Disanje biljaka i ostalih skupina organizama

Bakterije mogu biti anaerobne ili aerobne pa se i njihovo disanje razlikuje. Aerobne bakterije dišu slično staničnom disanju samo što se proces odvija na membrani bakterijske stanice, a ne na membranama mitohondrija. Izmjena plinova se odvija difuzijom preko membrane bakterije. Anaerobne bakterije isto izmjenjuju plinove preko membrane, ali dišu vrenjem.

Uzimajući tvari iz nežive prirode, autotrofni organizmi stvaraju hranu (u obliku šećera) i kisik. Ovaj proces se naziva fotosinteza. Kisik i hranjive tvari koji su proizvedeni procesom fotosinteze mogu se iskoristiti u procesu staničnog disanja za dobivanje energije.

Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.

Razgradnjom šećera osim ugljikovog dioksida nastaje i alkohol etanol. Etanol je glavni produkt alkoholnih pića, a sami kvasci iznimno su bitni u proizvodnji alkoholnih pića.

Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.

U vodenih biljaka puči su s gornje strane lista. Primjerice listovi lokvanja plutaju na površini vode - donja površina lista je u kontaktu s vodom, a gornja je u kontaktu sa zrakom te je tu omogućena izmjena plinova. Kod kopnenih biljaka uglavnom su s donje strane lista. Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.

To je proces u kojem kako bi bakterije oslobodile potrebnu energiju, razgrađuju mliječni šećer. Kao produkt nastaje mliječna kiselina koja je zaslužna za kiseli okus mlijeka.

Učinkovitost izmjene plinove preko površine stanice ili tijela ovisi o omjeru veličine i površine. Stoga je učinkovitost disanja preko površine vrlo efikasna kod praživotinja, dok bi kod ljudi učinkovitost bila iznimno mala.

Kao i kod svih ostalih organizama stanično disanje odvija se u mitohondrijima, točnije na unutarnjim membranama mitohondrija gdje dolazi do oslobađanja energije razgradnjom hranjive materije uz oslobađanje vode i CO2.

Kvasci u procesu alkoholnog vrenja energiju oslobađaju u anaerobnim uvjetima, dok su ostale gljive aerobni organizmi. Vrenje je proces disanja u uvjetima bez kisika kojim se oslobađa manja količina energije nego aerobnim disanjem. Šećer se razgrađuje do etanola i ugljikovog dioksida uz oslobađanje energije. Ljudi iskorištavaju ovaj proces u pekarstvu ili pri proizvodnji alkohola.

Anaerobni procesi su svi procesi koji se mogu odvijati bez prisustva kisika - kisik im nije potreban. Npr. vrenje je anaerobno disanje kojim se oslobađa energija kod kvasaca i nekih bakterija. Prilikom anaerobnih procesa manja je iskoristivost hranjivih tvari i proizvodnja energije.

Iako bakterije najčešće povezujemo s bolestima, brojne bakterije su korisne bakterije, poput saprotrofskih bakterija. Saprofitske bakterije obavljaju mliječno-kiselo vrenje, a druge vrste bakterija mogu obavljati alkoholno vrenje koje se koristi u proizvodnji vina.

Alge i biljke su fotosintetski organizmi koji pomoću Sunčeve energije stvaraju šećer glukozu. Biljke koriste kisik za stanično disanje kojim oslobađaju energiju iz glukoze uz oslobađanje C02 i vode.

Gljive nemaju posebne strukture i organe za disanje - izjmena plinova se odvija preko cijele površine tijela. Kada kisik dođe u stanice odvija se stanično disanje u mitohondirijima kojim se razgrađuje šečer i oslobađa energija. Jednostanične gljive (kvasci) dišu anaerobnim procesom - vrenjem.

Jednostanične gljive (kvasci) dišu vrenjem. Vrenje je anaerobni proces disanja u uvjetima bez kisika kojim se oslobađa manja količina energije nego aerobnim disanjem. Šećer se razgrađuje do etanola i ugljikovog dioksida uz oslobađanje energije. Ljudi iskorištavaju ovaj proces u pekarstvu ili pri proizvodnji alkohola.

Aerobni procesi su biološki procesi koji se odvijaju uz prisustvo kisika (npr. stanično disanje i fotosinteza. Npr. ako nema kisika u stanicama ne može se odvijati stanično disanje - ne razgrađuju se hranjive tvari i nema proizvodnje energije.

Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.

Jednostanične gljive (kvasci) dišu vrenjem. Vrenje je anaerobni proces disanja u uvjetima bez kisika kojim se oslobađa manja količina energije nego aerobnim disanjem. Šećer se razgrađuje do etanola i ugljikovog dioksida uz oslobađanje energije. Ljudi iskorištavaju ovaj proces u pekarstvu ili pri proizvodnji alkohola.

Bioremedijacija je proces u kojem se koriste gljive kako bi razgradile razne zagađivače i opasne tvari poput industrijskog otpada, ulja, nafte, pesticida. Sve s ciljem čišćenja i obnove okoliša.

Oslobađanje energije iz hranjivih tvari je moguće u anaerobni i aerobnim uvjetima. Neovisno o uvjetima procesi su dosta slični, a razlika je u učinkovitosti. U aerobnih uvjetima učinkovitost je veća nego u anaerobnim uvjetima.

Biljke koriste kisik za stanično disanje kojim oslobađaju energiju iz glukoze uz oslobađanje C02 i vode. Izmjena plinova (kisika i CO2) se odvija preko puči na površini listova. Proces disanja (kojim se kisik troši) se odvija tijekom cijelog dana i noći, a proces fotosinteze (kojim se kisik proizvodi) se odvija samo danju.