Potporno tkivo daje biljkama čvrstoću. Biljkama je potrebna dovoljno čvrsta stabljika kako bi mogle uspravno stajati na kopnu.

Čvrstoća je jedno od svojstava biljaka koje im je omogućilo prelazak na kopno. Na kopnu su biljke okružene zrakom koji im ne pruža dovoljno potpore da bi stajale uspravno, pa su im trebale posebne prilagodbe.

Biljke se ne mogu kretati i mijenjati mjesto svog života jer su sjedilački organizmi i korijen ih vezuje za tlo. No, mogu mijenjati položaj pojedinih organa kako bi reagirale na podražaje. Razmisli na koji podražaj bi biljka mogla reagirati!

Alge su sjedilački organizmi. Alge čitav život provedu pričvršćene za podlogu i ne posjeduju organe za kretanje.

Alge nemaju razvijen potporni sustav. Voda koja okružuje alge pomaže im održati se uspravno. Razmisli što bi se dogodilo s algom kada se izvadi iz vode.

Biljke reagiraju na podražaje pomicanjem organa prema ili od podražaja. Na primjer, biljke mogu okretati listove prema izvoru svjetlosti kako bi bolje vršile fotosintezu ili usmjeravati korijen prema vodi.

Biljka je mekana i savija se kada ima malo vode. U takvim uvjetima nema dovoljno vode u stanicama, pa one postaju meke i \"ispuhane\", a biljka se savija.

Kloroplasti unutar biljnih stanica kreću se pasivno. Oni se pokreću ovisno o svjetlosti kako bi sto bolje vršili fotosintezu.

Euglena je heterotrofni jednostanični protist koji se kreće bičem. Bič je posebni tjelesni nastavak koji euglena može pomicati te joj služi kao \"propeler\" tijekom kretanja kroz vodu.

Papučica je heterotrofni jednostanični protist koji se kreće pomoću trepetljika. Trepetljike su mali tjelesni nastavci koji, kao što im i sam naziv govori, trepere oko tijela papučice i stvaraju struju vode koja pokreće papučicu.

U potpornom tkivu biljaka ima mnogo celuloze. Celuloza se nalazi u stijenkama stanica koje izgrađuju potporno tkivo. Potporno tkivo daje biljkama čvrstoću i omogućuje im da uspravno stoje.

Gljive upijaju hranjive tvari iz tla pomoću niti koje se nazivaju hife. Osim hranjivih tvari, gljive iz tla pomoću hifa upijaju i vodu. Ovakav način prehrane prilagodba je na sjedilački život.

Kloroplasti u strukture unutar stanice koje se pasivno kreću prema izvoru svjetlosti. U kloroplastima se vrši fotosinteza koja se može jače vršiti kada su kloroplasti izloženiji svjetlosti.

Neke biljke su otrovne, što im pomaže zaštititi se od organizama koji ih žele pojesti. Otrov je prilagodba na sjedilački način života u kojem ne mogu pobjeći od drugih organizama.

Oblik alge bi se promijenio kada bi ju se izvadilo iz vode jer alge nemaju razvijen potporni sustav, nego im potporu pruža voda. Kada se alga izvadi iz vode, ona se \"zgužva\" i postane mlohava jer ju zrak ne može održavati uspravnom.

Biljke su sjedilački organizmi. Biljke čitav život provedu pričvršćene za podlogu i ne posjeduju organe za kretanje.

Biljku na kretanje potiču različiti podražaji iz okoline. Ti podražaji su svjetlost, količina vode, temperatura... Razmisli koji dio biljke bi se pomicao prema svjetlosti, a koji prema vodi!

Ameba se kreće lažnim nožicama koje zovemo pseudopodiji. Njezino kretanje možemo zamijetiti pod mikroskopom.

Planktonski organizmi (zajednica organizama koja pluta u stupcu vode) imaju ulja i tjelesne nastavke za plutanje koji im omogućavaju plutanje dok ih nosi struja vode. Ovakav način kretanja naziva se pasivno kretanje.

Kao i biljke i većina algi, gljive su također sjedilački organizmi pričvršćeni za podlogu. Hranjive materije i vodu upijaju iz tla pomoću hifa.

Bakterije se mogu kretati pomoću biča, klizati pomoću sluzavog omotača, ali i kretati se pasivno. Pasivno kretanje je oblik kretanja u kojem organizam nosi voda ili zrak, a on ne utječe na smjer i brzinu kretanja. Različite vrste bakterija kreću se na različite načine.

Biljka je čvrsta i stoji uspravno kada ima dovoljno vode. U takvim uvjetima voda osmozom ulazi u stanicu koja bubri i postaje čvršća i tvrđa, zbog čega je cijela biljka čvrsta i uspravna.

Planktonski organizmi (zajednica organizama koja pluta u stupcu vode)ne kreću se, već ih nosi struja vode. Ovakav način kretanja naziva se pasivno kretanje.

Čvrstoća biljke ovisi o tlaku u unutrašnjosti biljnih stanica. Osmozom voda ulazi u stanicu te tako se povećava volumen vakuole te raste tlak u stanici. Ovo osigurava napetost stanica i biljnih organa. Ukoliko biljka nije opskrbljena vodom, tlak u biljci je manji, stoga čvrstoća biljke opada.

Biljke su u tlu učvršćene korijenom. Osim što ih učvršćuje u tlu, korijen omogućuje biljkama upijanje vode i drugih tvari iz tla.