Učitavam...
Difuzija vode kroz polupropusnu membranu nazivamo ______.
Osmoza je proces difuzije vode kroz staničnu membranu. Prijenos vode preko polupropusne membrane s mjesta manje koncentracije otopljene tvari na mjesto veće koncentracije otopljene tvari kako bi se dvije koncentracije izjednačile. Ako imamo dvije posude koje su povezane membranom, voda će prelaziti membranu i ići u posudu u kojoj je otopljena veća količina šećer - količina vode u posudi s malo šećera će se smanjiti s vremenom.
Organela koja povezuje jezgru i staničnu membranu i omogućuje prijenos molekula i tvari kroz stanicu je:
Mreža kanalića (endoplazmatski retikulum) je membranski sustav kanalića koji osigurava brz prijenos tvari unutar stanice, a proteže se od jezgrine ovojnice do stanične membrane. Citoplazma ispunjava stanicu i u njoj se nalazi mreža kanalića. Nalazi se samo kod eukariotskih organizama.
Skup složenih procesa u tijelu tijekom kojih se složene molekule razgrađuju ili nastaju i pritom se energija pohranjuje ili oslobađa, nazivamo:
Metabolizam je skup složenih procesa kojima organizam dobiva i troši energiju. Kroz usklađene procesa sinteze i razgradnje molekula metabolizam omogućuje život. Metabolizam omogućuje održavanje funkcionalnosti organizma i ravnotežnog stanja unutar organizma. Primjer metaboličkog procesa je stanično disanje.
Organela koja sadrži nasljednu molekulu DNA i upravlja radom stanice naziva se:
Jezgra je najveće stanično tjelešce i upravlja radom stanice. Ona sadrži informacijsku molekulu (DNA) koja daje uputu za rast stanice i za njeno funkcioniranje.
Razmnožavanjem živa bića stvaraju __.
Razmnožavanjem je omogućen opstanak vrste te se održava brojnost jedinki u populaciji. Razmnožavanjem organizmi stvaraju potomke koji su im slični ili identični (u slučaju nespolnog razmnožavanja).
Sva živa bića su izgrađena od najmanje jedne stanice, stanica je osnovna jedinica živih bića, nove stanice nastaju samo od postojećih stanica, dio su koje teorije?
Moderna stanična teorija sastoji se nekoliko zakonitosti o stanicama: sva živa bića su izgrađena od najmanje jedne (ili više) stanice, stanica je osnovna građevna i funkcionalna jedinica živih bića, a nove stanice nastaju samo od postojećih stanica. Svjetlosni i elektronski mikroskop otkrili su mnoštvo informacija o građi stanice.
Tko je prvi promatrao žive stanice?
Robert Hooeke je među prvima promatrao stanice (prerez pluta), međutim prve žive stanice je promatrao Antonie van Leeuwenhoek u 17. stoljeću.
Voda s otopljenim tvarima nalazi se u prostoru između stanica. Kako se naziva ta tekućina?
S obzirom na to da je riječ o tekućini u prostoru među stanicama radi se o izvanstaničnoj tekućini. Ovo je tekućina koja ispunjava prostor između susjednih stanica u višestaničnih organizama.
Strukture zadužene za sintezu proteina u stanici nazivamo:
Ribosomi su male čestice kaje su prisutne u eukariotskim i prokariotskim stanicama. Nalaze se u citoplazmi i u njima se zbiva stvaranje bjelančevina.
Robert Hooke je među prvima promatrao _______ mikroskopom u 17. stoljeću.
Robert Hooke je sam izradio mikroskop te pod istim proučavao prereze pluta i uočio sitne strukture koje je nazvao stanicama. Ovo je važno otkriće kojim je započelo proučavanje oku nevidljivih struktura i organizama - mikrobiologija.
Organela zelene boje gdje se odvija proces fotosinteze je:
Kloroplast je tjelešce koje sadrži biljne boje/pigmente te je zelen zbog pigmenta klorofila. U njemu se odvija proces proizvodnje kisika i hranjivih tvari procesom fotosinteze. Prisutni su samo kod biljnih stanica.
