Šišmiš leti pomoću letnice. Letnica je tanka kožna opna razvučena između prstiju šišmiša, zbog čega šišmiš može letjeti iako je sisavac. Iako njegovi udovi nalikuju na krila, malo su drugačije građeni nego krila ptica, pa ih biolozi ne nazivaju krilima.

Kralježnjaci imaju unutarnji potporni sustav. Unutarnji potporni sustav nalazi se unutar tijela i raste zajedno s organizmom. Unutarnji potporni sustav kralježnjaka sastoji se od kralježnice i kostiju.

Prsni ili letni mišići pokreću krila ptica. Pričvršćeni su za posebni dio prsne kosti koji se naziva greben. U prsnim (letnim) mišićima nalazi se puno mitohondrija koji pomažu stvoriti dovoljno energije za let.

Većina sisavaca kreće se pomoću nogu. To su udovi posebno prilagođeni za kretanje po kopnu, nalaze se s donje strane tijela, a građeni su od mišića i kostiju. Većina sisavaca ima četiri noge.

Ptice imaju aerodinamičan oblik tijela koji im omogućuje uspješnije letenje. Imaju šuplje kosti i zračne vrećice koje smanjuju masu te zato pružaju lakši let.

Krv ptica bogata je eritrocitima. Eritrociti su crvene krvne stanice i prenose kisik u krvi. Veliki broj eritrocita omogućuje bolji prijenos kisika kroz tijelo ptice, a kisik je potreban mišićima za dobivanje energije za let.

Prednost života u vodi je što voda ima veću gustoću od zraka, zbog čega je sila uzgona u vodi veća i tijela se čine lakša. Zbog toga voda pruža dio potpore tijelu, pa vodeni organizmi mogu imati slabije razvijeni potporni sustav. No, upravo zbog veće gustoće vode, potrebno je više energije za kretanje kroz vodu nego kroz zrak.

Ptice lete u jatu kako bi uštedjele energiju. Jato je skupina ptica, a kada jato leti zajedno, najčešće se ptice organiziraju u obliku slova \"V\" što im pomaže da lakše prolaze kroz zrak. Najteže je letjeti na vrhu \"V\", pa se ptice na toj poziciji izmjenjuju kako bi uštedjele energiju.

Kostur riba može biti građen od koštanog i hrskavičnog tkiva. Neke ribe imaju kostur građen od koštanog tkiva (kao i ostali kralježnjaci), pa se nazivaju koštunjače, dok se ribe koje imaju kostur građen od hrskavice nazivaju hrskavičnjače. Na primjer, tuna je koštunjača, a morski pas je hrskavičnjača.

Potporni sustav bitniji je kopnenim nego vodenim životinjama. Kako je voda gušća od zraka, ona pomaže pridržavati vodene životinje u određenom položaju, pa je njihov potporni sustav manje opterećen.

Hobotnica se kreće pomoću mlaznog pogona i krakova. Mlazni pogon (naglo izbacivanje vode iz tijela) koristi za brzo kretanje, a za sporije kretanje koristi krakove kojima može plivati ili se prihvaćati za morsko dno.

Gujavica je kolutićavac koji se luči sluz i kreće se kroz tlo pomoću mišića. Ima izduženo tijelo unutar kojeg se mišići stišću i opuštaju, što ju poguruje prema naprijed. U kretanju i zadržavanju oblika tijela gujavici pomaže i hidroskelet.

Zrakasta simetrija javlja se kod nepokretnih organizama. Tijelo organizama sa zrakastom simetrijom može se podijeliti na dva zrcalna dijela na više načina.

Ptice trkačice su ptice koje ne mogu letjeti. Takve ptice su često veće od ptica koje mogu letjeti i imaju snažne noge pomoću kojih se kreću po tlu. Neke od ptica trkačica su noj, emu i nandu.

Plivaće kožice su omogućile vodozemcima kretanje u vodi jer u njoj provode dio života. Plivaće kožice povećavaju površinu prednjih i/ili stražnjih nogu životinje i tako omogućavaju bolji prijenos mišićne snage na vodu.

Vlasulja je oblik žarnjaka koji živi sjedilačkim načinom života (polip), što znači da je cijeli svoj život pričvršćena za podlogu. Može biti u simbiozi sa rakom samcem koji ju nosi po morskom dnu dok ona lovkama hvata plijen.

