Krvna grupa AB je univerzalni primatelj krvi. To znači da osoba s krvnom grupom AB može primiti bilo koju krvnu grupu (A, B, AB ili 0) bez negativnih posljedica.

Transplantacija srca je postupak kojim se pomaže osobi s jako oštećenim srcem. Osobi s oštećenim srcem se daje novo srce od odgovarajućeg davatelja.

Krvna plazma je tekući dio krvi i većinski se sastoji od vode, otopljenih proteina, soli itd. Krvna tjelešca krvne stanice (eritrociti i leukociti) i krvne pločice (trombociti).

Bijele krvne stanice ili leukociti imaju ulogu u obrani organizma od bolesti i najveće su krvne stanice u tijelu. Eritrociti imaju ulogu prijenosa kisika, a trombociti sudjeluju u zgrušavanju krvi.

U tjelesnom krvotoku krv bogata kisikom iz lijeve klijetke putuje u različite dijelove tijela, gdje se vrši izmjena plinova i krv predaje kisik stanicama. Zatim se krv siromašna kisikom vraća u srce, točnije u desnu pretklijetku, nakon čega ulazi u plućni krvotok.

Ljudi mogu imati četiri različite krvne grupe: A, B, AB i 0. Čovjek nasljeđuje krvnu grupu od roditelja i ona se ne može promijeniti tijekom života.

Srčane arterije su žile koje obavijaju srce. One opskrbljuju srce kisikom potrebnim za rad, s obzirom na to da je srce mišić kojem je, kao i svakom drugom, potreban kisik za dobivanje energije.

Transfuzija je postupak kojim se u tijelo osobe koja je izgubila puno krvi unosi krv druge osobe. Bitno je paziti da se krvne grupe davatelja i primatelja podudaraju. Ukoliko se napravi transfuzija s krvnom grupom koja nije podudarna s primateljem, dolazi do zgrušavanja krvi, a potencijalno čak i do smrti primatelja.

Drugi naziv za plućni krvotok je mali krvotok. U plućnom (ili malom) krvotoku krv siromašna kisikom putuje iz srca u pluća, gdje se odvija izmjena plinova i krv prima kisik. Zatim ta krv bogata kisikom putuje natrag u srce.

Arterijska krv je bogata kisikom i hranjivim tvarima. Ima svijetlocrvenu boju. Osim arterijske, tijelom čovjeka protječe i venska krv koja je siromašna kisikom i hranjivim tvarima te je tamnocrvene boje.

Krvna grupa 0 je univerzalni davatelj krvi. To znači da svi, neovisno o krvnoj grupi, mogu primiti krv koja pripada krvnoj grupi 0 bez negativnih posljedica.

Krv je tjelesna tekućina, odnosno tekuće tkivo koje je zastupljeno u tijelu čovjeka s oko 5 L. U slučaju velikog gubitka, dolazi do ozbiljnih posljedica.

Crvene krvne stanice ili eritrociti najbrojnija su krvna tjelešca. Jedine su stanice bez jezgre. Uloga im je prijenos kisika koji se veže za hemoglobin u eritrocitima.

Krvotok je protok krvi u žilama kroz tijelo. Krvotok omogućuje prijenos kisika i hranjivih tvari do stanica, ali i odnošenje štetnih i nepotrebnih tvari iz stanica.

Krv prenosi kisik i hranjive tvari do svih stanica u tijelu čovjeka. Krv opskrbljuje stanice s tvarima koje su neophodne za funkcioniranje, a također odnosi i otpadne produkte metabolizma do organa koji su zaduženi za njihovo odstranjivanje iz tijela.

Žile s najvišim tlakom su arterije, pa kapilare, pa naposljetku vene. U arterijama je najviši tlak jer krv ulazi u njih direktno iz srca koje ju istiskuje pod visokim tlakom. Što dalje krv putuje kroz krvotok, to je tlak niži. Kako su vene posljednje žile kroz koje krv protječe prije povratka u srce, u njima je tlak najniži.

Drugi naziv za tjelesni krvotok je veliki krvotok. U tjelesnom (ili velikom) krvotoku krv bogata kisikom putuje iz srca u ostale dijelove tijela gdje se odvija izmjena plinova i kisik iz krvi prelazi u stanice. Zatim se ta krv siromašna kisikom vraća natrag u srce.

Leukemija je maligna bolest. Leukemija se ponekad naziva i rak krvi. Liječi se kemoterapijom ili transplantacijom koštane srži koja proizvodi krvne stanice.

Aorta je najveća arterija. Ona izlazi iz lijeve klijetke srca. Kroz aortu prolazi sva krv bogata kisikom koja treba stići do cijelog tijela.

Kapilare su tanke žile koje povezuju arterije i vene. Krv bogata kisikom iz arterija ulazi u arterijske kapilare i predaje kisik stanicama te vrši izmjenu tvari. Zatim ta krv siromašna kisikom venskim kapilarama ulazi u veće vene i vraća se do srca.

Srčani zalisci su \"ventili\" koji omogućuju jednosmjeran protok krvi i sprječavaju da ona teče u krivom smjeru. Nalaze se između pretklijetke i klijetke te na izlazu iz klijetki. Kada krv prođe kroz zaliske, oni se zatvaraju kako se krv ne bi mogla preliti natrag.

