Učitavam...
Kwiz
Dišu li sva živa bića
Dišu li sva živa bića
Započni kwiz
U kakvim uvjetima mogu preživjeti bakterije?
A
A
Niti u aerobnim, niti u anaerobnim.
B
B
Aerobnim i anaerobnim.
C
C
Samo anaerobnim.
D
D
Samo aerobnim.
U kakvim uvjetima se oslobađa više energije iz hranjivih tvari?
A
A
Anaerobnim uvjetima.
B
B
Pri plućnom disanju.
C
C
Pri staničnom disanju.
D
D
Aerobnim uvjetima.
Koja dva povezana procesa su presudna za preživljavanje svih živih bića na Zemlji?
A
A
Fotosinteza i alkoholno vrenje.
B
B
Mliječno-kiselo vrenje i alkoholno vrenje.
C
C
Fotosinteza i stanično disanje.
D
D
Mliječno-kiselo vrenje i stanično disanje.
Kojoj skupini pripada organizam koji je važan za proizvodnju alkoholnih pića, ali i pekarskih proizvoda?
A
A
Protistima.
B
B
Gljivama.
C
C
Biljkama.
D
D
Životinjama.
Koji produkt alkoholnog vrenja kod kvasaca je bitan za proizvodnju alkoholnih pića?
A
A
Šećer.
B
B
Ugljikov dioksid.
C
C
Sve od navedenog.
D
D
Etanol.
Kada dišu biljke i alge?
A
A
Ne dišu.
B
B
Samo po danu.
C
C
Tijekom dana i noći.
D
D
Samo po noći.
Koji organizmi oslobađaju energiju vrenjem u anaerobnim uvjetima?
A
A
Kvasci i jednostanični prostisti.
B
B
Jednostanični protisti i alge.
C
C
Kvasci i saprotrofske bakterije.
D
D
Saprotrofske bakterije i alge.
Koji organizmi se koriste u proizvodnji mliječnih proizvoda?
A
A
Saprotrofske baterije.
B
B
Heterotrofni jednostanični protisti.
C
C
Alge.
D
D
Kvasci.
Koji proces je uzrokovan saprotrofskim bakterijama?
A
A
Mliječno-kiselo vrenje.
B
B
Alkoholno vrenje.
C
C
Difuzija.
D
D
Mliječno-slatko vrenje.
Koji produkt alkoholnog vrenja kod kvasaca je bitan za pekarske proizvode?
A
A
Sve od navedenog.
B
B
Etanol.
C
C
Ugljikov dioksid.
D
D
Šećer.
Kako se naziva proces kojim kvasci oslobađaju energiju u anaerobnim uvjetima?
A
A
Stanično disanje.
B
B
Mliječno-slatko vrenje.
C
C
Alkoholno vrenje.
D
D
Mliječno-kiselo vrenje.
U kakvim uvjetima živi većina gljiva, osim kvasaca?
A
A
Vrućim.
B
B
Suhim.
C
C
Anaerobnim.
D
D
Aerobnim.
Koja tvrdnja NIJE istinita za bakterije?
A
A
Sve bakterije uzrokuju bolesti.
B
B
Neke bakterije razgrađuju mliječni šećer.
C
C
Bakterije mogu preživjeti u aerobnim i anaerobnim uvjetima.
D
D
Bakterije se koriste u proizvodnji jogurta.
Kako se naziva proces kojim kvasci oslobađaju energiju u aerobnim uvjetima?
A
A
Mliječno-slatko vrenje.
B
B
Mliječno-kiselo vrenje.
C
C
Alkoholno vrenje.
D
D
Stanično disanje.
Kako dišu heterotrofni protisti?
A
A
Preko stanične membrane.
B
B
Uzdušnicama.
C
C
Pučima.
D
D
Plućima.
Što nastaje fotosintezom?
A
A
Šećer i kisik.
B
B
Voda i ugljikov dioksid.
C
C
Voda i kisik.
D
D
Šećer i ugljikov dioksid.
Što nastaje procesom alkoholnog vrenja kod kvasca?
A
A
Mliječna kiselina i voda.
B
B
Mliječna kiselina i etanol.
C
C
Ugljikov dioksid i etanol.
D
D
Ugljikov dioksid i voda.
Koji protisti vrše izmjenu plinova pomoću stanične membrane?
A
A
Kvasci i papučice.
B
B
Amebe i papučice.
C
C
Bakterije i amebe.
D
D
Bakterije i kvasci.
Što nastaje procesom staničnog disanja?
A
A
Voda i kisik.
B
B
Voda i ugljikov dioksid.
C
C
Šećer i ugljikov dioksid.
D
D
Šećer i kisik.
U kojim organelima se odvija stanično disanje kod biljaka i algi?
A
A
Lizosomima.
B
B
Kloroplastima.
C
C
Staničnoj membrani.
D
D
Mitohondrijima.
Koji organizmi dišu?
A
A
Životinje i biljke.
B
B
Svi od navedenih.
C
C
Alge i životinje.
D
D
Alge i biljke.
Tijekom staničnog disanja biljke i alge koriste kisik za oslobađanje energije iz šećera. Kojim procesom je nastao taj šećer?
A
A
Fotosintezom.
B
B
Alkoholnim vrenjem.
C
C
Mliječno-kiselim vrenjem.
D
D
Staničnim disanjem.
O čemu ovisi učinkovitost izmjene plinova preko površine tijela?
A
A
Veličini organizma i vlažnosti kože.
B
B
Veličini organizma i debljini kože.
C
C
Starosti organizma i vlažnosti kože.
D
D
Starosti organizma i debljini kože.
Koja živa bića, kako bi preživjela, moraju osloboditi energiju iz hranjivih tvari?
A
A
Životinje i biljke.
B
B
Životinje i gljive.
C
C
Životinje.
D
D
Sva živa bića.
Kako višestanični organizmi vrše izmjenu plinova?
A
A
Pomoću posebnih organa.
B
B
Gotovo svi imaju pluća.
C
C
Većinom žive u anaerobnim uvjetima.
D
D
Preko površine tijela.
Zašto višestanični organizmi imaju posebne sustave organa za izmjenu plinova?
A
A
Građa njihove kože nije pogodna za izmjenu plinova.
B
B
Svi organizmi imaju posebne organe za izmjenu plinova, naslijedili su ih od predaka.
C
C
Višestanični organizmi ne mogu vršiti izmjenu plinova preko površine tijela dovoljno učinkovito.
D
D
Kako bi mogli izaći na kopno.
