Prehrana životinja - sličnosti i razlike

Rakovi su skupina člankonožaca koja ima kliješta koja im pomažu u hvatanju plijena. Uloga kliješta je upravo prihvaćanje plijena s obzirom na to da nemaju otrovne žlijezde koje bi ga umrtvile.

Životinje, uključujući i čovjeka prema tipu prehrane su heterotrofi. Heterotrofni organizmi hrane se već gotovom hranom iz prirode.

Za prehranu biljojeda najbitniji zubi su sjekutići i kutnjaci. Biljojedi sjekutićima otkidaju komade biljaka, a kutnjacima ih žvaču. Između sjekutića i kutnjaka nalazi se praznina bez zuba koja se naziva krezubina.

Neprohodno probavilo ima samo jedan otvor. Kroz taj otvor hrana ulazi u probavni sustav, ali se i neprobavljeni ostatci hrane izbacuju iz tijela. Kod prohodnog probavila hrana ulazi kroz usta, a neprobavljeni ostatci izlaze kroz crijevni otvor. Neprohodno probavilo imaju neki beskralježnjaci, na primjer virnjaci i žarnjaci.

Prohodno probavilo je tip probavila s dva otvora, u kojem se hrana kreće u jednom smjeru, od usnog otvora prema crijevnom otvoru. Kralježnjaci (uključujući čovjeka) imaju prohodno probavilo.

Glavonošci su skupina mekušaca koja koristi krakove u lovu na plijen. Brzi su i uspješni grabežljivci.

Biljojedi su životinje koje se hrane samo biljkama. Probavna cijev biljojeda je dosta dugačka jer se biljna hrana probavlja duže i teže od mesa. Želudac biljojeda se sastoji od 4 odjeljaka kako bi što bolje razgradio biljnu hranu.

Virnjaci su skupina beskralježnjaka koji imaju neprohodno probavilo. Neprohodno probavilo ima samo jedan otvor. Kroz taj otvor hrana ulazi u probavni sustav, ali se i neprobavljeni ostatci hrane izbacuju iz tijela. Kod prohodnog probavila hrana ulazi kroz usta, a neprobavljeni ostatci izlaze kroz crijevni otvor.

Za prehranu mesojeda najbitniji su očnjaci i kutnjaci. Mesojedi očnjacima hvataju i ubijaju plijen, a kutnjacima trgaju meso. Zbog njihove uloge, veliki očnjaci mesojeda nazivaju se i koljači, a oštri kutnjaci derači.

Ježinci su bodljikaši s prohodnim probavilom. Usni otvor im se nalazi s donje strane čahure koji je okrenut prema morskom dnu, a crijevni otvor s gornje strane.

Kukci su skupina člankonožaca koja ima raznolike usne organe. Građa usnih organa ovisi o prehrani kukca. Postoje usni organi za sisanje, grizenje, lizanje i ubadanje. Razmisli kakve bi usne organe mogao imati komarac koji se hrani krvlju, a kakve skakavac koji se hrani lišćem!

Nečisnica ili kloaka je proširenje u kojem se skupljaju mokraća, izmet i zrele spolne stanice. Njome završava prohodno probavilo nekih skupina organizama. Nečisnicu imaju jednootvori (skupina sisavaca), ptice, gmazovi i vodozemci.

Školjkaši su skupina mekušaca koja se hrani filtriranjem vode. Voda protječe kroz njihovu ljušturu, pri čemu se filtrira i hranjive čestice ulaze u probavni sustav.

Glodnjaci su veliki sjekutići koji rastu cijelog života. Imaju ih životinje koje se hrane glodanjem, kao što su vjeverica i hrčak.

Heterotrofni organizmi hrane se već gotovom hranom iz prirode. Životinje, uključujući i čovjeka prema tipu prehrane su heterotrofi.

Volja je proširenje jednjaka kod ptica u kojem se omekšava hrana. Kako ptice nemaju zube u kljunu, u volji se hrana omekšava kako bi se lakše probavila u želucu. Uz to, u želucu se probava odvija na čak dva načina: mehanički i kemijski.

Svejedi su životinje koje se hrane i biljkama i životinjama. S obzirom na to da probavljaju i teže probavljive biljke, i lakše probavljivo meso, probavilo im je srednje duljine.

Spužve nemaju probavne organe. Spužve su najjednostavnije višestanične životinje i životne procese obavljaju pomoću posebno prilagođenih stanica. Hranu dobivaju strujanjem vode kroz tijelo.

Nametnici imaju jednostavnije građeno probavilo jer uzimaju već razgrađenu hranu. Mogu imati prohodno i neprohodno probavilo. Primjeri nametnika s jednostavnim probavilom su dječja glista i metilji, a trakavice uopće nemaju probavilo (upijaju hranu površinom tijela).

Simbioza je zajednica dvaju ili više organizama. Ovisno o njihovom odnosu simbioza može biti: mutualizam (korisna za oba organizma), parazitizam (jedan organizam ima korist, a drugi štetu) i komenzalizam (jedan organizam ima korist, a drugi ni korist ni štetu).

Žarnjaci su beskralježnjaci s neprohodnim probavilom koji koriste lovke sa žarnim stanicama pri lovu na plijen. Žarne stanice izlučuju otrov kojim omamljuje plijen. Kada ga omame, žarnjaci lovkama uvlače plijen u probavnu šupljinu i razgrađuju ga te ostatke izbacuju kroz usni otvor.

Za prehranu biljojeda najbitniji zubi su sjekutići i kutnjaci. Biljojedi sjekutićima otkidaju komade biljaka, a kutnjacima ih žvaču. Između sjekutića i kutnjaka nalazi se praznina bez zuba koja se naziva krezubina.