Razlike između biljne i životinjske stanice _______.
Biljne stanice imaju organele koje životinjske stanice nemaju, poput vakuole i kloroplasta. Obije su eukariotske stanice tako da su osnovni organeli i funkcije iste.
Organela u kojoj se pohranjuje voda i tvari otopljene u njoj naziva se:
Vakuola služi kao skladište vode i drugih tvari. Ispunjena je staničnom tekućinom (vodom s otopljenim tvarima) u kojoj su otopljeni razni minerali i druge tvari poput štetnih tvari ili pigmenata. Velika vakuola je prisutna u biljnih stanica.
Gibanje čestica iz područja gdje im je udio veći u području gdje im je udio manji nazivamo:
Čestice tvari difundiraju iz područja manje u područje veće koncentracije kako bi se ravnomjerno rasporedile. Primjerice, kada u vodu kapnemo kap crvene boje, nakon nekog vremena čestice boje će difundirati kroz čitav volumen vode u čaši.
Čvrsta ovojnica koja štiti biljnu stanicu i daje joj oblik i čvrstoću naziva se:
Stanična stijenka je čvrsti sloj koji obavija stanicu. Građena je od celuloze i nalazimo je samo u biljnim stanicama. Biljnoj stanici daje stalan i pravilan oblik te čvrstoću.
Imaju li prokariotske stanice jezgru?
Nasljedna informacija DNA kod prokariotskih stanica nalazi se slobodna u citoplazmi. Nema specifičnog organela (jezgre) koji bi odjeljivao informacijske molekule od ostalih procesa koji se odvijaju u samoj citoplazmi prokariotskog organizma.
Otopina koja ispunjava unutrašnjost stanice i većinskim dijelom je voda zove se:
Citoplazma se nalazi u stanici, ispunjava njenu unutrašnjost i u njoj se zbivaju različiti procesi. Citoplazma je želatinozna tvar u kojoj su otopljene brojne tvari i u koju su umetnuti razna stanična tjelešca. U eukariotskim stanicama, dio procesa se odvija u citoplazmi, a dio u organelima. Organeli su mala stanična tjelešca koja se nalaze u citoplazmi a od nje su odvojeni membranama.
Eukariotske stanice ________ jezgru.
Kod eukariotskih stanica nasljedna tvar DNA nalazi se u jezgri koja je odvojena od citoplazme jezgrinom ovojnicom. Jezgra pruža zaštitu nasljednoj tvari (DNA) i kontrolira rad ostatka stanice.
Tanka ovojnica koja odvaja stanicu od susjednih stanica i okoline i preko nje se odvija izmjena tvari s okolišem naziva se:
Stanična membrana je ovojnica koju posjeduju sve stanice. Ona odvaja stanicu od njenog okoliša i susjednih stanica. Stanična membrana je polupropusna - omogućuje prijenos tvari preko membrane iz ili u stanicu (korisne tvari ulaze, a štetne tvari izlaze).
Živa bića primaju različite informacije odnosno podražaje iz svog okoliša i reagiraju na iste. Kako nazivamo ta obilježja?
Podražljivost je mogućnost organizama da reagira i odgovori na neki podražaj iz okoliša. Biljke pojedine dijelove tijela okreću prema Suncu što je svjetlosna podražljivost. Kod životinja moguće je uočiti povlačenje dijela tijela od izvora topline (termička podražljivost) ili dodira što potencijalno životinju štiti od predatora. Ovi odgovori na podražaje omogućuju živim bićima zaštitu i preživljavanje.
Organela čija je uloga oslobađanje energija iz hranjivih tvari i gdje se odvija stanično disanje zove se:
Mitohondriji su okruglasta i duguljasta tjelešca čija je uloga oslobađanje energija iz hranjivih tvari procesom staničnog disanja. Ribosomi su zaduženi za sintezu proteina, dok se u kloroplastima odvija fotosinteza i nalaze se samo u biljnim stanicama.