Učitavam...
Uspon obrta i trgovine
Kako nazivamo udruženja trgovaca?
Prikaži odgovor
Udruženja obrtnika (krojači, postolari, zlatari i dr.) nazivamo cehovi. Gilde su udruženja trgovaca, a sajmovi mjesta na kojima se prodavala roba.
Vrati na pitanje
Kako su se nazivala srednjovjekovna udruženja obrtnika?
Prikaži odgovor
Kako bi obrtnici mogli obraniti svoje interese, okupljali su se u udruženjima poznatim kao cehovi. Cehovi su nastajali prema vrsti obrta, pa su postojali cehovi zlatara, kovača, postolara i dr. Cehovi su i propisivali točna pravila kojih se obrtnik morao držati. Oni su vodili brigu o kvaliteti proizvoda, načinu školovanja obrtnika i sl. Na taj način su se pokušavali štititi od konkurencije, krivotvorenja i nepravilnosti.
Vrati na pitanje
Koja su bila središnja mjesta prodaje najveće količine robe?
Prikaži odgovor
Središnja mjesta prodaje robe su bili sajmovi. Sajmovi su se održavali jedanput ili dvaputa godišnje u većini gradova. Važniji od gradskih sajmova su bili sajmovi smješteni duž važnih trgovačkih putova koji su trajali i po više tjedana. Najpoznatiji sajmovi su bili u francuskim pokrajima Flandriji i Champagniji.
Vrati na pitanje
Do uspona obrta i trgovine došlo je zbog:
Prikaži odgovor
U poljoprivredi je u srednjem vijeku došlo do napretka zbog uporabe novih alata i oruđa. Zato se ljudi mogu baviti i drugim djelatnostima, kao što su obrti i trgovina. Trgovinom se mogu baviti i zato što je napredak poljoprivrede omogućio stvaranje viškova proizvoda.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju mjesta na kojima se prodavala roba?
Prikaži odgovor
Udruženja obrtnika (krojači, postolari, zlatari i dr.) nazivamo cehovi. Gilde su udruženja trgovaca, a sajmovi mjesta na kojima se prodavala roba.
Vrati na pitanje
Obrtnici koji se tek izučavaju u obrtu nazivaju se:
Prikaži odgovor
Naučnici ili učenici koji su se izučavali u nekom obrtu zvali su se šegrti. Oni koji su ih poučavali zvali su se majstori obrtnici.
Vrati na pitanje
Obrtničke radionice (npr. kovačke radionice) su se često nalazile u istim dijelovima grada?
Prikaži odgovor
Obrtničke radionice su se često nalazile u istim gradskim dijelovima grada. Tako su postojale gradske četvrti kovača, postolara, krojača, zlatara i drugih obrtnika.
Vrati na pitanje
Što je trgovcima donosilo najveću zaradu u srednjem vijeku?
Prikaži odgovor
Trgovci su se najviše bogatili prodajom robe koja se smatrala luksuznom, kao što su začini, tkanine i druge dragocjenosti koje su uglavnom dolazile s Istoka.
Vrati na pitanje
Trgovine i obrti razvijaju se u:
Prikaži odgovor
U razvijenom srednjem vijeku kada dolazi do rasta gradova, gradovi postaju središta obrta i trgovine. Ljudi se na selu još uvijek većinom bave poljoprivredom, ali često dolaze svoje proizvode prodati u grad.
Vrati na pitanje
Zašto je kovački obrt doživio u 11. st. veći rast od ostalih obrta?
Prikaži odgovor
Obrtnička proizvodnja je doživjela svoj procvat u 11. st. za razliku od prethodnog razdoblja kada je proizvodnja bila usmjerena na izradu predmeta za svakodnevnu uporabu, sada se razvija cijeli niz obrta. Zbog brojnih ratova porasla je potražnja za oružjem i ratnom opremom, što je dovelo do snažnog razvoja kovačkog obrta.
Vrati na pitanje
Sajmovi su se održavali u točno određene dane, obično..
Prikaži odgovor
Sajmovi su bili mjesta na kojima se prodavala roba, mjesta na kojima su se okupljali trgovci, obrtnici, seljaci, putujući trgovci. Održavali su se u točno određene dane, obično na blagdan.
Vrati na pitanje
Obrtničke radionice su umjesto natpisa sa slovima isticale pločice na kojima je bila slika ili simbol?
Prikaži odgovor
Većina ljudi u srednjem vijeku bila je nepismena i nije bilo moguće stavljati natpise na kojima je napisano o kojoj se vrsti obrta radi. Zato su obrtnici imali simbole ceha, npr. postolarska radnja je imala sliku cipela, da bi ljudi prepoznali kojom se vrstom djelatnosti bave.
Vrati na pitanje