Kretanje čovjeka

Opskrba stanice energijom kroz razgradnju tvari iz same stanice, bez kisika, je anaerobno disanje. U mišićima dolazi do nakupljanja mliječne kiseline što izaziva umor i bol. Anaerobno disanje se javlja tijekom intenzivnog ili jakog napora (sprint ili trening s teškim utezima).

Ligamenti su elastične veze koje povezuju zglob u jednu funkcionalnu cjelinu. Oni osiguravaju čvrstoću i pokretljivost zgloba.

Sustav za pokretanje se sastoji od kostura i mišića koji se vežu za kostur. Mišići svojim radom pokreću kostur (a time i cijeli organizam). Sustav za pokretanje štiti unutarnje organe. Svi važni organi su ograđeni kostima za zaštitu (lubanja štiti mozak, rebra štite srce i pluća).

Kosti čine potporanj tijelu i služe kao oslonac za rad mišića Kosti su građene od koštanih stanica između kojih se nalazi međustanična tvar s mineralima (kalcijem i fosforom). Mineralna tvar kostima daje čvrstoću, a bjelančevine (kolagen) im daje elastičnost. Kosti su pasivan dio sustava za kretanje.

Kralježnica je glavni oslonac tijela - ona podupire kostur u uspravnom položaju i pritom štiti leđnu moždinu. Sastoji se od 33 kralješaka (7 vratnih, 12 prsnih i 7 slabinskih + križni kralješci i trtična kost) koji su međusobno povezani hrskavičnim diskovima.

Okoštavanje je proces kojim se hrskavično tkivo postepeno zamjenjuje koštanim tkivom odrasle osobe tijekom rasta. Kostur novorođene djece je izgrađen od hrskavice i vrlo fleksibilan, dok je odrasla kost čvršća. Kod odraslih kost se stalno obnavlja.

Glatko mišićno tkivo je mišićno tkivo koje izgrađuje stijenke unutarnjih organa i ono kao i srce nije pod našom kontrolom što je važno kako ne bi došlo do gubitka funkcije organa kada spavamo ili smo u nesvjesti.

Stezanje i opuštanje mišića suprotne su akcije mišića. Tijekom opuštanja (relaksacija) mišići se opuštaju. Tijekom stezanja (kontrakcija) mišići se skraćuju. U pokretima mišići rade usklađeno u parovima - jedna mišić u paru se stegne, a drugi mišić se opusti.

Elastične veze koje povezuju zglob u jednu funkcionalnu cjelinu su ligamenti. Oni osiguravaju čvrstoću i pokretljivost zgloba.

Kosti zdjelice su velike plosnate kosti koje podupiru dvonožni hod - težina tijela preko kuka (zdjelice) se prebacuje na noge. Također služi kao zaštita unutarnjih organ trupa.

Naši mišići su u stalnom stanju djelomične napetosti kako bi uvijek bili spremni za pokret. Ova napetost mišića se naziva mišićni tonus.

Okoštavanje je proces kojim se hrskavično tkivo postepeno zamjenjuje koštanim tkivom odrasle osobe tijekom rasta. Kostur novorođene djece je izgrađen od hrskavice i vrlo fleksibilan, dok je odrasla kost čvršća. Kod odraslih kost se stalno obnavlja.

Koštana moždina (srž) se nalazi u sredini nekih kostiju (duge i velike kosti poput bedrene kosti). Moždina je krvotvorno tkivo što znači da sudjeluje u stvaranju krvnih stanica što je izrazito bitno za zdravlje i zaštitu organizma od bolesti.

Želudac, mokraćni mjehur, jetra i ostali unutarnji organi građeni su od glatkih mišića koje ne možemo svjesno stezati i opuštati kao što možemo poprečnoprugaste mišiće. Glatko mišićno tkivo nije pod našom kontrolom što je važno kako ne bi došlo do gubitka funkcije organa kada spavamo ili smo u nesvijesti.

Aerobno disanje je opskrba stanica energijom kroz razgradnju hranjivih tvari u uvjetima s kisikom. Odvija se tijekom umjerenog fizičkog napora kao što je hodanje i lagano trčanje.

Mišići su pokretačka sila tijela. Građeni su od mišićnih stanica - vlakana. Svi mišići u tijelu čine mišićni sustav. Mišići rade na principu naizmjeničnog stezanja (skraćivanja) i opuštanja (produženja).

