Što štiti tijelo i čuva zdravlje - imunosni sustav

Imunosna reakcija je proces u kojem imunosni sustav prepoznaje proteine na uzročniku bolesti i onesposobi ga. Sposobnost organizma da prepozna uzročnika bolesti i obrani se od njega naziva se imunost.

Leukociti sudjeluju u prirođenoj imunosti. Leukociti su krvne stanice s kojima se svi ljudi rađaju, a prepoznaju uzročnike bolesti. Kada leukocit prepozna uzročnika bolesti, unosi ga u sebe i razgrađuje.

Umjetno stečena imunost se razvija cijepljenjem. Cijepljenjem se u tijelo unose spremna antitijela ili oslabljeni uzročnici bolesti s kojima tijelo \"trenira\" borbu protiv bolesti i stvara vlastita antitijela. Antitijela su posebni obrambeni proteini koji prepoznaju određenog uzročnika bolesti i uništavaju ga.

Alergija je pretjerana reakcija imunosnog sustava na nešto iz okoliša što zapravo nije opasno za organizam. Do alergija dolazi kada je imunosni sustav preosjetljiv.

AIDS (kojem je drugi naziv SIDA) je bolest koju uzrokuje virus HIV. AIDS je bolest u kojoj se oslabljuje imunosni sustav osobe i ona lakše obolijeva od drugih bolesti. Virus HIV prenosi se spolnim putem, krvlju ili s majke na dijete tijekom trudnoće. Iako ne postoji lijek koji u potpunosti uništava HIV u organizmu, postoje lijekovi koji oslabljuju ovaj virus i sprječavaju razvoj AIDS-a.

Epidemiološki lanac predstavlja uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi se zaraza proširila. Sastoji se od pet \"karika\": izvora zaraze, puteva širenja zaraze, \"ulaza\" zaraze u organizam, uzročniku bolesti i osjetljivosti domaćina.

Imunosni sustav organa zadužen je za obranu organizma od uzročnika bolesti. Drugi naziv za imunosni sustav je obrambeni sustav. I drugi sustavi organa mogu na različite načine sudjelovati u obrani organizma, no imunosnom sustavu je to glavna zadaća.

Zarazne bolesti prenose se s jednog organizma na drugi, tj. sa zaraženog organizma na zdravi. Prenose se tako da uzročnik bolesti pređe sa zaraženog organizma na zdravi.

Virus je uzročnik bolesti koji je na granici živog i neživog. Iako se može razmnožavati kao živo biće, nema razvijen vlastiti metabolizam i nije građen od stanica. Razmisli koja su obilježja živih bića i koja od njih zadovoljava virus!

Prirodno stečena imunost se razvija kada osoba preboli bolest, nakon čega u tijelu ostanu specifična antitijela za tog uzročnika bolesti. Antitijela su posebni obrambeni proteini koji prepoznaju određenog uzročnika bolesti i uništavaju ga. Jedna od bolesti za koju se može razviti prirodno stečena imunost su vodene kozice.

Epidemija je obolijevanje velikog broja ljudi od iste bolesti u kratkom vremenu. Kada se epidemija proširi po cijelom svijetu, može ju se nazvati i pandemija. Tijekom prošlosti dogodilo se više pandemija različitih bolesti. Razmisli koja epidemija je bila prisutna u Europi tijekom srednjeg vijeka, a bolest je bila toliko opasna da su je nazivali \"crna smrt\"!

Od zaraze se može zaštititi jačanjem imunosnog sustava i cijepljenjem. Imunosni sustav se jača pravilnom prehranom, tjelovježbom na svježem zraku i dobivanjem dovoljno sna. Cijepljenjem se u kontroliranim uvjetima pod nadzorom liječnika unose gotova antitijela ili oslabljeni uzročnik bolesti u organizam.

Alergeni su tvari koje izazivaju alergije, tj. pretjerane reakcije imunosnog sustava određenih ljudi. Alergeni mogu biti vrlo raznoliki, a uključuju pelud (u njemu nastaju muške spolne stanice biljaka), perje (tjelesni pokrov ptica) i kikiriki (orašati plod biljke).

Prirodno stečena imunost se razvija kada osoba preboli bolest, nakon čega u tijelu ostanu specifična antitijela za tog uzročnika bolesti. Antitijela su posebni obrambeni proteini koji prepoznaju određenog uzročnika bolesti i uništavaju ga. Jedna od bolesti za koju se može razviti prirodno stečena imunost su vodene kozice.

Imunosna reakcija je proces u kojem imunosni sustav prepoznaje proteine na uzročniku bolesti i onesposobi ga. Sposobnost organizma da prepozna uzročnika bolesti i obrani se od njega naziva se imunost.

Zarazne bolesti prenose se s jednog organizma na drugi, tj. sa zaraženog organizma na zdravi. Prenose se tako da uzročnik bolesti pređe sa zaraženog organizma na zdravi.

Osjetljivost domaćina ovisi o imunosnom sustavu. Što je imunosni sustav jači, manja je šansa da će se razviti simptomi bolesti.

Mala djeca i starije osobe osjetljiviji su na zaraze od drugih skupina ljudi. Imunosni sustav male djece nije u potpunosti razvijen i nisu primili sva potrebna cjepiva, dok je imunosni sustav starijih ljudi oslabljen tijekom godina.

Epidemiološki lanac predstavlja uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi se zaraza proširila. Sastoji se od pet \"karika\": izvora zaraze, puteva širenja zaraze, \"ulaza\" zaraze u organizam, uzročniku bolesti i osjetljivosti domaćina.

