Hrane li se sva živa bića

Prema tipu prehrane gljive mogu biti saprotrofi, paraziti i simbionti. Saprotrofi dobivaju hranjive tvari razlaganjem uginulih organizama, paraziti uzimaju hranjive tvari od drugog organizma i izazivaju njegovu bolest, a simbionti žive u zajednici s drugim organizmima.

Klorofil je zeleni biljni pigment. Osim što daje biljkama prepoznatljivu zelenu boju, sudjeluje u fotosintezi.

Biljke izmjenjuju plinove pomoću otvora na površini biljke koji se nazivaju puči. Kroz puči ulazi ugljikov dioksid koji je neophodan za proces fotosinteze, a izlazi kisik koji je nastao fotosintezom.

Autotrofi su organizmi koji sami proizvode hranu. Autotrofi su cijanobakterije, alge i biljke. Alge mogu biti jednostanične i višestanične. Autotrofni su organizmi koji naseljavaju vode i vlažna staništa.

Alge su autotrofni su organizmi koji naseljavaju vode i vlažna staništa. Mogu biti jednostanične i višestanične. One su proizvođači u hranidbenim lancima. Same proizvode hranjive tvari fotosintezom, zbog čega su uvijek proizvođači.

Gljive upijaju hranjive tvari iz podloge pomoću hifa. Hife su duge niti izgrađene od stanica koje grade cijelo tijelo gljive.

Biljke izmjenjuju plinove pomoću otvora na površini biljke koji se nazivaju puči. Kroz puči ulazi ugljikov dioksid koji je neophodan za proces fotosinteze, a izlazi kisik koji je nastao fotosintezom.

Kod jednostaničnih organizama razgradnja hrane odvija se u hranidbenom mjehuriću. Nakon razgradnje hranjive tvari se difuzijom prenose kroz citoplazmu do staničnih organela.

Cijanobakterije su autotrofna skupina bakterija koja je prva počela stvarati kisik procesom fotosinteze. Kisik koji su stvorile cijanobakterije izgradio je atmosferu i omogućio živim bićima nastanjivanje kopna.

Autotrofi su organizmi koji sami proizvode hranu. Uzimajući tvari iz nežive prirode, stvaraju hranu i kisik. Ovaj proces se naziva fotosinteza.

Euglena, papučica i ameba imaju hranidbene mjehuriće. Hranidbeni mjehurići nastaju od stanične membrane koja obavije komadić hrane. Kruže unutar stanice i u njima se odvija razgradnja hrane.

Saprotrofi ili razlagači su organizmi koji razgrađuju uginule ostatke drugih organizama. Tijekom razgradnje saprotrofi uzimaju hranjive tvari, a dio korisnih tvari ostaje u tlu. Te tvari iz tla koriste biljke.

Lišaj nastaje simbiozom gljiva i jednostaničnih zelenih algi. Gljiva štiti algu pomoću hifa i opskrbljuje ju vodom, dok alga obavlja fotosintezu i tako opskrbljuje gljivu hranom. Takav tip simbioze naziva se mutualizam jer oba organizma imaju koristi od odnosa.

Alge su proizvođači u hranidbenim lancima. Same proizvode hranjive tvari fotosintezom, zbog čega su uvijek proizvođači. Posebno su značajne u vodenim ekosustavima u kojima žive u obliku planktona ili na dnu.

Simbiotske bakterije često žive u zajednici s biljkama kao što su djeteline i vežu dušik iz zraka. Biljkama je potreban dušik za rast i razvoj, ali ne mogu ga koristiti direktno iz zraka, pa su im potrebne bakterije.

Hife su duge niti izgrađene od stanica koje grade cijelo tijelo gljive. Gljive upijaju hranjive tvari iz podloge pomoću hifa.

Ameba hvata hranu pomoću lažnih nožica koje nastaju kada se stanična membrana izboči pod pritiskom citoplazme. Pomoću lažnih nožica ameba se kreće i prehranjuje. Lažne nožice okruže plijen i uvuku prema membrani. Membrana se nakon toga odvaja u obliku hranidbenog mjehurića u kojem se hrana razgrađuje.

Bakterije se hrane autotrofno i heterotrofno. Manji broj vrsta bakterija je autotrofan, dok su većinski bakterije heterotrofni organizmi. Heterotrofne bakterije dijele se na parazite i saprotrofe.

Jednostanični heterotrofni protisti nemaju razvijene probavne organe. Ovi organizmi građeni su od samo jedne stanice. Membrana koja obavija stanicu oblikuje hranidbeni mjehurić u slučaju doticaja s hranom.

Većina bakterija u prirodi su saprotrofi. Saprotrofne bakterije ili bakterije truljenja razgrađuju ostatke uginulih organizama u tlu.

Saprotrofi ili razlagači su organizmi koji razgrađuju uginule ostatke drugih organizama. Tijekom razgradnje saprotrofi uzimaju hranjive tvari, a dio korisnih tvari ostaje u tlu. Te tvari iz tla koriste biljke. Neke bakterije i gljive su saprotrofi.

