Učitavam...
Obrtnici koji se tek izučavaju u obrtu nazivaju se:
Naučnici ili učenici koji su se izučavali u nekom obrtu zvali su se šegrti. Oni koji su ih poučavali zvali su se majstori obrtnici.
Kako su se nazivala srednjovjekovna udruženja obrtnika?
Kako bi obrtnici mogli obraniti svoje interese, okupljali su se u udruženjima poznatim kao cehovi. Cehovi su nastajali prema vrsti obrta, pa su postojali cehovi zlatara, kovača, postolara i dr. Cehovi su i propisivali točna pravila kojih se obrtnik morao držati. Oni su vodili brigu o kvaliteti proizvoda, načinu školovanja obrtnika i sl. Na taj način su se pokušavali štititi od konkurencije, krivotvorenja i nepravilnosti.
Kako se nazivaju mjesta na kojima se prodavala roba?
Udruženja obrtnika (krojači, postolari, zlatari i dr.) nazivamo cehovi. Gilde su udruženja trgovaca, a sajmovi mjesta na kojima se prodavala roba.
Trgovine i obrti razvijaju se u:
U razvijenom srednjem vijeku kada dolazi do rasta gradova, gradovi postaju središta obrta i trgovine. Ljudi se na selu još uvijek većinom bave poljoprivredom, ali često dolaze svoje proizvode prodati u grad.
Kako nazivamo udruženja trgovaca?
Udruženja obrtnika (krojači, postolari, zlatari i dr.) nazivamo cehovi. Gilde su udruženja trgovaca, a sajmovi mjesta na kojima se prodavala roba.
Obrtničke radionice (npr. kovačke radionice) su se često nalazile u istim dijelovima grada?
Obrtničke radionice su se često nalazile u istim gradskim dijelovima grada. Tako su postojale gradske četvrti kovača, postolara, krojača, zlatara i drugih obrtnika.
Zašto je kovački obrt doživio u 11. st. veći rast od ostalih obrta?
Obrtnička proizvodnja je doživjela svoj procvat u 11. st. za razliku od prethodnog razdoblja kada je proizvodnja bila usmjerena na izradu predmeta za svakodnevnu uporabu, sada se razvija cijeli niz obrta. Zbog brojnih ratova porasla je potražnja za oružjem i ratnom opremom, što je dovelo do snažnog razvoja kovačkog obrta.
Sajmovi su se održavali u točno određene dane, obično..
Sajmovi su bili mjesta na kojima se prodavala roba, mjesta na kojima su se okupljali trgovci, obrtnici, seljaci, putujući trgovci. Održavali su se u točno određene dane, obično na blagdan.
Što je trgovcima donosilo najveću zaradu u srednjem vijeku?
Trgovci su se najviše bogatili prodajom robe koja se smatrala luksuznom, kao što su začini, tkanine i druge dragocjenosti koje su uglavnom dolazile s Istoka.
Koja su bila središnja mjesta prodaje najveće količine robe?
Središnja mjesta prodaje robe su bili sajmovi. Sajmovi su se održavali jedanput ili dvaputa godišnje u većini gradova. Važniji od gradskih sajmova su bili sajmovi smješteni duž važnih trgovačkih putova koji su trajali i po više tjedana. Najpoznatiji sajmovi su bili u francuskim pokrajima Flandriji i Champagniji.
Obrtničke radionice su umjesto natpisa sa slovima isticale pločice na kojima je bila slika ili simbol?
Većina ljudi u srednjem vijeku bila je nepismena i nije bilo moguće stavljati natpise na kojima je napisano o kojoj se vrsti obrta radi. Zato su obrtnici imali simbole ceha, npr. postolarska radnja je imala sliku cipela, da bi ljudi prepoznali kojom se vrstom djelatnosti bave.
Do uspona obrta i trgovine došlo je zbog:
U poljoprivredi je u srednjem vijeku došlo do napretka zbog uporabe novih alata i oruđa. Zato se ljudi mogu baviti i drugim djelatnostima, kao što su obrti i trgovina. Trgovinom se mogu baviti i zato što je napredak poljoprivrede omogućio stvaranje viškova proizvoda.