Raznolikost živog svijeta

Arheje su prokarioti kao i bakterije, zbog čega su im strukturno vrlo slični. Međutim, novija istraživanja pokazuju kako su arheje metabolički sličnije eukariotima.

Eukarioti su raznolika skupina organizama koji mogu biti jednostanični i višestanični. U eukariote ubrajamo: protiste, gljive, biljke i životinje.

Bioraznolikost je raznolikost svih životnih oblika i živih bića na Zemlji. Bioraznolikost možemo promatrati na nižim i višim razinama organiziranosti živih bića.

Bioraznolikost određenog staništa ovisi o životnim uvjetima na tom staništu. Životni uvjeti određuju raznolikost vrsta, ali i brojnost jedinki pojedine vrste na staništu.

Arheje su organizmi nastanjuju staništa s visokim temperaturama, tlakom i slično na kojima ne mogu opstati drugi organizmi. Takva staništa nazivaju se ekstremnim staništima.

Arheje su jednostanični organizmi naseljavaju ekstremna staništa. Arheje su prokarioti kao i bakterije, zbog čega su im strukturno vrlo slični. Međutim, novija istraživanja pokazuju kako su arheje metabolički sličnije eukariotima.

Arheje, bakterije i eukarioti su tri domene živoga svijeta. Živi svijet se dijeli na domene s obzirom na građu i funkciju pojedinih živih bića.

Bakterije su jednostanični organizmi koji naseljavaju vodu, zrak, tlo, a ima ih i u drugim živim bićima. Bakterije zajedno sa arhejama čine prokariote. Prokarioti su organizmi koji nemaju oblikovanu jezgru niti stanična tjelešca u citoplazmi.

Prokarioti su organizmi koji nemaju oblikovanu jezgru niti stanična tjelešca u citoplazmi. Bakterije i arheje spadaju u prokariote.

Živa bića se dijele u tri domene: bakterije, arheje i eukariote. Domene su velike skupine živih bića koja se u njih razvrstavaju na temelju osnovnih karakteristika u građi i funkciji.

Zajednička osobina svih mikroorganizama je veličina. Mikroorganizam je naziv za sve organizme koji su vidljivi samo pomoću mikroskopa. Mikroorganizmi mogu pripadati bilo kojoj domeni (bakterije, arheje. eukarioti):

Životni uvjeti na staništu određuju raznolikost vrsta i brojnost jedinki pojedine vrste. To znači da će staništa s povoljnim uvjetima za život imati više različitih vrsta organizama i više jedinki svake vrste od nepovoljnih staništa.

Biljke su eukarioti. Građene su od stanica koje imaju jezgru i organele. Njihova DNA nalazi se unutar jezgre. Biljke su uvijek višestanične.

Mikroorganizmi mogu biti bakterije, arheje ili eukarioti. Mikroorganizam je naziv za sve organizme koji su vidljivi samo pomoću mikroskopa i ne ovisi o sličnostima i razlikama organizama.

Arheje su jednostanični organizmi naseljavaju ekstremna staništa. Arheje su prokarioti kao i bakterije, zbog čega su im strukturno vrlo slični. Međutim, novija istraživanja pokazuju kako su arheje metabolički sličnije eukariotima.

Bakterije su jednostanični organizmi koji naseljavaju vodu, zrak, tlo, a ima ih i u drugim živim bićima. Bakterije zajedno sa arhejama čine prokariote. Prokarioti su organizmi koji nemaju oblikovanu jezgru niti stanična tjelešca u citoplazmi.

Gljive su eukarioti. Građene su od stanica koje imaju jezgru i organele. Njihova DNA nalazi se unutar jezgre. Mogu biti jednostanične ili višestanične.

Arheje imaju metabolizam sličan eukariotima. Iako su arheje prokarioti kao i bakterije, pa su građom sličnije bakterijama, njihov metabolizam sličniji je metabolizmu eukariota nego metabolizmu bakterija.

Ekstremna staništa su staništa s visokim temperaturama, tlakom i slično na kojima ne mogu opstati drugi organizmi. Na takvim staništima mogu opstati samo arheje.

Protisti su eukarioti. Građeni su od stanica koje imaju jezgru i organele. Njihova DNA nalazi se unutar jezgre. Mogu biti jednostanični ili višestanični. U protiste spadaju alge i praživotinje.

Životinje su eukarioti. Građene su od stanica koje imaju jezgru i organele. Njihova DNA nalazi se unutar jezgre. Životinje su uvijek višestanične.

Arheje, bakterije i eukarioti su tri domene živoga svijeta. Živi svijet se dijeli na domene s obzirom na građu i funkciju pojedinih živih bića.

Živa bića se dijele u tri domene. Domene su velike skupine živih bića koja se u njih razvrstavaju na temelju osnovnih karakteristika u građi i funkciji.

Mikroorganizmi mogu se promatrati pomoću svjetlosnog mikroskopa. Mikroorganizmi mogu pripadati bilo kojoj domeni (bakterije, arheje, eukarioti), jedina sličnost im je što su vidljivi samo pomoću mikroskopa.

Eukarioti su organizmi su građeni od stanice koje imaju jezgru unutar koje se nalazi DNA i stanične organele. Složena građa stanica im omogućuje složeniju građu cijelog tijela, pa su eukarioti jedina domena u kojoj ima višestaničnih organizama.

Raznolikost živih bića može se proučavati u ovisnosti s vremenom, prostorom i organizacijskom razinom. Na primjer, može se pratiti raznolikost sisavaca na livadi tijekom dva tjedna ili raznolikost svih kralježnjaka na području Hrvatske tijekom godinu dana.

Eukarioti su organizmi koji nemaju slobodnu molekulu DNA u citoplazmi, nego se ona nalazi u jezgri. Bakterije zajedno sa arhejama čine prokariote. Za razliku od eukariota, prokarioti nemaju oblikovanu jezgru niti stanična tjelešca u citoplazmi.

Mikroorganizam je naziv za sve organizme koji su vidljivi samo pomoću mikroskopa i ne ovisi o sličnostima i razlikama organizama. Mikroorganizmi mogu biti bakterije, arheje ili eukarioti.

Eukarioti su raznolika skupina organizama koji mogu biti jednostanični i višestanični. U eukariote ubrajamo: protiste, gljive, biljke i životinje.

Bioraznolikost je raznolikost svih životnih oblika i živih bića na Zemlji. Bioraznolikost možemo promatrati na nižim i višim razinama organiziranosti živih bića.