Dvobočna simetrija javlja se kod pokretnih organizama. Organizmi koji su dvobočno simetrični mogu se podijeliti na lijevu i desnu stranu koje su zrcalno jednake.

Puževi i školjkaši kreću se pomoću mišićnog stopala. Uz to, izlučuju sluz kako bi se što lakše pokretali. Školjkašima mišićno stopalo, osim za pokretanje, služi i za pričvršćivanje za podlogu.

Beskralježnjaci mogu imati vanjski ili unutarnji potporni sustav te hidroskelet. Vanjski potporni sustav nalazi se s vanjske strane tijela, unutarnji s unutarnje, a hidroskelet je potporni sustav koji se sastoji od vode koja ispunjava tijelo i pomaže zadržati njegov oblik.

Ribe imaju vretenast (hidrodinamičan) oblik tijela. Takav oblik im olakšava kretanje kroz vodu.

Meduza je odrasli i pokretni oblik žarnjaka. Kreće se potiskivanjem vode prema van (kreće se kao \"na mlazni pogon\").

Spužve se ne kreću, ali imaju razvijen potporni sustav. Potporni sustav spužvi građen je od mineralnih iglica i proteinskih niti. Spužvama je potreban potporni sustav kako ih morske struje ne bi nosile i kako ih pritisak vode ne bi zgnječio.

Većina sisavaca se kreće po kopnu, no postoje i sisavci s posebnim prilagodbama na kretanje u vodi i zraku. Neki od sisavaca koji se najlakše kreću na kopnu su mačka, štakor, zec, vodeni sisavci su kit i dupin, a šišmiš je sisavac prilagođen na kretanje zrakom.

Plivaći mjehur služi kao organ za disanje i ravnotežu kod riba. Ravnotežu održavaju tako da prilagođavaju zasićenost plina u mjehuru. Ako ispune mjehur plinom, kreću se prema gore i obrnuto.

Ptice imaju lagane i šuplje kosti. Šupljine u kostima ispunjene su zrakom. Ta svojstva čine kosti vrlo laganima i olakšavaju pticama održavanje u zraku tijekom leta.

Tijelo riba koje žive uz morsko dno je spljoštenog oblika. Ribe koje žive uz morsko dno prilagođene su na visoki tlak kojim ih pritišće sva voda oko njih, pa imaju vrlo tanko tijelo kojim se priljubljuju uz morsko dno. Ovakav oblik tijela olakšava im i skrivanje od predatora.

Slabo pokretni nametnicu su beskralježnjaci iz skupine plošnjaka (metilji, trakavice) i skupine oblića (dječja glista). Parazitiraju unutar organizma te imaju dobro razvijene organe za pričvršćivanje. Imaju slabo razvijene organe za pokretanje.

Sisavci, gmazovi i ribe mogu imati peraje. Peraje su uobičajeni udovi riba, ali javljaju se i kod nekih sisavaca (npr. kitovi) i gmazova (npr. vodene kornjače). Razmisli postoje li i ptice koje imaju udove preobražene u peraje!

Ježinac je bodljikaš koji se kreće pomoću nožica i bodlji. Nožice ježinca izlaze iz njegove čahure kroz male otvore i pomiču se, a bodlje mu omogućuju da se prihvaća za podlogu ili odguruje od nje.

Hidroskelet je tip skeleta u kojem je glavno uporište tekućina kojoj se volumen ne smanjuje pod visokim tlakom. Znači da je dovoljno \"jaka\" da pruži otpor mišićima.

Perje pticama služi za pokrov tijela, let i održavanje stalne tjelesne temperature jer su ptice homeotermne životinje. To znači da se unutarnja temperatura tijela održava stalno stabilnom bez obzira na vanjske utjecaje.

Gmizanje je način kretanja životinja čije su noge postavljene na stranama tijela, a tijekom kretanja trbuhom dotiču tlo. Skupina gmazova je dobila naziv upravo svom načinu kretanja. Iako većina gmazova gmiže, neki imaju prilagodbe i za drugačije oblike pokretanja (npr. vodene kornjače koje mogu plivati).

Hitinski pokrov je potporni sustav člankonožaca. Nalazi se s vanjske strane njihovog tijela, štiti ostatak tijela i povezan je s mišićima, što omogućuje kretanje. Hitinski pokrov imaju pauci, rakovi i kukci.