Disanje životinja - sličnosti i razlike

Vodozemci su kralježnjaci s najjednostavnije građenim plućima. Pluća vodozemaca imaju mali broj plućnih mjehurića, ali je njihov promjer veći. Razlog je dodatan organ za disanje. Vodozemci dišu i preko vlažne kože.

U zračne vrećice ptica se pohranjuje zrak. Taj dodatni zrak olakšava ptici disanje i let, pogotovo na visokim nadmorskim visinama.

Žarnjaci nemaju organe za disanje. Obavljaju izmjenu plinova preko površine tijela.

Svi kopneni kralježnjaci imaju vrlo sličan princip disanja te dišu plućima, no razlikuju se po razvijenosti pluća. Neke skupine imaju vrlo razvijena pluća (npr. sisavci), dok neke imaju jednostavnija pluća (npr. vodozemci).

Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje kojeg imaju kukci i pauci. Uzdušnice su sustav cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav.

Tijekom disanja u krvotok ribe ulazi kisik. Voda s otopljenim kisikom prelazi preko škrga ribe, pri čemu kisik ulazi u krvotok ribe preko škrga, a voda samo prelazi preko škrga i izlazi iz ribe.

Zračne vrećice pomažu pticama u disanju i letu. Olakšavaju disanje jer se u njih pohranjuje dodatni zrak, što je posebno bitno na višim nadmorskim visinama gdje je zrak rjeđi. Pomažu pri letu jer olakšavaju tijelu ptice s obzirom na to da su ispunjene zrakom.

Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje kojeg imaju kukci i pauci. Uzdušnice su sustav cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav.

Pluća ptica se najviše razlikuju. Posjeduju plućne vrećice koje služe kao spremište zraka. Povezane su sa šupljim kostima ptice u koje dovode zrak. Dodatne uloge su to što pticu čine lakšom i pomažu pri održavanju tjelesne temperature ptica.

Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tokom ličinačkog stadija žive u vodi, gdje su im potrebne škrge za disanje.

Koža vodozemaca mora biti vlažna kako bi se preko nje mogla vršiti izmjena plinova. Plinovi se otapaju u vlazi na koži i lakše ulaze u njihovo tijelo. Vodozemci imaju brojne žlijezde koje im pomažu održati kožu vlažnom i izbjegavaju vruća i sunčana mjesta kako se ne bi isušili.

Dupin je morski sisavac koji udiše zrak plućima. Ima posebne prilagodbe u građi nosnog otvora kako mu voda ne bi ulazila u dišni sustav dok roni. Dupin ne može disati pod vodom i mora izroniti kako bi udahnuo zrak.

Ribe dišu pomoću škrga. Škrge riba građene su od više listića koje povećavaju površinu izmjene plinova. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu.

Svi sisavci, bez izuzetka, dišu plućima, čak i oni koji žive u moru. Prilagodbe ovih životinja na uvjete u kojima žive su razne, kao što su na primjer dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica.

Vodozemci dišu plućima i preko kože. Imaju vrlo jednostavna pluća s malo plućnih mjehurića, no dio izmjene plinova odvija se preko vlažne kože na površini tijela.

Većina kralježnjaka (sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci) diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti.

Gujavice dišu preko vlažne kože, tj. površine tijela. Imaju posebne žlijezde koje im pomažu održati kožu vlažnom kako bi se plinovi lakše otapali na njoj.

Tijekom disanja u krvotok ribe ulazi kisik. Voda s otopljenim kisikom prelazi preko škrga ribe, pri čemu kisik ulazi u krvotok ribe preko škrga, a voda samo prelazi preko škrga i izlazi iz ribe.

Većina kralježnjaka (sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci) diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti.

Difuzija je proces kojim kisik ulazi u krvotok ribe preko škrga, a ugljikov dioksid izlazi iz krvi ribe u okolnu vodu. Istim procesom odvija se i izmjena plinova u plućima, samo se kisik dobiva iz zraka, a ne vode.

Difuzija je proces kojim kisik ulazi u krvotok ribe preko škrga, a ugljikov dioksid izlazi iz krvi ribe u okolnu vodu. Istim procesom odvija se i izmjena plinova u plućima, samo se kisik dobiva iz zraka, a ne vode.

Vodozemci dišu plućima i preko kože. Imaju vrlo jednostavna pluća s malo plućnih mjehurića, no dio izmjene plinova odvija se preko vlažne kože na površini tijela.

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.

Anaerobni organizmi mogu preživjeti u anaerobnim uvjetima. Anaerobni uvjeti javljaju se tamo gdje nema kisika. Većina živih bića ne može preživjeti bez kisika, no anaerobnim organizmima za oslobađanje energije nije potreban kisik. Štoviše, prisutnost kisika sprječava taj proces.

Svi sisavci, bez izuzetka, dišu plućima, čak i oni koji žive u moru. Prilagodbe ovih životinja na uvjete u kojima žive su razne, kao što su na primjer dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica.

Vodozemci su prva skupina kralježnjaka koja je počela živjeti na kopnu prije 360 milijuna godina. Jedna od najbitnijih prilagodbi za život na kopnu su upravo pluća kojima vodozemci dišu.

Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tijekom ličinačkog stadija žive u vodi, gdje su im potrebne škrge za disanje.

Ptice posjeduju plućne vrećice koje služe kao spremište zraka. Povezane su sa šupljim kostima ptice u koje dovode zrak. Dodatne uloge su to što pticu čine lakšom i pomažu pri održavanju tjelesne temperature ptica.

Ribe dišu pomoću škrga. Škrge riba građene su od više listića koje povećavaju površinu izmjene plinova. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu.

Sisavci imaju najsličnija pluća čovjeku, s obzirom na to da i čovjek pripada skupini sisavaca. Iako i drugi kralježnjaci dišu na sličan način, građa njihovih pluća malo je drugačija.

Nametnički beskralježnjaci mogu preživjeti u uvjetima bez kisika. Uvjeti bez kisika nazivaju se anaerobnim uvjetima. Neki od nametničkih beskralježnjaka koji mogu živjeti bez kisika su trakavica i dječja glista. Razmisli o povezanosti nametničkog načina života s anaerobnim uvjetima!

Kopneni puževi, za razliku od vodenih, dišu pomoću pluća. Iako se organi kopnenih puževa za disanje nazivaju pluća, ona nisu jednako građena kao pluća kralježnjaka. Ulogu pluća kopnenih puževa preuzima prokrvljeni plašt.

Škrge riba su listastog oblika (vrlo tanke, kao i listovi sa stabla ili listovi papira) čime se povećava omjer površine i volumena. Iako imaju vrlo mali volumen jer su tanke, imaju veliku površinu preko koje se može vršiti izmjena plinova.

Spužve nemaju posebne organe za disanje. Voda struji kroz šupljikavo tijelo spužve, pri čemu joj pomažu stanice s bičevima unutar spužve te pri tome dolazi do izmjene plinova.

Većina organizama pri disanju iskorištava kisik, a oslobađa ugljikov dioksid. Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.