Građa i obilježja živih bića

Kloroplast organela koja je zelena zbog klorofila. U kloroplastu se odvija proces proizvodnje kisika i hranjivih tvari. U mitohondriju se odvija proces staničnog disanja.

Prilagodbe omogućuju preživljavanje živim bićima. Živa bića prilagođavaju se na različite uvjete u staništu građom tijela, funkcioniranjem metabolizma i ponašanjem.

Ribosomi su strukture zadužene za sintezu proteina u stanici. Jezgra sadrži nasljedni materijal dok se u mitohondrijima odvija stanično disanje i oslobađa se energija.

Mreža kanalića je membranski sustav kanalića koji osigurava brz prijenos tvari unutar stanice. Ona također povezuje jezgru i staničnu membranu čime omogućava brz prijenos tvari od jezgre od izvanstaničnog prostora i obrnuto. Citoplazma ispunjava stanicu i u njoj se nalazi mreža kanalića.

Jezgra je najveće stanično tjelešce i upravlja radom stanice. U jezgri se nalazi nasljedna molekula DNA.

Usklađenost procesa sinteze i razgradnje molekula, odnosno metabolizam, omogućuje život. Primjer metaboličkog procesa je stanično disanje.

Vakuola služi kao skladište vode i drugih tvari. Ispunjena je staničnom tekućinom u kojoj su otopljeni minerali. Javlja se samo u biljnim stanicama.

Biologija se često opisuje kao znanost o životu. Biologija proučava sva živa bića, njihovu građu, funkcioniranje organizma, ali i utjecaj okoliša na živa bića te utjecaj živih bića jednih na druge.

Stanicu je potrebno promatrati elektronskim mikroskopom da bi se u njoj vidjeli mitohondriji i ribosomi. Mitohondriji, ribosomi i mreža kanalića toliko su sitni da se ne vide ni pomoću svjetlosnog mikroskopa.

Vakuola služi kao skladište vode i drugih tvari. Ispunjena je staničnom tekućinom u kojoj su otopljeni minerali. Javlja se samo u biljnim stanicama.

Postupne promjene organizama kroz generacije zovemo evolucija. Riječ evolucija dolazi od latinske riječi \"evolutio\" što označava razvoj ili razvitak.

Dva roditeljska živa bića razmnožavanjem stvaraju potomke slične sebi. Razmnožavanjem je omogućen opstanak vrste.

Citoplazma je otopina koja ispunjava unutrašnjost stanice i većinskim je dijelom voda. U njoj se nalaze organele i zbivaju različiti procesi.

Difuzija je proces gibanja čestica iz područja manje u područje veće koncentracije kako bi se ravnomjerno rasporedile. Primjerice, kada u vodu kapnemo kap crvene boje, nakon nekog vremena čestice boje će difundirati kroz čitav volumen vode u čaši.

Stanična membrana tanka ovojnica koja odvaja stanicu od susjednih stani i okoline i preko nje se odvija izmjena tvari s okolišem. Staničnu membranu posjeduju sve stanice.Stanična stijenka je čvrsta ovojnica karakteristična samo za biljne stanice.

Usklađenost procesa sinteze i razgradnje molekula, odnosno metabolizam, omogućuje život. Primjer metaboličkog procesa je stanično disanje.

Voda s otopljenim tvarima u prostoru između stanica naziva se izvanstanična tekućine. Izvanstanična tekućina nalazi se izvan stanica, u prostoru između stanica.

Kloroplast organela koja je zelena zbog klorofila. U kloroplastu se odvija proces proizvodnje kisika i hranjivih tvari.

Osmoza je difuzija vode kroz polupropusnu membranu kada se čestice vode gibaju iz područja veće u područje manje koncentracije. Stanične membrane su polupropusne kako bi se mogla provoditi osmoza i izjednačavati koncentracija otopina.

Postupne promjene organizama kroz generacije zovemo evolucija. Riječ evolucija dolazi od latinske riječi \"evolutio\" što označava razvoj ili razvitak.

Podražljivost je sposobnost živih bića da primaju različite informacije (podražaje) iz svog okoliša i reagiraju na njih. Odgovori na podražaje omogućuju živim bićima zaštitu i preživljavanje. Biljke pojedine dijelove tijela okreću prema Suncu, što je primjer svjetlosne podražljivosti. Kod životinja moguće je uočiti povlačenje dijela tijela od izvora topline, što je primjer termičke podražljivosti.