Klorofil je zeleni biljni pigment. Osim što daje biljkama prepoznatljivu zelenu boju, sudjeluje u fotosintezi.

Listovi su dio biljke koji je najbitniji za fotosintezu. Oblikovani su tako da imaju što veću površinu koja je izložena svjetlosti i u njima se nalazi najviše kloroplasta.

Paraziti su organizmi koji žive u ili na tijelu drugih organizama i izazivaju bolesti. Neke bakterije su paraziti i uzrokuju bolesti, no brojne su korisne za ljude i druge organizme. Razmisli koje skupine bakterija su korisne!

Ameba hvata hranu pomoću lažnih nožica koje nastaju kada se stanična membrana izboči pod pritiskom citoplazme. Pomoću lažnih nožica ameba se kreće i prehranjuje. Lažne nožice okruže plijen i uvuku prema membrani. Membrana se nakon toga odvaja u obliku hranidbenog mjehurića u kojem se hrana razgrađuje.

Prema tipu prehrane gljive mogu biti saprotrofi, paraziti i simbionti. Saprotrofi dobivaju hranjive tvari razlaganjem uginulih organizama, paraziti uzimaju hranjive tvari od drugog organizma i izazivaju njegovu bolest, a simbionti žive u zajednici s drugim organizmima.

Kod jednostaničnih organizama razgradnja hrane odvija se u hranidbenom mjehuriću. Nakon razgradnje hranjive tvari se difuzijom prenose kroz citoplazmu do staničnih organela.

Kloroplasti su organeli u biljnoj stanici u kojima se odvija fotosinteza. Zelene su boje jer se u njima nalazi klorofil, zeleni biljni pigment koji sudjeluje u fotosintezi.

Kloroplasti su organeli u biljnoj stanici u kojima se odvija fotosinteza. Zelene su boje jer se u njima nalazi klorofil, zeleni biljni pigment koji sudjeluje u fotosintezi.

Fotosinteza je proces kojim biljke stvaraju hranu. Tijekom fotosinteze biljke koriste vodu iz tla i ugljikov dioksid iz zraka kako bi u kloroplastima uz pomoć svjetlost stvorile hranjive tvari (šećer glukozu) i kisik.

Difuzija je izmjena tvari preko stanične membrane. S obzirom da su mikroskopski sitni, jednostanični organizmi imaju veliku površinu u odnosu na svoj volumen, pa izmjenjuju tvari difuzijom.

Paraziti su organizmi koji žive u ili na tijelu drugih organizama i izazivaju bolesti. Neke bakterije su paraziti i uzrokuju bolesti, no brojne su korisne za ljude i druge organizme. Osim bakterija, česti paraziti su i gljive.

Heterotrofne bakterije dijele se na parazite, saprotrofe i simbionte. Paraziti žive u ili na tijelu drugih organizama, saprotrofi razlažu ostatke uginulih organizama, a simbionti žive u zajednici s drugim organizmima.

S obzirom na to da su mikroskopski sitni, jednostanični organizmi imaju veliku površinu u odnosu na svoj volumen, pa izmjenjuju tvari difuzijom. Difuzija je izmjena tvari preko stanične membrane.

Autotrofi su organizmi koji sami proizvode hranu. Uzimajući tvari iz nežive prirode, stvaraju hranu i kisik. Ovaj proces se naziva fotosinteza.

Biljke su autotrofni organizmi. Biljke procesom fotosinteze stvaraju hranjive tvari (glukozu) koje koriste za dobivanje energije potrebne za obavljanje životnih procesa.

Fotosinteza je proces kojim autotrofni organizmi (biljke, alge, cijanobakterije, euglena) stvaraju hranu. Tijekom fotosinteze biljke koriste vodu iz tla i ugljikov dioksid iz zraka kako bi u kloroplastima uz pomoć svjetlost stvorile hranjive tvari (šećer glukozu) i kisik.

Lišaj nastaje simbiozom gljiva i jednostaničnih zelenih algi. Gljiva štiti algu pomoću hifa i opskrbljuje ju vodom, dok alga obavlja fotosintezu i tako opskrbljuje gljivu hranom. Takav tip simbioze naziva se mutualizam jer oba organizma imaju koristi od odnosa.

Euglena je jednostanični organizam koji se može hraniti i heterotrofno i autotrofno. Kada nema svjetlosti euglena se hrani heterotrofno uzimajući hranu iz okoliša, a kad ima svjetlosti koristi ju kako bi sama sebi stvorila hranu autotrofnim putem.

Cijanobakterije su autotrofna skupina bakterija koja je prva počela stvarati kisik procesom fotosinteze. Kisik koji su stvorile cijanobakterije izgradio je atmosferu i omogućio živim bićima nastanjivanje kopna.

Gljive su heterotrofni organizmi i s obzirom na način prehrane mogu biti saprotrofi, simbionti i paraziti.