Virusne se bolesti mogu spriječiti cijepljenjem. Jedna od virusnih bolesti koja se javlja svake godine, a za koju postoji cjepivo, je gripa. Antibiotici ne djeluju na virusne bolesti te ih ne mogu spriječiti niti liječiti.

Nos je organ kroz koji zrak ulazi u tijelo. U nosnoj šupljini se zrak zagrijava i vlaži. Tu ulogu u nosu imaju dlačice i sluznica.

Tijekom izmjene plinova u plućima kisik prelazi iz plućnih mjehurića u kapilare, a ugljikov dioksid iz kapilara u plućne mjehuriće. Tijekom udisaja zrak bogat kisikom ulazi u plućne mjehuriće u plućima. Kako je udio kisika u tom zraku viši od udjela kisika u kapilarama, kisik iz plućnih mjehurića difuzijom ulazi u kapilare. U isto vrijeme dok kisik ulazi u kapilare iz plućnih mjehurića, ugljikov dioksid difuzijom izlazi iz kapilara i ulazi u plućne mjehuriće.

Tijekom disanja glasnice su raširene, a tijekom govora približene. Glasnice su elastični nabori sluznice grkljana koji se nalaze u grlu. Tijekom govora zrak prolazi kroz uski otvor primaknutih glasnica i uzrokuje titranje glasnica pri čemu nastaje glas koji se onda oblikuje u govor.

Ždrijelo je dio dišnog i probavnog sustava. Osim zraka kroz njega prolazi i hrana.

Tijekom udisaja dolazi do stezanja pomoćnih mišića, širenja pluća i ulaska zrak obogaćenog kisikom. Stezanjem mišića povećava se volumen prsnog koša pa se pluća šire. Širenjem pluća smanjuje se tlak (pritisak) u njima, pa u konačnici zrak ulazi u pluća.

Nikotin, katran i ugljikov monoksid mogu se naći u duhanskom dimu. Posebno je štetan katran koji se taloži u plućima i otežava izmjenu plinova. Kako bi se to izbjeglo, bitno je NE PUŠITI.

Grkljan je dio dišnog sustava koji ima poklopac koji sprječava hranu da uđe u dišni sustav. Ako hrana ipak uđe u dišni sustav kroz grkljan, može doći do gušenja.

U disanju sudjeluju ošit, međurebreni i trbušni mišići. Ošit je mišić koji odvaja trbušnu šupljinu od plućne i tijekom disanja se spušta i podiže. Međurebreni mišići pomiču rebra tijekom disanja, a trbušni pomiču trbušnu šupljinu. Pokušaj duboko udahnuti i izdahnuti i osjetiti koji se mišići pri tome pomiču!

Dišni sustav obavlja ulogu disanja. Prilikom udisaja ulazi zrak obogaćen kisikom, a tijekom izdisaja izlazi zrak obogaćen ugljikovim dioksidom.

Pluća su građena od plućnih mjehurića. Nalaze se u prsnom košu i u njima se odvija izmjena plinova. Plućni mjehurići (alveole) ispunjavaju prostor pluća te tako povećavaju površinu u odnosu na volumen pluća. Mjehurići su obavijeni mrežom kapilara.

Plućno disanje je proces izmjene plinova u plućima. Tijekom plućnog disanja kisik ulazi u tijelo difuzijom iz plućnog mjehurića u kapilaru, a ugljikov dioksid izlazi iz tijela obrnutim putem.

Stanično disanje je proces kojim se energija oslobađa iz hranjivih tvari uz pomoć kisika. Kao što sam naziv govori, odvija se u stanicama.

Tijekom disanja mišići pomiču pluća. Pluća nisu mišić. Kako bi se omogućile radnje disanja važnu ulogu imaju međurebreni i trbušni mišići te ošit (dijafragma) koji odvaja trbušnu od prsne šupljine.

Tijekom izdisaja se pomoćni mišići opuštaju te se volumen prsnog koša smanjuje, zbog čega se pluća vraćaju u prvobitno stanje. To dovodi do povećanja tlaka zbog čega zrak izlazi iz pluća.

Tuberkuloza i upala pluća zarazne su bolesti dišnog sustava koje mogu uzrokovati bakterije. Tuberkulozu (TBC) uvijek uzrokuje bakterija te se liječi antibioticima. Upalu pluća mogu uzrokovati bakterije, ali i virusi. Samo bakterijska upala pluća može se liječiti antibioticima.

Glukoza je jednostavan šećer čija se kemijska energija pretvara u oblik koji organizam može iskoristiti za odvijanje svih životnih procesa.

Rak pluća i astma su nezarazne bolesti dišnog sustava. Rak pluća je bolest od koje često obolijevaju pušači. Bitno je otkriti ga u ranoj fazi kako bi se izliječili. Astma je bolest u kojoj dolazi do sužavanje dišnih puteva pri čemu disanje bude otežano. Astma se može ublažiti lijekovima iako je sama po sebi neizlječiva.

Kada strano tijelo dospije u dušnik dolazi do kašljanja kako bi se strano tijelo izbacilo. U suprotnom dolazi do gušenja zbog toga što se onemogućuje prolazak zraka.

Aerobni organizmi mogu preživjeti samo u uvjetima s kisikom. Većina organizama su aerobni organizmi. Anaerobni uvjeti su uvjeti bez kisika. Anaerobnim organizmima pri oslobađanju energije nije potreban kisik, štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.

Bolesti čiji su uzročnici bakterije liječimo antibiotikom. Antibiotici su učinkoviti protiv bakterijskih bolesti poput tuberkuloze, bakterijske upale pluća itd.

Plućni mjehurići (alveole) ispunjavaju prostor pluća te tako povećavaju površinu u odnosu na volumen pluća. Time stvaraju veću površinu za izmjenu plinova i olakšavaju unos većih količina kisika u tijelo. Mjehurići su obavijeni mrežom kapilara.

Intenzitet disanja će se povećati kada tijelu treba više energije. Ubrzanim disanje u tijelo se unosi više kisika, što omogućava više staničnog disanja i brže otpuštanje energije.

Intenzitet disanja regulira se nesvjesno, a nadzire ga mozak. Mozak prepoznaje koliko je kisika tijelu potrebno i potiče intenzivnije disanje kada su potrebe za kisikom veće. Najčešće se taj proces odvija bez da mi svjesno razmišljamo o njemu.

Ako se dijete rodi gluho i ne pohađa terapiju kod logopeda, vrlo teško će naučiti govoriti, iako mu organi za govor nisu oštećeni. Osobe koje su gluhe (ne čuju) i nijeme (ne znaju govoriti) nazivaju se gluhonijemim osobama.

Dušnik je dio dišnog sustava ojačan hrskavičnim prstenima kako bi uvijek bio otvoren i omogućavao protok zraka. Dušnik se dijeli na dvije dušnice. Dušnice su tanje cijevi koje spajaju dušnik s plućnim krilima.

Promuklost je poremećaj glasa i govora koji se javlja od preglasnog govora ili pijenja hladnih pića. To je vrlo čest i privremeni poremećaj koji prolazi za nekoliko dana.