ispunjen zrakom (nekim plinom) riba se diže prema gore u vodi i ide prema površini. Suprotno, ako je mjehur isprazni riba počne tone i ide dublje.

Plankton su svi organizmi koji se ne kreću samostalno već ih nosi struja vode. Oni su uglavnom mikroskopskih veličina i nemaju posebnih organa za kretanje. Broje mikroskopski organizmi i ličinke beskralješnjaka i kralješnjaka žive cijeli ili samo dio života kao plankton. Meduze su primjer velikog planktonskog organizma.

Meduza je pokretni oblik žarnjaka koji živi u planktonu - lovke također pokreće mišićnim kontrakcijama uz potporu hidroskeleta, a potiskivanjem vode iz tijela može kretati smjeru suprotnom od mlaza vode (mlazni pogon).

Člankonošci se kreću pomoću člankovitih nogu koje su spojene na prsne kolutiće. Pauci imaju četiri para nogu, kukci tri para, a rakovi pet pati nogu (s tim da prvi par nogu ima kliješte i ne služi hodanju već lovu plijena). Kopneni člankonošci (kukci) mogu i letjeti s jednim ili dva para krila.

Koralj je sjedilački (nepokretan) oblik žarnjaka koji lovi stezanjem mišića oko hidroskeleta te tako pokreće svoj lovke. Na lovkama se nalaze žarnice kojima omamljuju ili ubiju svoj plijen. Koralji su jako mali i žive u zajednicama, a puno zajednica na jednom mjestu tvori koraljni greben.

Plivaće kožice su omogućile vodozemcima kretanje u vodi jer u njoj provode dio života. Plivaće kožice povećavaju površinu prednjih i/ili stražnjih nogu životinje i tako omogućavaju bolji prijenos mišićne snage na vodu.

Ribe imaju vretenast (hidrodinamičan) oblik tijela. Takav oblik im olakšava kretanje kroz vodu. Podmornice i torpeda oponašaju ovaj oblik kako bi lakše klizile kroz vodu.

Let je način kretanja karakterističan za ptice. Ptice su tijekom evolucije razvile niz prilagodba za let sve s ciljem da im tijelo bude što lakše: imaju veliko letno perje na prednjim udovima, prednji udovi su postali krila, imaju zračne vrećice i proširena pluća, imaju šuplje kosti. Također imaju veliki prsni mišić koji pokreće krila.

Plivaći mjehur je organ nalik balonu koji kod većine riba služi kao organ za disanje i ravnotežu kod riba. On olakšava plivanje. Kada je ispunjen zrakom (nekim plinom) riba se diže prema gore u vodi i ide prema površini. Suprotno, ako je mjehur isprazni riba počne tone i ide dublje.

Peraje ribama služe za plivanje u vodu - imaju parne i neparne peraje. Parne peraje pokreću tijelo prema naprijed, neparne peraje održavaju stabilnost u vodi. U mnogih riba peraje su raskošnog izgleda i bolja zbog čaga su ribice popularni kućni ljubimci.

Ribe se kreću plivanjem kroz vodu pomoću peraja. Imaju vretenasti oblik tijela koji lako prolazi kroz vodu te sklisku i sluzavu kožu. Mnoge ribe imaju plivaći mjehur pomoću kojeg mogu ići dolje i ili gore u stupcu vode.

Bodljikaši relativno slabo pokretne, radijalno simetrične životinje koje koriste vodožilni sustav s mnogim vodožilnim nožicama i bodlje za kretanje po morskom dnu.

Vanjski kostur ograničava rast životinja stoga moraju s vremena na vrijeme stari kostur zamijeniti novim i većim - ovo zovemo presvlačenje. U kratkom vremenu kada nema kostur, životinja naglo raste (skokovit rast).

Gujavica se kreće naizmjeničnim stezanjem mišića u svakom kolutiću Hidroskelet je tekućina koja unutarnju potporu mišićima i izaziva promjenu oblika tijela životinje prilikom kretanja. - gujavici se prilikom stezanja kružnih mišića tijelo izduži i pomiče prema naprijed, a stezanjem uzdužnih mišića tijelo se ponovno skraćuje.

Sjedilački organizmi su oni organizmi koji su pričvršćeni za podlogu i ne mogu se premjestiti s jednog mjesta na drugo. Spužve su dobar primjer sjedilačke životinje. Njihovi dijelovi su još uvijek pokretni: koralji i meduze pokreću svoje lovke, a biljke pomiču svoje listove i stabljike kako bi dobile što više sunca.

Perje pokriva tijelo ptice - ono ima ulogu očuvanja tjelesne topline (pokrovno perje) i u letu (letno perje na krilima i repu). Pera daju aerodinamičan oblik krilima i određuju smjer leta. Kod vodenih ptica perje je masno što štiti tijelo ptice od vode.

Gmazovi su raznolika skupina. Gušteri imaju noge i kreću se gmizanjem, zmije i beznogi gušteri se kreću uvijanjem tijela u obliku slova S. Krokodili plivaju te mogu jako dobro trčati na kopnu. Morske kornjače plivaju pomoću nogu koje sliče parijama, a kopnene kornjače hodaju.

Vodozemci žive i na kopnu i u vodi. Ličinke vodozemaca plivaju u vodi pomoću velikog repa sve dok im ne narastu noge. Žabe skaču po kopnu i plivaju uvodi tako da se zamahuju stražnjim nogama s plivaćim kožicama, dok daždevnjaci hodaju po tlu.

Člankonošci se kreću pomoću člankovitih nogu koje su spojene na prsne kolutiće. Pauci imaju četiri para nogu, kukci tri para, a rakovi pet pati nogu (s tim da prvi par nogu ima kliješte i ne služi hodanju već lovu plijena)., Kopneni člankonošci (kukci) mogu i letjeti s jednim ili dva para krila.

Trepetljike su nastavci na površini protoktistia koji služe za pokretanje. trepetljike se brzo savijaju i stvaraju struju vode te tako pokreću npr. papučicu. Bičaši imaju modificirane trepetljike (bičeve) čijim se savijanje potiskuju kroz vodu.

Perje pokriva tijelo ptice - ono ima ulogu očuvanja stalne tjelesne topline (pokrovno perje), kao pokrov tijela i u letu (letno perje na krilima i repu). Pera daju aerodinamičan oblik krilima i određuju smjer leta. Kod vodenih ptica perje je masno što štiti tijelo ptice od vode. Prvobitna je bila uloga održavanja temperature (još kod dinosaura), a let se razvija kasnije.

Let je način kretanja karakterističan za ptice. Ptice su tijekom evolucije razvile niz prilagodba za let sve s ciljem da im tijelo bude što lakše: imaju veliko letno perje na prednjim udovima, prednji udovi su postali krila, imaju zračne vrećice i proširena pluća, imaju šuplje kosti.