Učitavam...
Kwiz
Imaju li sva živa bića mehanizme zaštite tijela
Imaju li sva živa bića mehanizme zaštite tijela
Započni kwiz
Kako se naziva zaštitni pokrovni sloj drvenastog dijela biljke?
A
A
Vosak.
B
B
Kora.
C
C
Dlake.
D
D
Drvo.
Kako biljke koje nemaju posebne načine zaštite preživljavaju nepovoljne uvjete?
A
A
U obliku spore ili izdanka.
B
B
U obliku sjemenke ili podzemnih organa.
C
C
U obliku spore ili podzemnih organa.
D
D
U obliku sjemenke ili izdanka.
U kojem su obliku virusi izvan tijela domaćina?
A
A
U obliku čahure.
B
B
U obliku sjemenke.
C
C
U obliku kristala.
D
D
U obliku spore.
Što su gomolj, lukovica i podanak?
A
A
Podzemni organi.
B
B
Vrste pokrova biljaka.
C
C
Sjemenke.
D
D
Vrste biljaka.
Kako se naziva postupak kojim se uništavaju bakterije u hrani, ali se ne uništavaju čahure bakterija?
A
A
Pasterizacija.
B
B
Sterilizacija.
C
C
Kuhanje.
D
D
Transpiracija.
Što je \"pokrov\" tijela heterotrofnih protista?
A
A
Kora.
B
B
Koža.
C
C
Stanična stijenka.
D
D
Stanična membrana.
Koje skupine biljaka imaju pokrov od gusto složenih stanica i zaštitne ovojnice?
A
A
Mahovine i drvenaste sjemenjače.
B
B
Papratnjače i drvenaste sjemenjače.
C
C
Papratnjače i zeljaste sjemenjače.
D
D
Mahovine i zeljaste sjemenjače.
Što smanjuje intenzitet transpiracije i djeluje kao toplinski izolator?
A
A
Vosak.
B
B
Dlake.
C
C
Drvo.
D
D
Kora.
Tko se od isušivanja štiti lučenjem sluzi?
A
A
Alge.
B
B
Kaktusi.
C
C
Mahovine.
D
D
Gljive.
Što štiti korijen biljke?
A
A
Korjenova kapa.
B
B
Dlake.
C
C
Drvo.
D
D
Vosak.
U kojim situacijama neke bakterije stvaraju zaštitnu čahuru oko stanice?
A
A
U nepovoljnim uvjetima.
B
B
Kada se žele razmnožavati.
C
C
Uvijek.
D
D
U povoljnim uvjetima.
U kojim situacijama heterotrofni protisti stvaraju dodatne strukture za zaštitu?
A
A
Uvijek.
B
B
U povoljnim uvjetima.
C
C
Kada se žele razmnožavati.
D
D
U nepovoljnim uvjetima.
Koja skupina biljaka ima organizam pokriven jednim slojem pokrovnih stanica?
A
A
Mahovine.
B
B
Zeljaste sjemenjače.
C
C
Drvenaste sjemenjače.
D
D
Papratnjače.
Kako se naziva postupak kojim se uništavaju bakterije i njihove čahure?
A
A
Sterilizacija.
B
B
Pasterizacija.
C
C
Kuhanje.
D
D
Transpiracija.
Kako je vazdazeleno drveće zaštićeno od smrzavanja?
A
A
Sječe ga se za Božić, pa ponovno izraste u proljeće.
B
B
Ima bodlje i pohranjuje vodu u deblo.
C
C
Odbacuje lišće.
D
D
Ima iglice pokrivene voskom umjesto listova.
Čime je zaštićena bakterijska stanica?
A
A
Staničnom membranom ili staničnom stijenkom.
B
B
Staničnom membranom ili voskom.
C
C
Dlakama ili staničnom stijenkom.
D
D
Dlakama ili voskom.
Što štiti deblo stabla od smrzavanja?
A
A
Zaštitna ovojnica prekrivena smolom.
B
B
Kora prekrivena voskom.
C
C
Zaštitna ovojnica prekrivena voskom.
D
D
Kora prekrivena smolom.
Koje skupine organizama imaju slabo razvijenu zaštitu od isušivanja?
A
A
Papratnjače i mahovine.
B
B
Alge i mahovine.
C
C
Papratnjače i gljive.
D
D
Alge i gljive.
Koja biljna zaštitna struktura je dijelom građena od mrtvih stanica?
A
A
Korijenova kapa.
B
B
Zaštitna ovojnica.
C
C
Kora.
D
D
Vosak.
Kako se naziva zaštitna struktura koju stvaraju heterotrofni protisti?
A
A
Stanična membrana.
B
B
Zaštitna čahura.
C
C
Ovojnica.
D
D
Stanična stijenka.
Čime je prekrivena zaštitna ovojnica kod biljaka sušnih prostora?
A
A
Korom.
B
B
Dlakama.
C
C
Drvom.
D
D
Voskom.
Kako je listopadno drveće prilagođeno na nepovoljne uvjete?
A
A
Preživljava ih u obliku sjemenke.
B
B
Ima iglice koje dobro podnose nepovoljne uvjete.
C
C
Odbacuje lišće.
D
D
Skladišti vodu u deblu.
Od čega je izgrađena stijenka hifa kod gljiva?
A
A
Sluzi ili voska.
B
B
Sluzi ili celuloze.
C
C
Hitina ili celuloze.
D
D
Hitina ili voska.
Koje prilagodbe na sušu ima kaktus?
A
A
Skladišti vodu u stabljici i ima velike listove s bodljama.
B
B
Pojačano vrši transpiraciju i listovi preobraženi u bodlje.
C
C
Pojačano vrši transpiraciju i ima velike listove s bodljama.
D
D
Skladišti vodu u stabljici i listovi preobraženi u bodlje.
Što bakterijama pruža dodatnu zaštitu od isušivanja i antibiotika?
A
A
Stanična stijenka.
B
B
Zaštitna čahura.
C
C
Stanična membrana.
D
D
Ovojnica.
