Imaju li sva živa bića mehanizme zaštite tijela

Papratnjače i zeljaste sjemenjače imaju pokrov od gusto složenih stanica i zaštitne ovojnice. Stanice koje izgrađuju pokrov imaju zadebljale stanične stijenke na strani kojom su okrenute prema van. Ovakva struktura pomaže biljkama smanjiti gubitak vode i zaštititi ih od štetnih okolišnih utjecaja.

Podzemni organi su gomolj, lukovica i podanak. Oni omogućuju biljkama koje nemaju posebne načine zaštite preživljavanje nepovoljnih uvjeta. Nalaze se pod zemljom koja ih štiti od nepovoljnih uvjeta kao što je hladnoća.

Pasterizacija je postupak kojim se uništavaju bakterije u hrani, ali se ne uništavaju čahure bakterija. Pasterizacija se provodi pri 60 - 80 °C. Hrana koja je pasterizirana ima duži rok trajanja nego hrana koja nije, no i dalje se može pokvariti ako predugo stoji.

Pasterizacija je postupak kojim se uništavaju bakterije u hrani, ali se ne uništavaju čahure bakterija. Pasterizacija se provodi pri 60 - 80 °C. Hrana koja je pasterizirana ima duži rok trajanja nego hrana koja nije, no i dalje se može pokvariti ako predugo stoji.

Bakterijska stanica zaštićena je staničnom membranom ili staničnom stijenkom. One omogućuju zaštitu od okoliša i štetnih tvari iz okoliša. Neke bakterije imaju i ovojnicu koja ih dodatno štiti.

Kora je zaštitna struktura koja je dijelom građena od mrtvih stanica, a obavija drvenaste dijelove biljaka. Tijekom rasta biljke dio stanica odumire i one grade vanjski dio kore, dok je unutarnji građen od živih stanica.

Za razliku od biljaka vlažnih područja čija je zaštitna ovojnica tanka, biljke suhih prostora imaju debelu zaštitnu ovojnicu. Ta debela zaštitna ovojnica dodatno je prekrivena voskom kako bi se maksimalno smanjio gubitak vode.

Heterotrofni protisti stvaraju dodatne zaštitne strukture oko stanice u nepovoljnim uvjetima. Kada se oko stanice stvori zaštitna struktura dolazi do smanjenja metabolizma. Organizmi ostaju u čahuri sve dok ponovno ne nastanu povoljni uvjeti.

Korjenova kapa štiti korijen od oštećenja. Korijen ima vrlo tanak i nježan pokrov kako bi mogao upijati vodu iz tla, pa zaštitnu ulogu ima korjenova kapa građena od posebnih stanica na vrhu korijena. Korijenova kapa također ima ulogu izlučivanja sluzi kako bi se korijen mogao lakše probijati kroz zemlju.

Neke bakterije imaju dodatnu ovojnicu koja ih štiti od isušivanja i antibiotika. Ta ovojnica može biti sluzava ili tvrda, a nemaju je sve bakterije. Razmisli je li za čovjeka bolje da se zarazi bakterijom sa ili bez ovojnice!

Vazdazeleno drveće je zaštićeno od smrzavanja jer ima iglice pokrivene voskom umjesto listova. Iglice imaju manju površinu nego uobičajeni listovi, pa se teže smrzavaju i sporije vrše transpiraciju, tj. sporije gube vodu. Uz to, iglice su pokrivene voskom koji pruža dodatnu zaštitu i od gubitka vode i od smrzavanja.

Sterilizacija je postupak kojim se uništavaju bakterije i njihove čahure. Provodi se kada želimo nešto potpuno očistiti od bakterija, npr. pri konzerviranju hrane ili čišćenju određenog liječničkog pribora. Može se provoditi pri visokoj temperaturi, visokom tlaku ili posebnim kemikalijama.

Stijenka hifa kod gljiva izgrađena je od hitina ili celuloze. Hitin izgrađuje i pokrov kukaca, dok celuloza daje čvrstoću staničnim stijenkama biljnih stanica.

Heterotrofni protisti su jednostanični organizmi, što znači da je cijelo njihovo tijelo građeno od samo jedne stanice. Ta stanica je, kao i svaka druga, obavijena staničnom membranom koja se kod jednostaničnih organizama može smatrati \"tjelesnim pokrovom\". Stanična membrana papučica, ameba i ostalih protista omogućuje zaštitu od okoliša i štetnih tvari iz okoliša.

Alge i mahovine imaju slabo razvijenu zaštitu od isušivanja. I alge i mahovine žive na staništima na kojima ima mnogo vlage, pa je rizik od isušivanja malen. Alge najčešće žive u moru ili slatkoj vodi, dok mahovine žive na vlažnim kopnenim staništima.

Korjenova kapa štiti korijen od oštećenja. Korijen ima vrlo tanak i nježan pokrov kako bi mogao upijati vodu iz tla, pa zaštitnu ulogu ima korjenova kapa građena od posebnih stanica na vrhu korijena. Korijenova kapa također ima ulogu izlučivanja sluzi kako bi se korijen mogao lakše probijati kroz zemlju.

Za razliku od biljaka vlažnih područja čija je zaštitna ovojnica tanka, biljke suhih prostora imaju debelu zaštitnu ovojnicu. Ta debela zaštitna ovojnica dodatno je prekrivena voskom kako bi se maksimalno smanjio gubitak vode.