Ako preopterećujemo mišiće dolazi do njihove upale i nastaje bol. Stoga je od iznimne važnosti baviti se umjerenom tjelovježbom te postepeno povećavati intenzitet vježbanja.

Zglobovi su pomične veze između dvije kosti. Između dvije kosti nalazi se hrskavica koja oblaže krajeve kostiju i ligamenti (povezuju kosti) i zglobna tekućina. Uloga zgloba je smanjiti trenje između dvije kosti tijekom kretanja.

Tetive su vezivno tkivo kojima su mišići pričvršćeni za kost. Tetive su čvrsto vezivno tkivo koje je slabo rastezljivo.

Prsni koš štiti unutarnje organe i sastoji se od 12 rebara sa svake strane tijela koja su spojena s prsnim kralješcima. Gornji dio prsnog koša je izgrađen od hrskavice što omogućuje njegovo širenje tijekom disanja - hrskavica spaja rebra i prsnu kost s prednje strane tijela.

Bjelančevina koja kostima daje elastičnost i gipkost. Bez kolagena kosti bi bile jako lako lomljive.

Savitljivost kralježnice je od iznimne važnosti za odvijanje svakodnevnih aktivnosti tijela. Upravo to je omogućeno preko ne tako čvrste veze kralježaka i hrskavičnih pločica.

Aktivno kretanje je micanje nekog organizma u prostoru uz utrošak energije. Krećemo se radom mišića koji se oslanjaju na kostur.

Glikogen je pričuvni oblik glukoze. To je složeni šećer slične strukture kao škrob koji se po potrebni brzo može razgraditi do glukoze (glukoza je izvor energije u staničnom disanju).

Elastično potporno tkivo je hrskavica. Hrskavica izgrađuje kostur djece i postupno se zamjenjuje odraslom kosti. U zglobovima hrskavično tkivo ima ulogu povezivanja dvije kosti i ublažavanja trenja tijekom pokreta. Gornji dio prsnog koša je izgrađen od hrskavica što omogućuje njegovo širenje tijekom disanja.

Kosti glave se sastoje od lubanje (nekoliko kostiju čvrsto povezanih šavovima) i kosti lica s gornjom i donjom čeljusti. U čeljustima se nalaze zubi. Kosti lubanje štite mozak poput kacige.

Poprečnoprugasti mišići (mišićno tkivo) je su mišići čiju aktivnost povezujemo s vidljivim pokretima (pokret rake ili hodanje). Oni su vezani za kostur i pod kontrolom su voljnog živčano sustava.

Kost se sastoji od dva topa tkiva: gusto kompaktno koštano tkivo s krvnim žilama i živcima i spužvasto koštano tkivo. Pokosnica je čvrsta ovojnica na površini kosti. U unutrašnjosti nekih kostiju (duge kosti) nalazi se koštana moždina.

Sustav za pokretanje pruža potporu organizmu, osigurava uspravno držanje i pokrete. Kostur je pasivni dio sustava, dok su mišići aktivni dio sustava za kretanje. Mišići i kostur su usklađeni, pa tako dolazi do kretanja tijela.

Srčani mišići su građeni od srčanih mišićnih vlakana (tkiva). Srčani mišići grade srce koje se mora stalno stezati kako bi tjeralo krv po tijelu. Srčani mišić se ne može kontrolirati voljno.

Kralježnica je karakteristična za kralješnjake, a prvi puta u evoluciji se javlja u jednostavnom obliku kod primitivnih riba. Kralješnjaci su ime dobili po kralježnici.

Zglobovi su pomične veze između dvije kosti. Između dvije kosti nalazi se hrskavica i ligamenti (povezuju kosti) i zglobna tekućina. Uloga zgloba je smanjiti trenje između dvije kosti tijekom kretanja.

Glatko mišićno tkivo je mišićno tkivo koje izgrađuje stijenke unutarnjih organa i ono kao i srce nije pod našom kontrolom što je važno kako ne bi došlo do gubitka funkcije organa kada spavamo ili smo u nesvijesti.

MIšići su građeni od duguljastih mišićnih stanica (vlakana) koje su pak posložene u mišićne snopove koji su obavijeni mišićnom ovojnicom i grupirani u pojedinačne mišiće.

