Prijenos tvari kroz tijelo životinja - sličnosti i razlike

Neke životinje imaju otvoreni optjecajni sustav, a neke, kao i čovjek, zatvoreni optjecajni sustav. U otvorenom optjecajnom sustavu nisu povezane sve žile i krv na nekim mjestima istječe u tjelesne šupljine, dok je u zatvorenom optjecajnom sustavu krv uvijek unutar žila.

Hemoglobin je protein u krvi koji veže kisik. U svojoj građi sadrži željezo, a nalazi se u crvenim krvnim stanicama, eritrocitima.

Dječja glista, svinjska trakavica i mnogi drugi nametnički organizmi nemaju razvijen optjecajni sustav. Kod njih se hranjive tvari prenose tijelom u otopljenom stanju, dok se kisik ne prenosi je žive u anaerobnim uvjetima.

Ribe imaju dvodjelno srce, građeno od jedne pretklijetke i jedne klijetke. Kroz srce riba prolazi venska krv, pa se njihovo srce naziva vensko srce.

Neki beskralježnjaci, poput virnjaka, žarnjaka i spužvi, nemaju razvijen optjecajni sustav. Kod njih se izmjena plinova vrši preko površine tijela, a kroz tijelo se plinovi prenose difuzijom. Hranjive tvari se prenose tekućinom koja ispunjava tijelo.

Žarnjaci, spužve i virnjaci nemaju optjecajni sustav. To su relativno mali organizmi kojima građa omogućuje da se plinovi kroz njihovo tijelo prenose difuzijom, a hranjive tvari otopljene u tjelesnim tekućinama, zbog čega im nije potreban optjecajni sustav.

Podjela srca na lijevu i desnu stranu omogućuje životinjama da održavaju stalnu tjelesnu temperaturu. Kod potpuno podijeljenog srca, ne dolazi do miješanja arterijske krvi iz lijeve strane srca i venske krvi iz desne strane. Zbog toga u tijelo odlazi čista arterijska krv koja nosi mnogo kisika. Veća količina kisika u stanicama omogućuje oslobađanje više energije, pa životinje s potpuno podijeljenim srcem lakše zagrijavaju tijelo i održavaju stalnu tjelesnu temperaturu.

Optjecajni sustav prenosi tvari kroz tijelo životinja. Neke životinje imaju zatvoreni, a neke otvoreni optjecajni sustav. Neki beskralježnjaci uopće nemaju posebni sustav za prijenos tvari kroz tijelo, pa se on odvija na druge načine.

Građa srca sisavaca i ptica je jednaka građi srca čovjeka. Njihovo srce sastoji se od dvije klijetke i dvije pretklijetke. Lijevi i desni dio srca u potpunosti su odvojeni i ne dolazi do miješanja krvi.

Svi kralježnjaci imaju zatvoreni optjecajni sustav. U kralježnjake se ubrajaju sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci i sisavci. Kod svih njih žile se nadovezuju jedna na drugu i krv se nikad ne izlijeva iz njih.

Ribe imaju srce koje se sastoji od pretklijetke i klijetke. Kroz srce riba protječe samo venska krv, zbog čega se ono naziva i vensko srce.

Optjecajni sustav kralježnjaka građen je od srca i krvnih žila koje se nadovezuju i tvore zatvoreni krvotok. Srce kralježnjaka ima različiti broj pretklijetki i klijetki, ovisno o skupini kralježnjaka, a krvne žile se dijele na arterije, vene i kapilare, kao kod čovjeka.

Životinje koje zimi ne mogu pronaći dovoljno hrane miruju. Takve životinje hiberniraju, odnosno spavaju zimski san. Tijekom hibernacije imaju smanjen intenzitet metabolizma i usporeni rad srca te intenzitet disanja.

Ribe, vodozemci i gmazovi imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu. Sisavci i ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu što im omogućuje pokrov tijela (perje ili dlake) i masno tkivo ispod kože.

Mekušci imaju otvoreni optjecajni sustav, što znači da im se krv izlijeva u tjelesne šupljine jer im sve žile nisu povezane. Mekušci s otvorenim optjecajnim sustavom su puževi i školjkaši.

Kolutićavci imaju zatvoreni optjecajni sustav kroz koji protječe krv s hemoglobinom. Jedan od predstavnika kolutićavaca s ovakvim optjecajnim sustavom je gujavica. Razmisli koje su sličnosti optjecajnog sustava čovjeka i gujavice!