Kaktus je na sušu prilagođen skladištenjem vode u debeloj stabljici i preobrazom listova u bodlje. Bodlje su manje nego listovi i kroz njih se slabije vrši transpiracija, što dodatno pomaže kaktusu sačuvati vodu. Uz smanjenje transpiracije, bodlje su zaštita od biljojeda.

Sterilizacija je postupak kojim se uništavaju bakterije i njihove čahure. Provodi se kada želimo nešto potpuno očistiti od bakterija, npr. pri konzerviranju hrane ili čišćenju određenog liječničkog pribora. Može se provoditi pri visokoj temperaturi, visokom tlaku ili posebnim kemikalijama.

Heterotrofni protisti i bakterije u nepovoljnim uvjetima stvaraju zaštitnu čahuru, otporni dodatni sloj kojim obaviju stanicu. Kada se oko stanice stvori zaštitna struktura dolazi do smanjenja metabolizma. Organizmi ostaju u čahuri sve dok ponovno ne nastanu povoljni uvjeti.

Biljke koje nemaju posebne načine zaštite preživljavaju nepovoljne uvjete u obliku sjemenke ili podzemnih organa. Na taj način ne moraju biti izložene nepovoljnim uvjetima nego se nalaze u mirovanju i nastavljaju razvoj kada se nađu u povoljnim uvjetima, najčešće na proljeće. Razmisli koji su povoljni uvjeti za razvoj biljke!

Stijenka hifa kod gljiva izgrađena je od hitina ili celuloze. Hitin izgrađuje i pokrov kukaca, dok celuloza daje čvrstoću staničnim stijenkama biljnih stanica.

Alge se od isušivanja štite lučenjem sluzi. Sluz luče alge koje žive u zoni plime i oseke u kojoj dio dana provode izvan mora.

Kaktus je na sušu prilagođen skladištenjem vode u debeloj stabljici i preobrazom listova u bodlje. Bodlje su manje nego listovi i kroz njih se slabije vrši transpiracija, što dodatno pomaže kaktusu sačuvati vodu. Uz smanjenje transpiracije, bodlje su zaštita od biljojeda.

Izvan tijela domaćina, virusi imaju obilježja neživog, stoga poprimaju oblik kristala. U tom obliku ne mogu se razmnožavati i u njemu ostaju sve dok ne uđu u živu stanicu.

Mahovine su pokrivene jednim slojem pokrovnih stanica. One su vrlo jednostavne biljke pa nemaju složene pokrovne strukture. Uz to, žive na vlažnim staništima na kojima ima dovoljno vode pa se ne moraju brinuti oko isušivanja.

Izvan tijela domaćina, virusi imaju obilježja neživog, stoga poprimaju oblik kristala. U tom obliku ne mogu se razmnožavati i u njemu ostaju sve dok ne uđu u živu stanicu.

Vazdazeleno drveće je zaštićeno od smrzavanja jer ima iglice pokrivene voskom umjesto listova. Iglice imaju manju površinu nego uobičajeni listovi, pa se teže smrzavaju i sporije vrše transpiraciju, tj. sporije gube vodu. Uz to, iglice su pokrivene voskom koji pruža dodatnu zaštitu i od gubitka vode i od smrzavanja.

Neke bakterije imaju dodatnu ovojnicu koja ih štiti od isušivanja i antibiotika. Ta ovojnica može biti sluzava ili tvrda, a nemaju je sve bakterije. Razmisli je li za čovjeka bolje da se zarazi bakterijom sa ili bez ovojnice!

Kora je zaštitni pokrovni sloj drvenastog dijela biljke. Kora je građena od živih i odumrlih stanica koje štite ostatak biljke.

Dlake na površini stabljike ili listova imaju ulogu smanjivanja stope transpiracije jer zadržavaju vodenu paru u blizini puči što otežava njezino daljnje otpuštanje. Također, ako su ispunjene zrakom služe kao toplinski izolator.

Podzemni organi su gomolj, lukovica i podanak. Oni omogućuju biljkama koje nemaju posebne načine zaštite preživljavanje nepovoljnih uvjeta. Nalaze se pod zemljom koja ih štiti od nepovoljnih uvjeta kao što je hladnoća.

Neke bakterije u nepovoljnim uvjetima stvaraju zaštitnu čahuru oko stanice. Nepovoljni uvjeti mogu biti vrućina, hladnoća, nedostatak vode, hrane ili kisika. Bakterije se u čahuri nalaze u stanju mirovanja i metabolizam im je usporen te ostaju u njoj dok uvjeti ne postanu povoljniji.

Deblo od smrzavanja štiti kora prekrivena smolom. Kora je sama po sebi zaštitni pokrov građen od živih stanica s unutarnje strane i mrtvih s vanjske strane, a smola ju čini još otpornijom na hladnoću.

Kora je zaštitni pokrovni sloj drvenastog dijela biljke. Kora je građena od živih i odumrlih stanica koje štite ostatak biljke.

Heterotrofni protisti u nepovoljnim uvjetima stvaraju zaštitnu čahuru, otporni dodatni sloj kojim obaviju stanicu. Kada se oko stanice stvori zaštitna struktura dolazi do smanjenja metabolizma. Organizmi ostaju u čahuri sve dok ponovno ne nastanu povoljni uvjeti.