Sisavci i ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu. Oni ulažu energiju u zagrijavanje tijela do određene temperature. Kako bi zadržali toplinu, imaju posebno razvijene tjelesne pokrove (dlaku i perje) i sloj masnog tkiva.

Obojenost gmazova može biti zaštitna i upozoravajuća. Neki gmazovi imaju pokrov u neutralnim bojama sličnima njihovom staništu (npr. smeđe, zelenkasto) kako bi se skrili i zaštitili od grabežljivaca, dok neki gmazovi imaju šaren pokrov u jarkim bojama kojim upozoravaju druge organizme da su opasni.

Najbitnija uloga pokrovnog sustava životinja je zaštita organizma. Pokrovni sustav štiti životinje od uzročnika bolesti, nametnika, ozljeda i oštećenja.

Koža riba pokrivena je ljuskama. Ljuske riba su posložene na posebna način kako bi riba mogla lakše kliziti kroz vodu. Uz to, u koži riba se nalaze žlijezde koje luče sluz, što dodatno olakšava kretanje u vodi.

Žarnjaci na površini tijela imaju žarne stanice. U žarnim stanicama nalaze se žarnice koje sadrže žarnu nit i tekućinu pomoću koje omamljuju plijen i neprijatelja.

Perje je zaštitni pokrov ptica. Perje ima različitu ulogu. Razlikujemo paperje, pokrovno perje i letno perje. Perje, kao i dlaka, ima ulogu u održavanju tjelesne temperature.

Otrovne žlijezde nekih vodozemaca nalaze se u koži. Otrov iz tih žlijezda pruža vodozemcima zaštitu od grabežljivaca. Otrovni vodozemci često su upozoravajuće (žarko, jarko) obojeni kako bi signalizirali grabežljivcu da nisu jestivi.

Sisavcima u održavanju stalne tjelesne temperature pomažu dlaka i masno tkivo. Dlake zadržavaju zrak u sebi koji se grije od tijela životinje i zatim služi kao toplinski izolator. Masno tkivo dobro zadržava toplinu unutar tijela i također djeluje kao toplinski izolator.

Gmazove pokrov tijela štiti od isušivanja. Kod zmija i guštera pokrov je u obliku ljuski, a kod kornjača i krokodila u obliku pločica.

Nametnici kao što su oblići i plošnjaci imaju posebni zaštitni sloj koji ih štiti od probavnih sokova domaćina jer žive u probavnom sustavu. Uz to, plošnjaci imaju posebne prijanjalke i kukice kojima se pričvršćuju za probavni sustav domaćina.

Žlijezde u koži vodozemaca izlučuju sluz. Sluz omogućuje koži vodozemaca da bude vlažna kako bi se preko nje odvijala izmjena plinova. Uz to sluz ih štiti od nametnika, bakterija i gljivica.

Pokrovni sustav kopnenih životinja ima neke posebne uloge vezane uz život na kopnu: zaštita od sunčevog zračenja i sprječavanje isušivanja. Kada životinje ne bi imale posebno prilagođeni pokrovni sustav, ne bi mogle živjeti na kopni. Razmisli o sličnostima i razlikama kože žabe (vodozemac, djelomično prilagođen životu na kopnu) i mačke (sisavac, potpuno prilagođen životu na kopnu).

Mitarenje je promjena perja kod ptica. Većina ptica gubi perje jednom ili dva puta godišnje i to većinom postupno, a rijetko kod nekih ptica odjednom.

Većina sisavaca ima tijelo prekriveno dlakom, osim kitova i dupina koji nemaju dlake zbog toga što žive u vodi. Dlake služe u održavanju stalne tjelesne temperature.

Tijelo spužvi pokriveno je pokrovnim stanicama. Spužve su najjednostavniji organizmi i nemaju razvijena prava tkiva, no imaju posebne pokrovne stanice kojima je uloga zaštita organizma.

Pokrov člankonožaca građen je od hitina. Hitinski pokrov kod kukaca, pauka i rakova služi za zaštitu od vanjskih utjecaja i od isušivanja. Sam pokrov onemogućuje rast jedinki stoga se ovi organizmi moraju presvlačiti.

