Višestanični organizmi vrše izmjenu plinova pomoću raznolikih specijaliziranih organa. Višestanični organizmi imaju premalu površinu u odnosu na volumen svoga tijela, zbog čega nisu mogli vršiti izmjenu plinova preko površine tijela, već su razvili posebne organe kako bi taj proces bio brži i učinkovitiji.

Sva živa bića moraju osloboditi energiju iz hranjivih tvari kako bi preživjela. To je moguće u anaerobnim (bez kisika) i aerobnim (s kisikom) uvjetima. Neovisno o uvjetima, procesi su dosta slični, a razlika je u učinkovitosti. U aerobnim uvjetima učinkovitost je veća.

Alkoholnim vrenjem kvasaca od šećera nastaju etanol i ugljikov dioksid. Ugljikov dioksid je plin koji stvara mjehuriće unutar tijesta u koji je dodan kvasac, zbog čega tijesto postane prozračno i ukusno. Prisjeti se kakvu teksturu ima kruh kada ga se razreže!

Procesom staničnog disanja uz pomoć kisika od šećera nastaju voda i ugljikov dioksid. Ovaj proces odvija se u mitohondriju u stanici, u aerobnim uvjetima te se njime otpušta energija.

Fotosintezom od vode i ugljikovog dioksida uz djelovanje Sunčeve energije nastaju šećer i kisik. Samo neki organizmi, kao što su biljke i alge, mogu vršiti fotosintezu.

Kvasci u procesu alkoholnog vrenja energiju oslobađaju u anaerobnim uvjetima. Većina ostalih gljiva su aerobni organizmi.

Alge i biljke su fotosintetski organizmi koji pomoću Sunčeve energije stvaraju šećer glukozu. Tu glukozu kasnije iskorištavaju u procesu staničnog disanja, u kojem uz pomoć kisika oslobađaju energiju iz šećera glukoze.

Kvasci u anaerobnim uvjetima dobivaju energiju procesom alkoholnog vrenja. Alkoholno vrenje odvija se u anaerobnim uvjetima, a tijekom njega se šećer razgrađuje na alkohol i ugljikov dioksid.

Amebe i papučice su protisti koji vrše izmjenu plinova pomoću stanične membrane. To su jednostanični protisti, građeni od samo jedne stanice u kojoj se odvijaju svi životni procesi.

Kvasci u aerobnim uvjetima oslobađaju energiju procesom staničnog disanja, kao i većina drugih organizama. No, mogu preživjeti i u anaerobnim uvjetima u kojima oslobađaju energiju alkoholnim vrenjem. Razmisli koji je od dva načina dobivanja energije kvasaca bitniji za čovjeka!

Svi organizmi dišu, tj. vrše izmjenu plinova s okolinom. Iako alge i biljke mogu i stvarati kisik, također ga i troše na svoje životne procese.

Kvasci i bakterije oslobađaju energiju vrenjem u anaerobnim uvjetima. Kvasci vrše alkoholno vrenje, a bakterije mliječno-kiselo. U aerobnim uvjetima kvasci oslobađaju energiju procesom staničnog disanja.

Iako bakterije najčešće povezujemo s bolestima, ne uzrokuju sve bakterije bolesti. Brojne bakterije su korisne poput saprotrofskih bakterija koje se koriste u proizvodnji jogurta i drugih mliječnih proizvoda.

Učinkovitost izmjene plinova preko površine tijela ovisi o veličini organizma i vlažnosti kože. Što je organizam veći, ima manji omjer površine i volumena, tj. ima manju površinu tijela u odnosu na volumen, zbog čega mu je vršiti izmjenu plinova preko površine tijela. Uz to, kako bi se plinovi mogli otopini na koži, ona mora biti vlažna.

Procesom alkoholnog vrenja kod kvasaca nastaju ugljikov dioksid i etanol. Etanol je glavni sastojak alkoholnih pića, zbog čega su kvasci bitni za njihovu proizvodnju. Ugljikov dioksid stvara mjehuriće koji čine tijesto rahlim i prozračnim, zbog čega se koristi pri proizvodnji kruha.

Jednostanični heterotrofni protisti većinom žive u vodenim staništima. Izmjena plinova se vrši čitavom površinom stanice, preko stanične membrane, procesom difuzije.

U aerobnim uvjetima oslobađa se više energije iz hranjivih tvari. Zbog toga većina organizama oslobađa energiju staničnim disanjem koje se odvija u aerobnim uvjetima.

Kao i kod svih ostalih organizama, stanično disanje kod biljaka i algi odvija se u mitohondrijima. Dolazi do oslobađanja energije pri razgradnji hranjivih tvari.

Kvasac je organizam koji je važan za proizvodnju alkoholnih pića, ali i pekarskih proizvoda te pripada skupini gljiva. Kvasci vrše alkoholno vrenjem kojim nastaje alkohol etanol i plin ugljikov dioksid.

Biljke i alge dišu tijekom cijelog dana i noći. No, tijekom dana i vrše fotosintezu kojom nastaje kisik, tako da istovremeno stvaraju i troše kisik tijekom dana, a samo ga troše tijekom noći.

Fotosinteza i stanično disanje su povezani procesi koji omogućuju preživljavanje svih živih bića na Zemlji. Voda i ugljikov dioksid nastali staničnim disanjem koriste se za fotosintezu, a kisik i šećer nastali fotosintezom koriste se za stanično disanje.

Alkoholnim vrenjem kvasaca od šećera nastaju etanol i ugljikov dioksid. Etanol je vrsta alkohola koja se upotrebljava pri proizvodnji alkoholnih pića.

U proizvodnji mliječnih proizvoda koriste se saprotrofske bakterije. One u procesu mliječno-kiselog vrenja razgrađuju mliječni šećer kako bi dobile energiju, pri čemu nastaje mliječna kiselina koja daje okus kiselkastim mliječnim proizvodima.

Bakterije mogu preživjeti u aerobnim i anaerobnim uvjetima. Neke bakterije prilagođene su samo na aerobne, neke samo na anaerobne uvjete, a neke na oba tipa uvjeta.

Višestanični organizmi imaju posebne sustave organa za izmjenu plinova jer ne mogu dovoljno učinkovito vršiti izmjenu plinova preko površine tijela. Učinkovitost izmjene plinove preko površine stanice ili tijela ovisi o omjeru veličine i površine. Stoga je učinkovitost disanja preko površine vrlo efikasna kod jednostaničnih protista, dok bi kod višestaničnih ljudi učinkovitost bila iznimno mala.

Mliječno-kiselo vrenje je proces u kojem bakterije razgrađuju mliječni šećer kako bi oslobodile potrebnu energiju. S obzirom na to da kao produkt nastaje mliječna kiselina, saprotrofske bakterije koriste se u proizvodnji mliječnih proizvoda. Upravo je mliječna kiselina zaslužna za kiseli okus npr. jogurta.