Organizacijske razine u prirodi

Biogeni elementi su kemijski elementi koji sudjeluju u izgradnji stanica i drugih spojeva koji se nalaze u stanicama. Neki od biogenih elemenata su ugljik, kisik, vodik, dušik...

Organele su specijalizirane podjedinice stanice koje su funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom membranom. U njima se vrše različiti procesi koji omogućavaju opstanak stanice, a time i cijelog organizma građenog od stanica.

Organizacijske razine živog svijeta promatramo: 1. među živim bićima (jedinka, životna zajednica, ekosustav) 2. na razini višestaničnog organizma (tkivo, organ, organski sustav, organizam) 3. na razini stanice (atom, molekula, organele, stanica)

Najveći i najsloženiji ekosustav je biosfera. Obuhvaća sva živa bića na Zemlji i njihova staništa.

Ekosustav čine sve životne zajednice koje žive na različitim staništima uključujući i staništa na kojima žive. Primjer ekosustava je šuma, uključujući sva živa bića (npr. zec, lisica, hrast, vrganj) i stanište (tlo, potoci).

Tvorno tkivo omogućuje biljci rast u visinu i širinu, osnovno se nalazi u svim dijelovima biljke. Pokrovno štiti biljku od vanjskih utjecaja, potporno osigurava čvrstoću, provodno provodi tvari tijelom biljke. Žljezdano tkivo izlučuje tvari.

Najvažnija poveznica između članova životne zajednice je prehrana. Odnosi putem prehrane opisuju se pomoću hranidbenih mreža i hranidbenih lanaca.

Molekule su izgrađene od atoma. Atomi spojeni u različite molekule izgrađuju svu živu i neživu prirodu te sve što je stvorio čovjek.

Biogeni elementi su kemijski elementi koji sudjeluju u izgradnji stanica i drugih spojeva koji se nalaze u stanicama. Neki od biogenih elemenata su ugljik, kisik, vodik, dušik...

Populacija je skup jedinki iste vrste koje žive na istom staništu i mogu se međusobno razmnožavati. U prirodi jedinke ne žive same, već u zajednicama s drugim jedinkama iste vrste i to na određenom prostoru, što im omogućuje preživljavanje.

Biljke i alge su proizvođači. Proizvođači su organizmi koji proizvode hranu iskorištavajući svjetlost.

Pokrovno tkivo gradi kožu i sluznicu unutarnjih organa. Vezivno tkivo povezuje tijelo, mišićno tkivo omogućuje pokretanje tijela i unutarnjih organa, dok živčano tkivo sudjeluje u primanju i prenošenju informacija iz okoliša i iz unutrašnjosti tijela.

Životinjska tkiva možemo svrstati u četiri skupine: pokrovno, vezivno, mišićno i živčano. Ta tkiva izgrađuju organizme svih životinja.

Razlagači su organizmi koji razlažu uginule organizme na jednostavnije tvari. Bakterije i gljive su razlagači.

Životnu zajednicu čine sva živa bića koja su prilagođena životu na istome staništu. Na primjer, sva živa bića iza određenog jezera čine jednu životnu zajednicu.

Stanica je osnovna građevna i funkcionalna jedinica tijela. Stanice grade tkiva, a tkiva grade organe.

Više organa radi usklađeno i međusobno se nadopunjuju u radu gradeći organski sustav. Kod čovjeka razlikujemo pokrovni, probavni, optjecajni, dišni, živčani, sustav organa za kretanje, sustav organa za izlučivanje, sustav organa za razmnožavanje i endokrini sustav.

Pokrovno tkivo gradi kožu i sluznicu unutarnjih organa. Vezivno tkivo povezuje tijelo, mišićno tkivo omogućuje pokretanje tijela i unutarnjih organa, dok živčano tkivo sudjeluje u primanju i prenošenju informacija iz okoliša i iz unutrašnjosti tijela.

Jedno živo biće (organizam) je jedinka koja može biti višestanična ili jednostanična. Jedinka (organizam) mogu samostalno funkcionirati, no potrebna im je priroda za dugoročno preživljavanje.

Tvorno tkivo omogućuje biljci rast u visinu i širinu, osnovno se nalazi u svim dijelovima biljke. Pokrovno štiti biljku od vanjskih utjecaja, potporno osigurava čvrstoću, provodno provodi tvari tijelom biljke. Žljezdano tkivo izlučuje tvari.

Organele su specijalizirane podjedinice stanice koje su funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom membranom. U njima se vrše različiti procesi koji omogućavaju opstanak stanice, a time i cijelog organizma građenog od stanica.

Pokrovno tkivo gradi kožu i sluznicu unutarnjih organa. Vezivno tkivo povezuje tijelo, mišićno tkivo omogućuje pokretanje tijela i unutarnjih organa, dok živčano tkivo sudjeluje u primanju i prenošenju informacija iz okoliša i iz unutrašnjosti tijela.