Za prehranu mesojeda najbitniji su očnjaci i kutnjaci. Mesojedi očnjacima hvataju i ubijaju plijen, a kutnjacima trgaju meso. Zbog njihove uloge, veliki očnjaci mesojeda nazivaju se i koljači, a oštri kutnjaci derači.

Zmije mogu progutati plijen puno veći od svoje glave. Zmije mogu odvojiti gornju i donju čeljust kako bi mogle jače raširiti usta i pojesti plijen veći od svoje glave. Uz to, neke zmije imaju žlijezde koje proizvode otrov i ispuštaju ga kroz zube, što pomaže u svladavanju plijena.

Mesojedi se hrane hranom životinjskog porijekla. Hrana životinjskog porijekla bogata je energijom, pa je probavna cijev mesojeda kraća u odnosu na biljojede jer je probava takve hrane lakša.

Beskralježnjaci mogu imati prohodno i neprohodno probavilo, a neki beskralježnjaci uopće nemaju specijalizirane organe za probavu. Prohodno probavilo ima gujavica, neprohodno žarnjak, a spužve uopće nemaju organe za probavu.

Čovjek i bakterije u njegovom probavilu su u simbiotskom odnosu. Ovaj odnos je primjer simbioze u kojem oba organizma imaju koristi jer bakterije dobivaju hranjive tvari iz probavila, a pomažu čovjeku u probavi hrane.

Svejedi su životinje koje se hrane i biljkama i životinjama. S obzirom na to da probavljaju i teže probavljive biljke, i lakše probavljivo meso, probavilo im je srednje duljine.

Puževi su skupina mekušaca koja umjesto razvijene čeljusti ima trenicu. Trenica je membrana s mnoštvom sitnih izbočina koje olakšavaju usitnjavanje hrane na početku probavila.

Simbioza je zajednica dvaju ili više organizama. Ovisno o njihovom odnosu simbioza može biti: mutualizam (korisna za oba organizma), parazitizam (jedan organizam ima korist, a drugi štetu) i komenzalizam (jedan organizam ima korist, a drugi ni korist ni štetu).

Za prehranu svejeda su svi zubi jednako bitni. Prehrana svejeda je raznolika i potrebni su im zubi različitih oblika i namjena za uspješno hranjenje biljkama i životinjama.

Za prehranu svejeda su svi zubi jednako bitni. Prehrana svejeda je raznolika i potrebni su im zubi različitih oblika i namjena za uspješno hranjenje biljkama i životinjama.

Beskralježnjaci mogu imati prohodno i neprohodno probavilo, a neki beskralježnjaci uopće nemaju specijalizirane organe za probavu. Prohodno probavilo ima gujavica, neprohodno žarnjak, a spužve uopće nemaju organe za probavu.

Nečisnica ili kloaka je proširenje u kojem se skupljaju mokraća, izmet i zrele spolne stanice. Nečisnicu osim jednootvora imaju i ptice, gmazovi i vodozemci.

Pauci su skupina člankonožaca koja započinje probavu plijena prije nego što ga pojedu. Pauci ubrizgaju probavne sokove u plijen kako bi se počeo razgrađivati prije nego što ga pojedu.

Gujavica se hrani ostatcima uginulih biljaka i životinja iz zemlje. Kroz usta unosi zemlju, probavlja ostatke biljaka i životinja, a preostalu zemlju izbacuje kroz crijevni otvor. Tim procesom se rahli zemlja i olakšava rast korijenja biljkama, što čini gujavice korisnim stanovnikom vrta i dvorišta.

Kralježnjaci imaju prohodno probavilo. Prohodno probavilo kod kralježnjaka (uključujući čovjeka) započinje usnim otvorom i završava crijevnim otvorom. Hrana se kroz probavilo kreće jednim smjerom.

Žaba je vodozemac. Vodozemci često imaju dugi ljepljivi jezik koji im pomaže u lovu na plijen. Većina vodozemaca su mesojedi koji love plijen.

Probavilo nekih riba završava nečisnicom, a nekih crijevnim otvorom. Uz to, ribe mogu imati različiti oblik usta i zuba ovisno o tome čime se hrane. Neke ribe su mesojedi, neke biljojedi, a neke se hrane planktonom. Probaj se sjetiti primjera ribe za svaki od navedenih tipova prehrane!

Mesojedi se hrane hranom životinjskog porijekla. Hrana životinjskog porijekla bogata je energijom, pa je probavna cijev mesojeda kraća u odnosu na biljojede jer je probava takve hrane lakša.

Volja je proširenje jednjaka kod ptica u kojem se omekšava hrana. Kako ptice nemaju zube u kljunu, u volji se hrana omekšava kako bi se lakše probavila u želucu. Uz to, u želucu se probava odvija na čak dva načina: mehanički i kemijski.

Svi mekušci imaju prohodno probavilo u koje hrana ulazi kroz jedan otvor, a njezini neprobavljeni ostatci izlaze kroz drugi. No, početni dio probavila razlikuje se ovisno o tipu prehrane pojedine skupine mekušaca.

Građa tijela biljojeda, mesojeda i svejeda najviše se razlikuje po građi zubala i duljini probavila. Zubi su prilagođeni za hvatanje plijena (mesojedi) ili kidanje i žvakanje biljaka (biljojedi), dok svejedi imaju razvijene različite oblike zuba. Biljojedi imaju dulje probavilo jer su biljke siromašnije hranjivim tvarima i teže probavljive, dok najkraće probavilo imaju mesojedi.

Biljojedi su životinje koje se hrane samo biljkama. Probavna cijev biljojeda je dosta dugačka jer se biljna hrana probavlja duže i teže od mesa. Želudac biljojeda se sastoji od 4 odjeljaka kako bi što bolje razgradio biljnu hranu.