Normalni krvni tlak ljudi iznosi 120/80 mmHg (milimetara žive). 120 mmHg označava najviši tlak u trenutku izbacivanja krvi iz srca u arterije, a 80 mmHg najniži tlak koji se javlja dok se srce puni krvlju. Krvni tlak mjeri pritisak krvi na stijenku arterija.

Venska krv siromašna je kisikom i hranjivim tvarima te je tamnocrvene boje. Osim venske, tijelom čovjeka protječe i arterijska krv. Arterijska krv je bogata kisikom i hranjivim tvarima, a ima svijetlocrvenu boju.

Venski zalisci sprječavaju obrnuti tok krvi u venama. Kako je u venama nizak tlak (slab pritisak krvi, krv teče polako u odnosu na arterije), postoji rizik da se krv počne slijevati u krivom smjeru. Venski zalisci to sprječavaju jer funkcioniraju kao vrata koja se moraju gurnuti da bi se otvorila - kada krv jednom prođe (\"gurne\" i otvori zaliske), više se ne može vratiti unatrag jer bi trebala \"povući\" zaliske.

Krvne pločice ili trombociti sudjeluju u zgrušavanje krvi pri ozljedama krvnih žila tako što se stvori ugrušak. Leukociti imaju ulogu u obrani organizma od bolesti, a eritrociti imaju ulogu prijenosa kisika.

Kapilare su krvne žile najmanjeg promjera i povezuju ogranke vena i arterija. Imaju vrlo tanku stijenku, pa se upravo preko te stijenke odvija izmjena tvari između krvi i stanica.

Puls je mjera za broj otkucaja srca u minuti. Otkucaji srca mogu se osjetiti ako se položi dlan na sredinu prsa, prema lijevoj strani, ali i ako se prislone prsti na neku od arterija (npr. na unutarnjoj strani podlaktice ruke ili na vratu). Uobičajeni puls čovjeka je 60 do 80 otkucaja srca u minuti.

Visoki tlak posljedica je smanjenja elastičnosti i sužavanja arterija. Do toga dolazi ako se osoba hrani s puno slatke i pogotovo masne hrane.

Arterije su krvne žile koje odvode krv iz srca, dok su vene one koje dovode krv do srca. Razmisli teče li uvijek arterijama arterijska (krv s kisikom), a venama venska (krv bez kisika) krv!

Krvotok utječe na održavanje stalne tjelesne temperature. Kada je hladno, žile se stišću kako bi se gubilo manje topline. Kada je vruće, žile se prošire kako bi se otpuštalo više topline. Razmisli je li bolje zagrijati ili rashladiti masnicu (modricu) koja je nastala istjecanjem krvi iz žila pod kožom!

Anemija je bolest koju izaziva manjak željeza. Željezo izgrađuje eritrocite, crvene krvne stanice. Kada nema dovoljno željeza u tijelu, ne može se izgraditi dovoljno eritrocita. Eritrociti prenose kisik po tijelu, pa se osobe s manjkom eritrocita osjećaju umorno, vrti im se i blijede su.

Do srčanog udara dolazi kada krv prestane teći u srčane arterije, što znači da se srce više ne opskrbljuje kisikom i da srčani mišići ne mogu pravilno raditi. Srčani udar može biti smrtonosan, pa je bitno odmah pozvati hitnu pomoć ako se sumnja da osoba proživljava srčani udar.

Srce je mišićni organ zaštićen kostima prsnog koša. Kod čovjeka sastoji se od dvije pretklijetke i dvije klijetke. Uloga srca je da opuštanjem i stezanjem potiskuje krv u krvne žile.

Redovna tjelovježba i zdrava prehrana pomažu očuvati zdravlje srčano-žilnog sustava, ali i ostatka tijela. Nikotin iz cigareta ubrzava rad srca i povisuje krvni tlak. Premalo vode uzrokuje zgušnjavanje krvi i gubitak vode u ostatku tijela, a previše vode razrjeđenje krvi i pretjerani unos vode u ostatak tijela.

Krvarenje može biti unutarnje i vanjsko. Unutarnje krvarenje je istjecanje krvi iz žila unutar tijela, a vanjsko istjecanje krvi iz tijela. Krvarenje može biti jako opasno, neovisno o tome je li vanjsko ili unutarnje. Potrebno je pozvati hitnu, a kod vanjskog krvarenja pritisnuti ranu kako bi se zaustavilo istjecanje krvi dok se čeka pomoć.

U plućnom krvotoku krv siromašna kisikom iz desne klijetke putuje u pluća, gdje se vrši izmjena plinova i krv se obogaćuje kisikom. Zatim se ta krv bogata kisikom vraća u srce, točnije u lijevu pretklijetku, nakon čega ulazi u tjelesni krvotok.

Vene su krvne žile koje dovode krv do srca, a arterije one koje odvode krv iz srca. Razmisli teče li uvijek arterijama arterijska (krv s kisikom), a venama venska (krv bez kisika) krv!

Čovjek ima zatvoreni optjecajni sustav. U zatvorenom optjecajnom sustavu krv nikad ne izlazi iz žila i ne razlijeva se po tijelu. Takav optjecajni sustav omogućuje brži prijenos krvi kroz tijelo.