Biljna tkiva možemo svrstati u šest skupina: tvorno, osnovno, pokrovno, potporno, provodno i žljezdano. Ta tkiva izgrađuju organizme svih biljaka.

Najveći i najsloženiji ekosustav je biosfera. Biosfera obuhvaća sva živa bića na Zemlji i njihova staništa.

Tvorno tkivo omogućuje biljci rast u visinu i širinu, osnovno se nalazi u svim dijelovima biljke. Pokrovno štiti biljku od vanjskih utjecaja, potporno osigurava čvrstoću, provodno provodi tvari tijelom biljke. Žljezdano tkivo izlučuje tvari.

Šuma, travnjak i pustinja su kopneni ekosustavi. Ekosustavi su spoj živih bića i staništa na kojima žive.

Stanica je osnovna građevna i funkcionalna jedinica tijela. Stanice grade tkiva, a tkiva grade organe.

Tvorno tkivo omogućuje biljci rast u visinu i širinu, osnovno se nalazi u svim dijelovima biljke. Pokrovno štiti biljku od vanjskih utjecaja, potporno osigurava čvrstoću, provodno provodi tvari tijelom biljke. Žljezdano tkivo izlučuje tvari.

Više organa radi usklađeno i međusobno se nadopunjuju u radu gradeći organski sustav. Kod čovjeka razlikujemo pokrovni, probavni, optjecajni, dišni, živčani, sustav organa za kretanje, sustav organa za izlučivanje, sustav organa za razmnožavanje i endokrini sustav.

Jedno živo biće (organizam) je jedinka koja može biti višestanična ili jednostanična. Jedinka (organizam) može samostalno funkcionirati, no potrebna im je priroda za dugoročno preživljavanje.

Veliki broj istovrsnih stanica koje obavljaju istu zadaću povezuje se u tkivo koje izgrađuje organe. Dok organski sustav čine skupine organa koji zajedno obavljaju niz povezanih zadaća.

Organele su izgrađene od molekula. Različite molekule se spajaju na različite načine i tvore sve organele i druge tvorbe u stanici.

Populacije su skup svih živih bića, dok su more, jezero, rijeka i potok vodeni ekosustavi. Vodeni ekosustavi su spoj živih bića i vodenog stanište u kojem žive.

Pokrovno tkivo gradi kožu i sluznicu unutarnjih organa. Vezivno tkivo povezuje tijelo, mišićno tkivo omogućuje pokretanje tijela i unutarnjih organa, dok živčano tkivo sudjeluje u primanju i prenošenju informacija iz okoliša u unutrašnjosti tijela.

Veliki broj istovrsnih stanica koje obavljaju istu zadaću povezuje se u tkivo koje izgrađuje organe. Dok organski sustav čine skupine organa koji zajedno obavljaju niz povezanih zadaća.

Biljna tkiva možemo svrstati u šest skupina: tvorno, osnovno, pokrovno, potporno, provodno i žljezdano. Ta tkiva izgrađuju organizme svih biljaka.

Tvorno tkivo omogućuje biljci rast u visinu i širinu, osnovno se nalazi u svim dijelovima biljke. Pokrovno štiti biljku od vanjskih utjecaja, potporno osigurava čvrstoću, provodno provodi tvari tijelom biljke. Žljezdano tkivo izlučuje tvari.

Bakterije i gljive su razlagači. Razlagači su organizmi koji razlažu uginule organizme na jednostavnije tvari.

Tvorno tkivo omogućuje biljci rast u visinu i širinu, osnovno se nalazi u svim dijelovima biljke. Pokrovno štiti biljku od vanjskih utjecaja, potporno osigurava čvrstoću, provodno provodi tvari tijelom biljke. Žljezdano tkivo izlučuje tvari.

Potrošači su organizmi koji konzumiraju hranu, a ne proizvode je. Životinje, odnosno biljojedi, mesojedi i svejedi su potrošači.

Životnu zajednicu čine sva živa bića koja su prilagođena životu na istome staništu. Na primjer, sva živa bića iza određenog jezera čine jednu životnu zajednicu.

Životinjska tkiva možemo svrstati u četiri skupine: pokrovno, vezivno, mišićno i živčano. Ta tkiva izgrađuju organizme svih životinja.

Proizvođači su organizmi koji proizvode hranu iskorištavajući svjetlost. Biljke i alge su proizvođači.

Ekosustav čine sve životne zajednice koje žive na različitim staništima uključujući i staništa na kojima žive. Primjer ekosustava je šuma, uključujući sva živa bića (npr. zec, lisica, hrast, vrganj) i stanište (tlo, potoci).

Životinje, odnosno biljojedi, mesojedi i svejedi su potrošači. Potrošači su organizmi koji konzumiraju hranu, a ne proizvode je.