Aerobno disanje je opskrba stanica energijom kroz razgradnju hranjivih tvari u uvjetima s kisikom. Odvija se tijekom umjerenog fizičkog napora kao što je hodanje i lagano trčanje.

Kosti udova (ruku i nogu) se sastoje od dugih kostiju koje čine ruke i noge te kratkih kostiju koje sačinjavaju šaku i stopalo. Ruke i noge koristimo prilikom gotovo svih aktivnosti.

Tijekom stezanja (kontrakcija) mišići se skraćuju. Tijekom opuštanja (relaksacija) mišići se opuštaju. U pokretima mišići rade usklađeno u parovima - jedna mišić u paru se stegne, a drugi mišić se opusti.

Glikogen je pričuvni oblik glukoze. To je složeni šećer slične strukture kao škrob koji se po potrebni brzo može razgraditi do glukoze (glukoza je izvor energije u staničnom disanju).

Koštana moždina (srž) se nalazi u sredini nekih kostiju (duge i velike kosti poput bedrene kosti). Moždina je krvotvorno tkivo što znači da sudjeluje u stvaranju krvnih stanica što je izrazito bitno za zdravlje i zaštitu organizma od bolesti.

Opskrba stanice energijom kroz razgradnju tvari iz same stanice, bez kisika, je anaerobno disanje. U mišićima dolazi do nakupljanja mliječne kiseline što izaziva umor i bol. Anaerobno disanje se javlja tijekom intenzivnog ili jakog napora (sprint ili trening s teškim utezima).

Organska tvar u kostima je bjelančevina kolagen i on daje kostima elastičnost. Zahvaljujući organskim tvarima kosti se ne lome. Kako starimo, udio organskih tvari se smanjuje, pa su kosti sve manje elastične.

Kralježnica je glavni oslonac tijela - ona podupire kostur u uspravnom položaju i pritom štiti leđnu moždinu. Sastoji se od 33 kralješaka (7 vratnih, 12 prsnih i 7 slabinskih + križni kralješci i trtična kost) koji su međusobno povezani hrskavičnim diskovima.

Poprečnoprugasti mišići (mišićno tkivo) je su mišići čiju aktivnost povezujemo s vidljivim pokretima (pokret rake ili hodanje). Oni su vezani za kostur i pod kontrolom su voljnog živčano sustava. Bogati su mitohondrijima kako bi neprestano mogli aktivno raditi.

Kosti lubanje, koje su plosnate, jako dobro prianjaju jedna uz drugu što je vrlo bitno za čvrstoću i zaštitu mozga. Šav je čvrsta i nepomična veza koja povezuje kosti lubanje i štiti mozak. Kod male djece kosti lubanje nisu povezane. Šavovi zarastaju kako osoba stari.

Kostur su sve kosti jednog organizme. Međusobno su spojene zglobovima i ligamentima. Kostur čovjeka dijelimo na tri dijela: kosti glave, trupa i udova. Prema veličini kostiju razlikujemo: duge, plosnate i kratke kosti.

Neovisno radi li se o aerobnom ili anaerobnom disanju, energija oslobođena tokom disanja neophodna je za rad mišića. Mišićne stanice imaju jako puno mitohondrija u kojima se obavlja stanično disanje - dobiva se energija razgradnjom šećera.

Dva osnovna dijela koštanog tkiva su: koštane stanice i međustanični prostor koji je ispunjen mineralima (soli kalcija i fosfora) i organskim tvarima (kolagen).

Mišićni sustav je aktivni dio sustava za pokretanja i sastoji se od svih mišića jednog organizma. Mišići svojim radom daju silu koja je potreban za pokretanje. U pokretima mišići rade usklađeno u parovima - jedna mišić u paru se stegne, a drugi mišić se opusti.

Šav je čvrsta i nepomična veza koja povezuje kosti lubanje. Kod male djece kosti lubanje nisu povezane. Šavovi zarastaju kako osoba stari.

Tetive su vezivno tkivo kojima su mišići pričvršćeni za kost. Tetive su čvrsto vezivno tkivo koje je slabo rastezljivo.

Kostur daje potporu cijelom tijelu, a druge uloge kostura su: zaštita unutarnjih organa, može služiti i kao spremište kalcija, stvaranje krvnih stanica itd.