Vojne krajine

Dolaskom Vlaha na područje Hrvatske širi se:

Prikaži odgovor

Budući da su Vlasi dolazili s područja Osmanskog Carstva koje je obuhvaćalo unutrašnjost Balkanskog poluotoka, Vlasi su uglavnom bili pravoslavci. Dolaskom na prostore Hrvatske širili su pravoslavnu vjeru.

Vrati na pitanje

Koja se poljoprivredna kultura nije uzgajala u Vojnoj krajini u 16. i 17. st.?

Prikaži odgovor

Krumpir je u uporabu u poljoprivredu ušao kasnije, tek u 18. stoljeću i to zahvaljujući reformama tadašnjih habsburških careva Marije Terezije i Josipa II.

Vrati na pitanje

Koga su Austrijanci naseljavali na prostor Vojne krajine?

Prikaži odgovor

Austrijanci su naseljavali Vlahe na prostor Vojne krajine. Vlasi su bili balkansko stočarsko stanovništvo.

Vrati na pitanje

Tko je upravljao područjem Vojne krajine?

Prikaži odgovor

Vojnom krajinom nazivao se pojas uz granicu Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva, a ona je uspostavljena radi obrane od Osmanlija te je bila pod direktnom upravom Beča.

Vrati na pitanje

Što nije bila jedna od povlastica u Vlaškim statutima?

Prikaži odgovor

Vlasi su dobivali povlastice u zamjenu za vojnu službu, tako da nisu bili oslobođeni vojne službe. Davala im se osobna sloboda, samouprava, zemlja, slobodna trgovina i druge povlastice poput toga da smiju imati svog sudca ili kneza.

Vrati na pitanje

Vlasi su uglavnom bili ...

Prikaži odgovor

Osmanlije su na osvojenim područjima naseljavali Vlahe te su im davali posebne povlastice. Vlasi, koji su uglavnom bili stočari, a dolazili su iz unutrašnjosti Balkanskog poluotoka.

Vrati na pitanje

Što su Vlasi dobili Vlaškim statutima 1630. god. u zamjeni za vojnu službu?

Prikaži odgovor

Austrijski kralj Ferdinand II. je 1630. god. izdao Vlaške statute, kojima je jamčio Vlasima osobnu slobodu, samoupravu i slobodnu trgovinu u zamjeni za vojnu službu.

Vrati na pitanje

Koje su glavne gospodarske grane kojima su se bavili stanovnici Vojne krajine?

Prikaži odgovor

Stanovnici Vojne krajine su se uz vojnu službu bavili stočarstvom i ratarstvom. Veći je naglasak bio na stočarstvu, jer je bilo lakše skloniti stoku prilikom napada. Obrt je bio nedovoljno razvijen.

Vrati na pitanje

Hrvatski sabor i hrvatski ban su imali glavnu ovlast nad Vojnom krajinom?

Prikaži odgovor

Obrambeni sustav koji su Habsburgovci organizirali u 16. st. na granici između Hrvatske i Osmanskog Carstva radi obrane od osmanske vojske se zvao Vojna krajina sa sjedištem u Grazu. Hrvatski ban i hrvatski sabor nisu imali nikakvu ovlast nad Vojnom krajinom. Vojna krajina je bila odvojena od Hrvatske.

Vrati na pitanje

Kojom krajinom je zapovijedao hrvatski ban?

Prikaži odgovor

Vojna krajina je naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija. Hrvatskom i Slavonskom krajinom su zapovijedali austrijski časnici, a Banskom krajinom je zapovijedao hrvataski ban.

Vrati na pitanje

Kako se zvao obrambeni sustav na granici između Hrvatske i Osmanskog Carstva koji su organizirali Habsburgovci u 16. st.?

Prikaži odgovor

Obrambeni sustav koji su Habsburgovci organizirali u 16. st. na granici između Hrvatske i Osmanskog Carstva radi obrane od osmanske vojske se zvao Vojna krajina sa sjedištem u Grazu. Hrvatski ban i hrvatski sabor nisu imali nikakvu ovlast nad Vojnom krajinom. Vojna krajina je bila odvojena od Hrvatske.

Vrati na pitanje

Što je 'Vojna krajina'?

Prikaži odgovor

Vojna krajina je naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija. Hrvatskom i Slavonskom krajinom su zapovijedali austrijski časnici, a Banskom krajinom je zapovijedao hrvataski ban.

Vrati na pitanje

Koliko je krajina na području današnje Hrvatske u 16. i 17. stoljeću tvorilo sustav Vojne krajine?

Prikaži odgovor

Na prostoru sjeverne i zapadne Hrvatske postojale su tri krajine: Banska, Hrvatska i Slavonska. Banska je bila pod zapovjedništvom bana, a u Hrvatskoj i Slavonskoj zapovijedali su austrijski časnici.

Vrati na pitanje

Osnovna dužnost Vlaha bila je:

Prikaži odgovor

Vlasima je nazivano pravoslavno i katoličko stanovnštvo u osmanlijskoj vojsci. Vlase se pozvalo da se nsele u Vojnoj krajini i zauzvrat za vojnu službu bili su oslobođeni feudalnih obveza.

Vrati na pitanje

Odakle dolaze Vlasi?

Prikaži odgovor

Vlasi dolaze iz unutrašnjosti Balkanskog poluotoka, s prostora istočno od današnje Hrvatske i uglavnom su pravoslavci. Bave se uglavnom stočarstvom, a nakon što u Osmanskom Carstvu nemaju više povlastice, Habsburgovci ih pozivaju da se nasele na prostore Hrvatske.

Vrati na pitanje

Na prostoru južno od Kupe organizirana je:

Prikaži odgovor

Na prostoru južno od Kupe organizirana je Hrvatska Krajina. Središte joj je bio grad Karlovac.

Vrati na pitanje

Vlaški statuti primjenjivali su se na:

Prikaži odgovor

Vlaški statuti vrijedili su za sve stanovnike Vojne krajine, uključujući i hrvatsko stanovništvo, odnosno kmetove. Zato su kmetovi selili na prostor krajine zbog povlastica, iako je to bilo zabranjeno.

Vrati na pitanje

Koje godine je Ferdinand II. izdao Vlaške statute?

Prikaži odgovor

Kralj Ferdinand II. je izdao Vlaške statute 1630. godine. Tom ispravom Vlasi su dobili posebna prava.

Vrati na pitanje

Tko je izdao Vlaške statute?

Prikaži odgovor

Austrijski kralj Ferdinand II. je 1630. god. izdao Vlaške statute, kojima je jamčio Vlasima osobnu slobodu, samoupravu i slobodnu trgovinu u zamjeni za vojnu službu.

Vrati na pitanje

Kojom krajinom nisu zapovijedali austrijski časnici?

Prikaži odgovor

Vojna krajina je naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija. Hrvatskom i Slavonskom krajinom su zapovijedali austrijski časnici, a Banskom krajinom je zapovijedao hrvataski ban.

Vrati na pitanje