U probavnom sustavu osim bakterija koje uzrokuju bolesti (i samo povremeno se nalaze u tijelu) postoje i \"dobre\" bakterije. \"Dobre\" bakterije pomažu u održavanju zdravlja organizma i sudjeluju u obrani organizma od uzročnika bolesti.

Salmonela se širi zaraženom hranom ili vodom. Bakterija koja uzrokuje salmonelu (bolest koja se često naziva \"trovanje hranom\" i uzrokuje probavne tegobe) nalazi se u zaraženoj hrani i ulazi u tijelo kada netko pojede tu hranu.

Umjetno stečena imunost se razvija cijepljenjem. Cijepljenjem se u tijelo unose spremna antitijela ili oslabljeni uzročnici bolesti s kojima tijelo \"trenira\" borbu protiv bolesti i stvara vlastita antitijela. Antitijela su posebni obrambeni proteini koji prepoznaju određenog uzročnika bolesti i uništavaju ga.

Od zaraze se može zaštititi jačanjem imunosnog sustava i cijepljenjem. Imunosni sustav se jača pravilnom prehranom, tjelovježbom na svježem zraku i dobivanjem dovoljno sna. Cijepljenjem se u kontroliranim uvjetima pod nadzorom liječnika unose gotova antitijela ili oslabljeni uzročnik bolesti u organizam. Pijenje lijekova svaki dan ili nekontrolirano izlaganje bolesti mogu biti izrazito opasno za organizam, čak i smrtonosni.

Gljivice, bakterije i virusi neki su od najčešćih uzročnika bolesti. Oni ulaze u organizam i izazivaju razvoj bolesti. No, ako ih imunosni sustav prepozna i uništi na vrijeme, razvoj bolesti može se izbjeći.

Imunosni sustav organa zadužen je za obranu organizma od uzročnika bolesti. Drugi naziv za imunosni sustav je obrambeni sustav. I drugi sustavi organa mogu na različite načine sudjelovati u obrani organizma, no imunosnom sustavu je to glavna zadaća.

Vodene kozice šire se dodirom preko kože. Virus koji uzrokuje vodene kozice prenosi se sa zaražene osobe na drugu direktnim kontaktom kože između dvaju osoba.

Gripa se širi kapljično. Virus koji je uzročnik gripe prenosi se s jedne osobe na drugu u kapljicama, npr. kihanjem ili kašljanjem. Razmisli o ulozi nošenja zaštitnih maski u sprječavanju širenja zaraze gripom!

Imunost je sposobnost organizma da prepozna uzročnika bolesti i obrani se od njega. Imunost može biti prirođena (osoba se rađa s njom) i stečena (razvija se tijekom života). Za neke uzročnike bolesti ljudi imaju prirođenu imunost, dok ju za druge stječu tijekom života.

Zaraza najčešće \"ulazi\" u organizam kroz pokrovni (koža), spolni, dišni i probavni sustav. To su sustavi organa koji imaju direktni kontakt s vanjskim svijetom (npr. nos, usta, analni otvor, otvor spolnog organa) zbog čega uzročnici bolesti lakše ulaze u njih.

Imunost je sposobnost organizma da prepozna uzročnika bolesti i obrani se od njega. Imunost može biti prirođena (osoba se rađa s njom) i stečena (razvija se tijekom života). Za neke uzročnike bolesti ljudi imaju prirođenu imunost, dok ju za druge stječu tijekom života.

Put širenja zaraze može biti kapljičan (npr. kihanjem ili kašljanjem), dodirom preko kože ili sluznice, zaraženom hranom i vodom, ali i spolnim putem, putem krvi, ugrizom zaražene životinje i s majke na dijete tijekom trudnoće. Različiti uzročnici bolesti prenose se s jedne osobe na drugu na različite načine.

Pojava simptoma bolesti ovisi o brojnosti i zaraznosti uzročnika bolesti. Što je veći broj uzročnika bolesti u domaćinu i što su zarazniji, veća je šansa da će se razviti simptomi bolesti. Ako u organizam uđe tek nekoliko uzročnika bolesti kao što su bakterije, imunosni sustav će ih najvjerojatnije uništiti prije nego što se razmnože i uzrokuju bolest.

Izvor zaraze je bolesna životinja ili čovjek, ali i zaraženi predmet (hrana, igračka) u ili na kojima se nalaze uzročnici bolesti. Izvor zaraze NIJE uzročnik bolesti, nego netko ili nešto što sadrži uzročnike bolesti.

Gljivice, bakterije, virusi i heterotrofni protisti neki su od najčešćih uzročnika bolesti. Oni ulaze u organizam i izazivaju razvoj bolesti. No, ako ih imunosni sustav prepozna i uništi na vrijeme, razvoj bolesti može se izbjeći.

Prirođena imunost je sposobnost organizma da prepozna uzročnika bolesti i obrani se od njega s kojom se osoba rađa. Leukociti sudjeluju u prirođenoj imunosti. Leukociti su krvne stanice s kojima se svi ljudi rađaju, a prepoznaju uzročnike bolesti. Kada leukocit prepozna uzročnika bolesti, unosi ga u sebe i razgrađuje.

Alergija je pretjerana reakcija imunosnog sustava na nešto iz okoliša što zapravo nije opasno za organizam. Do alergija dolazi kada je imunosni sustav preosjetljiv. Tvari koje izazivaju alergije nazivaju se alergeni. Neki alergeni su pelud, perje, kikiriki...