Neke životinje imaju otvoreni optjecajni sustav, a neke, kao i čovjek, zatvoreni optjecajni sustav. U otvorenom optjecajnom sustavu nisu povezane sve žile i krv na nekim mjestima istječe u tjelesne šupljine, dok je u zatvorenom optjecajnom sustavu krv uvijek unutar žila.

Dječja glista, svinjska trakavica i mnogi drugi nametnički organizmi nemaju razvijen optjecajni sustav. Kod njih se hranjive tvari prenose tijelom u otopljenom stanju, dok se kisik ne prenosi je žive u anaerobnim uvjetima.

Hemoglobin je protein u krvi koji veže kisik. U svojoj građi sadrži željezo, a nalazi se u crvenim krvnim stanicama, eritrocitima.

Životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom imaju više eritrocita u krvi i više mitohondrija u stanicama kako bi mogle oslobađati više energije i grijati tijelo. Više eritrocita u krvi omogućuje prijenos više kisika do stanica, a više mitohondrija u stanicama koristi taj kisik za oslobađanje veće količine energije iz hranjivih tvari.

Ribe imaju srce koje se sastoji od pretklijetke i klijetke. Kroz srce riba protječe samo venska krv, zbog čega se ono naziva i vensko srce.

Uz rakove, i školjkaši, puževi, pauci i kukci imaju otvoreni optjecajni sustav. Kod ovih životinja krv teče kroz krvne žile koje nisu međusobno povezane.

Vodozemci i gmazovi imaju srce izgrađeno od tri dijela: dvije pretklijetke i jedne klijetke. Kako imaju samo jednu klijetku, u njoj dolazi do miješanja arterijske i venske krvi.

U otvorenom optjecajnom sustav nisu povezane sve žile, pa krv istječe u šupljine unutar tijela. Kod zatvorenog optjecajnog sustav krv nikad ne istječe iz žila.

Životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom imaju više eritrocita u krvi i više mitohondrija u stanicama kako bi mogle oslobađati više energije i grijati tijelo. Više eritrocita u krvi omogućuje prijenos više kisika do stanica, a više mitohondrija u stanicama koristi taj kisik za oslobađanje veće količine energije iz hranjivih tvari. Uz to, kod životinja koje imaju stalnu tjelesnu temperaturu srce je potpuno odijeljeno i ne dolazi do miješanja krvi.

Građa srca sisavaca i ptica je jednaka građi srca čovjeka. Njihovo srce sastoji se od dvije klijetke i dvije pretklijetke. Lijevi i desni dio srca u potpunosti su odvojeni i ne dolazi do miješanja krvi.

Životinje sa stalnom tjelesnom toplinom mogu spriječiti gubitak topline tjelesnim pokrovom i masnim tkivom koji zadržavaju toplinu u tijelu životinje. Tijelo sisavaca pokriveno je krznom, a tijelo ptica perjem.

Člankonošci imaju otvoreni optjecajni sustav, što znači da im se krv izlijeva u tjelesne šupljine jer im sve žile nisu povezane. Neki od člankonožaca s takvim optjecajnim sustavom su rakovi, pauci i kukci.

Optjecajni sustav prenosi tvari kroz tijelo životinja. Neke životinje imaju zatvoreni, a neke otvoreni optjecajni sustav. Neki beskralježnjaci uopće nemaju posebni sustav za prijenos tvari kroz tijelo, pa se on odvija na druge načine.

Vodozemci i gmazovi imaju srce izgrađeno od tri dijela: dvije pretklijetke i jedne klijetke. Kako imaju samo jednu klijetku, u njoj dolazi do miješanja arterijske i venske krvi.

Sisavci i ptice imaju potpuno odijeljenu lijevu i desnu stranu srca. To znači da nikad ne dolazi do miješanja arterijske i venske krvi.

Optjecajni sustav kralježnjaka građen je od srca i krvnih žila koje se nadovezuju i tvore zatvoreni krvotok. Srce kralježnjaka ima različiti broj pretklijetki i klijetki, ovisno o skupini kralježnjaka, a krvne žile se dijele na arterije, vene i kapilare, kao kod čovjeka.

Neki beskralježnjaci, poput virnjaka, žarnjaka i spužvi, nemaju razvijen optjecajni sustav. Kod njih se izmjena plinova vrši preko površine tijela, a kroz tijelo se plinovi prenose difuzijom. Hranjive tvari se prenose tekućinom koja ispunjava tijelo.