Vanjsko perje ptica sudjeluje u zaštiti od vanjskih utjecaja. Vanjsko perje veće je i čvršće od unutarnjeg i direktno je izloženo vanjskim utjecajima. Osim za zaštitu, vanjsko perje ptica važno je i za let.

Gmazovi i člankonošci su skupine organizama koje se presvlače. I gmazovi i člankonošci imaju tjelesni pokrov koji ne raste zajedno s njima, pa ga povremeno moraju odbaciti i stvoriti si veći kako bi mogli nastaviti rasti. Razmisli čime je pokriveno tijelo gmazova i člankonožaca!

Kod nekih sisavaca, poput ježa, dlake na leđnoj strani preobrazile su se u bodlje. Bodlje služe za obranu od neprijatelja.

Tijelo ježinca pokriveno je bodljama. Bodlje služe ježincu za zaštitu. Neki ježinci imaju otrovne bodlje kako bi se još bolje zaštitili.

Linjanje je proces mijenjanje dlake sisavaca. U umjerenom pojasu sisavci mijenjaju dlaku najčešće dva puta godišnje. Mijenjaju zimsku dlaku sa tanjom i rjeđom ljetnom dlakom.

Koža stvara pandže, rogove, kopita, ali dlaku. Te tvorevine sudjeluju u zaštiti organizma (pandže, kopita), održavanju topline (dlaka) i obrani od neprijatelja (rogovi, pandže).

Žlijezde u koži riba izlučuju sluz. Osim što ima zaštitnu ulogu, sluz ribama olakšava kretanje kroz vodu.

Koža vodozemaca tanka je i vlažna. Zbog toga imaju brojne žlijezde kojima se održava vlažnost kože i sprječava isušivanje. Zbog svoje građe koža vodozemaca ima zaštitnu ulogu, ali i ulogu u izmjeni plinova.

Koža vodozemaca sudjeluje i u disanju. Koža vodozemaca vrlo je tanka i vlažna, tako da se preko nje odvija izmjena plinova. Osim preko kože, vodozemci dišu i preko pluća ili škrga. Razmisli u kojem razvojnom stadiju žaba diše preko škrga, a u kojem preko pluća!

Koža gujavice tanka je i vlažna. Gujavice u koži imaju brojne žlijezde koje održavaju kožu vlažnom. Razmisli zašto je gujavici koja živi pod zemljom korisno imati vlažnu kožu!

Ptice u koži imaju samo jednu žlijezdu koja se naziva trtična žlijezda i smještena je na kraju trupa. Izlučuje mast pomoću koje ptice njeguju i održavaju svoje perje.

Unutarnje perje ptica sudjeluje u održavanju stalne temperature. Unutarnje perje manje je i mekše od vanjskog. Osim unutarnjeg perja, za održavanje stalne temperature važno je i masno tkivo.

Obojenost većine riba je zaštitna, što znači da je uloga obojenosti skrivanje od grabežljivaca. Zato su neke ribe plavičaste s leđne strane, a srebrnkaste s trbušne. Plavičasto obojenje se stapa s bojom mora kada se gleda odozgo, a srebrnkasto s bojom neba kada se gleda odozdo.

U koži sisavaca nalaze se brojne žlijezde s različitim ulogama: znojnice, lojnice, mirisne žlijezde. Znojnice izlučuju znoj za hlađenje organizma. Lojnice izlučuju loj koji sprječava prodiranje vode u dlaku i hlađenje organizma, što je posebno bitno kod vodenih sisavaca. Mirisne žlijezde izlučuju mirisne tvari pomoću kojih sisavci iste vrste komuniciraju.

Glavonošci su skupina mekušaca koja nema ljušturu. Oni mogu prilagođavati boju tijela okolini i na taj način se skrivati od grabežljivaca. Neki glavonošci su hobotnica, sipa i lignja.

Puževi i školjkaši su skupine mekušaca koje imaju ljušturu koja im pruža dodatnu zaštitu. Ljuštura puža sastoji se od jednog dijela i naziva se kućica, a ljuštura školjkaša od dva dijela i naziva se školjka. Ljuštura mekušca raste zajedno s tijelom pa se ne mora presvlačiti.