Rahitis je bolest do koje dolazi zbog nedostatka vitamina D i kalcija kod djece tijekom razvoja. Zbog nedostatka kalcija koji gradi kosti i vitamina D koji pomaže dovesti kalcij do kostiju, kosti postaju meke i savijaju se.

Smanjenjem gustoće kostiju, kosti postaju krhke, lomljive i manje savitljive. Ako se gustoća smanjuje brže od onoga što je normalno za određenu dob smatramo da osoba boluje od osteoporoze.

Kostur grade kosti, hrskavica i ligamenti. Kosti su najtvrđi dio kostura, hrskavica se nalazi u zglobovima, a ligamenti učvršćuju zglobove.

Tetive povezuju mišiće s kostima. Tetive osiguravaju da se tijekom stezanja i opuštanja mišića zajedno s njime pomiče i kost. Bez tetiva, kostur se ne bi mogao pomicati.

Tijekom stezanja (kontrakcija) mišići se skraćuju. Tijekom opuštanja (relaksacija) mišići se opuštaju.

Kostur daje potporu tijelu i omogućuje uspravan i pravilan položaj tijela. Uz to, kostur ima i brojne druge funkcije: zaštita unutarnjih organa, može služiti i kao spremište kalcija, stvaranje krvnih stanica itd.

Podražljivost omogućuje živčanom sustavu da upravlja radom mišića. Mišići reagiraju na podražaje koje šalje živčani sustav i pokreće se u skladu s time. Poprečnoprugaste mišiće možemo upravljati prema vlastitoj volji, a rad glatkih i srčanih mišića ne možemo kontrolirati po svojoj volji.

Nepravilnosti u građi organa za kretanje su iskrivljena kralježnica i ravno stopalo. Nepravilno držanje tijela najčešće dovodi do iskrivljenja kralježnice. Spušteno stopalo je stanje kada je stopalo cijelom dužinom spojeno s podlogom. U tom slučaju težina se ne može rasporediti jednako po cijelom stopalu.

Okoštavanje je proces u kojem hrskavica postaje kost. Iako započinje prije rođenja i većina hrskavičnog tkiva je zamijenjena koštanim kada se dijete rodi, okoštavanje završava se tek oko 25. godine života.

Neovisno radi li se o aerobnom ili anaerobnom disanju, energija oslobođena tijekom disanja neophodna je za rad mišića.

Ozljede sustava za kretanje su uganuće i iščašenje zgloba te prijelom kosti. Uganuće zgloba je blaža ozljeda do koje dolazi zbog istezanja ili pucanja ligamenata. Kod iščašenja zgloba kost iskoči iz zgloba i liječnik ju mora vratiti natrag u prirodni položaj. Prijelom kosti se javlja kada kost pukne pod velikim pritiskom, a može biti zatvoreni (pod kožom) ili otvoreni (slomljena kost probija kožu uz krvarenje).

Sustav za kretanje omogućuje kretanje tijela. Sustav za kretanje je na različite načine povezan s ostalim organskim sustavima. Kisik i hranjive tvari su potrebne za normalnu funkcioniranje sustava za kretanje, a do njega dospijevaju krvožilnim sustavom. A sam sustav za kretanje pokreće se kao odgovor na impulse koje dobiva od živčanog sustava.

Hrskavica oblaže dio kosti koji izgrađuje sloj. Ona umanjuje trenje pri pomicanju zgloba i na taj način štiti kosti.

Poprečnoprugasti mišići zajedno sa kostima pokreću tijelo. Bogati su mitohondrijima kako bi neprestano mogli aktivno raditi.

Zdjelični pojas povezuje kosti nogu s kostima trupa. Povezanost svih kostiju u tijelu omogućuje njihovo skladno pokretanje.

Želudac, mokraćni mjehur, jetra i ostali unutarnji organi građeni su od glatkih mišića. Glatke mišiće ne možemo svjesno stezati i opuštati kao što možemo poprečnoprugaste mišiće.

Prsni koš je građen od rebara i prsne kosti. Oni su međusobno povezani hrskavicom koja je elastičnija od kosti i omogućuje pomicanje prsnog koša tijekom disanja. Razmisli koje organe štiti prsni koš!