Stanice su mikroskopske veličine stoga se izmjena tvari može odvijati preko površine zbog odnosa površine i volumena. Kod višestaničnih organizama površina tijela postaje premala u odnosu na volumen stoga izmjena tvari preko površine nije učinkovita.

Biljna i životinjska stanica većinom su slične, ali imaju i neke različitosti. Biljna i životinjska stanica imaju većinu istih organela. No, biljne stanice imaju neke organele koje životinjske stanice nemaju, poput vakuole i kloroplasta.

Kod nekih jednostaničnih organizama nasljedna informacija DNA nalazi se u citoplazmi. Kod nekih jednostaničnih organizama DNA je slobodna u citoplazmi jer nemaju jezgru. Primjer takvih organizama su bakterije.

Mitohondriji su okruglasta i duguljasta tjelešca u kojima se oslobađa energija iz hranjivih tvari pomoću staničnog disanja. Ribosomi su zaduženi za sintezu proteina, dok se u kloroplastima odvija fotosinteza i nalaze se samo u biljnim stanicama.

Voda s otopljenim tvarima u prostoru između stanica naziva se izvanstanična tekućine. Izvanstanična tekućina nalazi se izvan stanica, u prostoru između stanica.

Mitohondriji su okruglasta i duguljasta tjelešca u kojima se oslobađa energija iz hranjivih tvari pomoću staničnog disanja.

Stanična membrana tanka ovojnica koja odvaja stanicu od susjednih stani i okoline i preko nje se odvija izmjena tvari s okolišem. Staničnu membranu posjeduju sve stanice. Stanična stijenka je čvrsta ovojnica karakteristična samo za biljne stanice.

Svako živo biće je individualno i razlikuje se od drugih živih bića. Iako se bića svrstavaju u skupine (npr. rodovi, vrste) prema sličnosti, svaka jedinka je jedinstvena.

Osmoza je proces difuzije vode kroz staničnu membranu. Difuzija je proces gibanja čestica iz područja manje u područje veće koncentracije kako bi se ravnomjerno rasporedile. Primjerice, kada u vodu kapnemo kap crvene boje, nakon nekog vremena čestice boje će difundirati kroz čitav volumen vode u čaši.

Organiziranost je jedno od osnovnih obilježja živog svijeta i osim u unutarnjoj građi, moguće je uočiti i u vanjskoj građi organizama, primjerice vanjska građa stabljike agave.

Svako živo biće je individualno i razlikuje se od drugih živih bića. Iako se bića svrstavaju u skupine (npr. rodovi, vrste) prema sličnosti, svaka jedinka je jedinstvena.

Citoplazma se nalazi unutar stanice stoga riječ je o staničnoj tekućini. Tekućine koje se nalaze izvan stanica nazivaju se izvanstanične tekućine.

Stanična stijenka je čvrsta ovojnica koja štiti biljnu stanicu i daje joj oblik i čvrstoću. Građena je od celuloze i nalazimo je samo u biljnim stanicama.

Podražljivost je sposobnost živih bića da primaju različite informacije (podražaje) iz svog okoliša i reagiraju na njih. Odgovori na podražaje omogućuju živim bićima zaštitu i preživljavanje.Biljke pojedine dijelove tijela okreću prema Suncu, što je primjer svjetlosne podražljivosti. Kod životinja moguće je uočiti povlačenje dijela tijela od izvora topline, što je primjer termička podražljivost.

Organiziranost je jedno od osnovnih obilježja živog svijeta i osim u unutarnjoj građi, moguće je uočiti i u vanjskoj građi organizama, primjerice vanjska građa stabljike agave.

Citoplazma je otopina koja ispunjava unutrašnjost stanice i većinskim je dijelom voda. U njoj se nalaze organele i zbivaju različiti procesi.

Jezgra je najveće stanično tjelešce i upravlja radom stanice. U jezgri se nalazi nasljedna molekula DNA. Ribosomi su zaduženi za sintezu proteina, a u mitohondriju se odvija stanično disanje.

Biologija se često opisuje kao znanost o životu. Biologija proučava sva živa bića, njihovu građu, funkcioniranje organizma, ali i utjecaj okoliša na živa bića te utjecaj živih bića jednih na druge.

Difuzija je proces gibanja čestica iz područja manje u područje veće koncentracije kako bi se ravnomjerno rasporedile. Primjerice, kada u vodu kapnemo kap crvene boje, nakon nekog vremena čestice boje će difundirati kroz čitav volumen vode u čaši.