Biljke su nepokretni organizmi (sesilni) u smislu da ne mogu otići s jednog mjesta na drugo, no njihovi organi se mogu kretati. Ako dovoljno dugo promatramo neku biljku primijetiti ćemo da se njeni listovi miču i prate sunce. Mesoždere biljke imaju brze pokrete kojima hvataju kukce.

Brojne biljke miču svoje lišće kako bi dobili što više Sunčeve svjetlosti. Stabljike mladih biljaka uvijek rastu prema gore, odnosno prema svijetlu. Ako sobnu biljku koja se nalazi na prozoru zarotiramo, primijetiti ćemo da će se nakon nekog vremena svi listovi ponovno okrenuti prema prozoru.

Alge svoju steljku, kako i biljke, usmjeravaju prema Sunčevoj svjetlosti. Jednostanični autotrofi žive u planktonu te se gibaju sa strujom vode, s time da neki imaju bičeve za pokretanje.

Neke bilje stanice mogu povećati tlak unutar stanice - zbog visoke koncentracije otopljenih tvari u citoplazmi dolazi do ulaska vode u stanicu (putem difuzije) i bubrenja citoplazme. Ovo uzrokuje povećanje tlaka i dovodi do kretanja. Na ovaj način se puči na listovima zatvaraju i otvaraju.

Bakterije se pomoću brojnih nastavaka kreću i prihvaćaju za podlogu. Imaju bičeve za kretanje i kratke nastavke pile kojima se hvataju za podlogu.

Čvrstoća biljke ovisi o tlaku u unutrašnjosti biljnih stanica. Osmozom voda ulazi u stanicu te tako se povećava volumen vakuole te raste tlak u stanici. Ovo osigurava napetost stanica i biljnih organa. Ako biljka nije opskrbljena vodom, tlak u biljci je manji, stoga čvrstoća biljke opada.

Unutar svih stanica organeli i ostale čestice i molekule se gibaju po citoplazmi. Citoplazma je tekuća i pokretna, a strujanje citoplazme pomiču sve strukture i tvari koje se u citoplazmi nalaze.

Osim svjetlošću kretanje biljaka se može objasniti i djelovanjem sile gravitacije. Osjetne stanice u vrhu korijena imaju način detekcije gravitacije što usmjerava korijen da uvijek raste prama dolje u smjeru djelovanja sile gravitacije.

Biljke su nepokretni organizmi u smislu da ne mogu otići s jednog mjesta na drugo, no njihovi organi se mogu kretati. Ako dovoljno dugo promatramo neku biljku primijetiti ćemo da se njeni listovi miču i prate sunce. Mesoždere biljke imaju brze pokrete kojima hvataju kukce.

Promjena oblika alge uvjetovana je prisutnošću vode oko nje same. Voda je potrebna algi da bi joj stvarala oblik. Voda je gušća od zraka i ako bi ju izvadili van, izgubila bi čvrst oblik. Zato kažemo da je voda potporni sustav algi,gljiva, biljka..

Kao i biljke i većina algi, gljive su također sjedilački organizmi pričvršćeni za podlogu. Hranjive materije i vodu upijaju pomoću hifa.