Zglobovi su spojevi između dvije ili više kostiju koji su pokretni. Oni su od iznimne važnosti za pokretljivost tijela. Kosti u zglobu su obloženi hrskavicom na samim krajevima. Uloga toga je da se smanji trenje pri pomicanju zgloba.

Sustav organa za kretanje povezan je s dišnim, probavnim i živčanim sustavom. Dišni i probavni sustav dobavljaju sustavu organa za kretanje energiju potrebnu za funkcioniranje, a živčani sustav koordinira rad cijelog sustava za kretanje i usklađuje ga s radom drugih sustava.

Savitljivost kralježnice je od iznimne važnosti za odvijanje svakodnevnih aktivnosti tijela. Savitljivost kralježnice omogućuju veze kralješaka i hrskavičnih pločica koje nisu prečvrste.

Kostur je pasivni dio sustava za kretanje. Kostur se ne može pomicati bez pomoći mišića, zbog čega se naziva pasivnim dijelom sustava za kretanje.

Kralježnica je glavni oslonac cijelog tijela. Ona povezuje kosti trupa s kostima glave i ekstremiteta (udova). Građena je od većeg broja kralježaka.

Donja čeljust je jedina pomična kost u glavi. Sve druge kosti čvrsto su spojene nepomičnim spojevima koji se nazivaju šavovi i štite mozak. Razmisli zašto donja čeljust mora biti pomična, iako su sve druge kosti glave nepomične!

Elastičnost omogućuje mišićima da se stežu i otpuštaju. Mišići obično rade u paru, pa kada se jedan steže, drugi se opušta i obrnuto.

Kosti glave su kosti lica i lubanja. Lubanja se sastoji od čvrsto spojenih kostiju koje obavijaju i štite mozak.

Za pravilan razvoj kostiju nužni su vitamin D i kalcij. Kalcij izgrađuje kosti, a vitamin D olakšava prijenos kalcija do kostiju. Ako se ne unosi dovoljno vitamina D i kalcija tijekom rasta i razvoja tijela mogu nastati doživotne posljedice.

Zahvaljujući organskim tvarima kosti su elastične i ne lome se lako. Tijekom starenja udio organskih tvari se smanjuje, pa su kosti sve manje elastične i lakše se lome.

Mišići su aktivni dio sustava za kretanje. Mišići se pomiču i pri tome pokreću kostur. Oni omogućuju kretanje cijelog tijela.

Nakon prijeloma kosti potrebno ju je imobilizirati (onemogućiti pomicanje) dok zarasta. Odmah poslije prijeloma to se može učiniti tako osoba ne pomiče dio tijela u kojem je slomljena kost, a tijekom oporavka kost se imobilizira longetom ili gipsom.

Rameni pojas povezuje kosti ruku s kostima trupa. Povezanost svih kostiju u tijelu omogućuje njihovo skladno pokretanje.

Sustav za kretanje sastoji se od mišića i kostura. Kostur je pasivni dio sustava, dok su mišići aktivni dio sustava za kretanje. Mišići i kostur su usklađeni, pa tako dolazi do kretanja tijela.

Ako preopterećujemo mišiće kisik se prebrzo troše, mišići rade u anaerobnim uvjetima i dolazi do upale mišića zbog čega se javlja bol. Stoga je od iznimne važnosti baviti se umjerenom tjelovježbom te postepeno povećavati intenzitet vježbanja kako bi stegli kondiciju.

Kralježnica je ključni dio kostura koji povezuje kosti trupa s kostima ostalih dijelova tijela - glave i udova. Uz to, kralježnica pomaže održati tijelo uspravnim.

Koštano tkivo se sastoji od koštanih stanica i međustaničnog prostora koji je ispunjen mineralnim tvarima i organskim tvarima. Osnovan sastojak mineralnih tvari je kalcij.

Kosti lubanje, koje su plosnate, jako dobro prianjaju jedna uz drugu što je vrlo bitno za čvrstoću i zaštitu mozga. Spajaju se čvrstim, nepokretnim spojem koji se naziva šav, a iznimno je važan za zaštitu mozga.