Kmet je osim podavanja feudalcu bio dužan plaćati i porez Crkvi. Taj porez zvao se crkvena desetina.

Vazali su dobivali zemlju, tj. feud od svojih seniora, a zauzvrat su bili dužni ratovati za svoje seniore kada je to bilo potrebno.

Feud je naziv za zemljišni posjed koji je osnovica za feudalni odnos.

Drugi naziv za feudalca je vlastelin.

U Srednjem vijeku nastaje društveno uređenje koje se naziva feudalizam. Kao osnovica ovog uređenja javlja se feud - zemljišni posjed. Feudalizam se temelji na odnosu seniora i vazala.

Kmetovi su bili obvezni davati feudalnu rentu svome gospodaru. Nekada je ona bila naturalna, a nekada novčana.

Senior u feudalnoj piramidi predstavlja osobu koja je nadređena vazalima. Senior može biti i vazal drugom senioru, tzv. senior-vazal. Uvijek postoji i vrhovni senior, a svaki vazal ispod njega može isto biti senior.

Seljaci su se većinom hranili povrćem i žitaricama, dok su plemići u svoju prehranu više uvrštavali meso.

Na vrhu feudalne piramide, kao vrhovni senior nalazio se kralj.

Kmetovi su bili seljaci bez slobode kretanja, ženidbe i mnogih drugih sloboda. Zavisni su bili o svojem feudalcu i njegovoj zaštiti.

Vazali su podređeni svojem senioru. Senior je feudalac koji se nalazi iznad vazala po pravima.

Dio rente kmetovi su svom feudalcu plaćali u proizvodima. Takva renta zvala se naturalna renta.

Plemići su kratili svoje vrijeme zabavljajući se u lovu i pohađajući viteške turnire, a nerijetko i sudjelujući u njima.

Na vrhu feudalne piramide, kao najveći zemljoposjednik nalazi se kralj.

Feudalci ili vlastelini bili su pripadnici plemstva.

Vlastelini su feudalci, koji su bili pripadnici plemićkog staleža.

Stalež predstavlja društvenu skupinu u koju se ubrajaju ljudi sličnog načina života, jednakih mogućnosti i često imovinskog stanja.

Feudalci su bili seniori svojim kmetovima, neslobodnim, tj. zavisnim seljacima.

U ratove se najčešće kretalo u proljeće i ljeto jer je tada bilo više dostupne hrane i nisu prijetili vremenski uvjeti.

Za feudalca se upotrebljavao i naziv vlastelin. Feudalci su najčešće bili plemići, pa pojam feudalac i vlastelin često znače i plemić.

Većina brakova u srednjem vijeku bila je dogovorena iz praktičnih razloga. Tako bi imovina i posjedi ostajali u istoj obitelji ili bi se iz koristi dvije moćne obitelji spojile u jednu.

Feudalno društvo prikazuje se u obliku feudalne piramide. Na vrh piramide stavlja se glavni senior, tj. kralj, a onda se prema dnu piramide nalaze niži staleži.

S vremenom je dio na kojem je živio feudalac dobio ime vlastelinstvo jer je drugo ime za feudalca bilo vlastelin.

Hrana plemića sastojala se često od mesa, jer je bilo skupo, a seljaci si ga nisu mogli uvijek priuštiti.

Feudalizam vuče svoje korijene iz Franačke države. Naziv potječe od francuskog izraza feodalité, koji označuje skup odnosa između feudalca i njegova kmeta podložnika u srednjem vijeku.

Kmetovi su zavisni seljaci, koji rade za vlastelina. Kmetovi ne posjeduju ništa, ali žive na feudu.

U Srednjem vijeku bilo je puno dogovorenih brakova jer je namjera bila da imovina iz jedne obitelji ne prijeđe u drugu.

Vazali su isto feudalci, ali se nalaze ispod seniora kojem su dužni u zamjenu za posjed, odraditi najčešće vojnu službu.

Kao prva spisateljica koja se bavila filozofijom i borbom za položaj žena u 15. stoljeću, bila je Christine de Pizan.

Plemići su organizirali viteške turnire na kojima su sudjelovali vitezovi u raznim disciplinama. Tako se plemstvo zabavljalo.

Kmetovi su imali obvezu prema svom feudalcu. Ta obveza zvala se renta. Mogla je biti naturalna, radna ili novčana.

U srednjovjekovnom društvu postojalo je više društvenih staleža. Jedan su činili kraljevi, koji su bili na vrhu piramide, zatim svećenstvo, vitezovi i plemići, a na dnu su bili seljaci i kmetovi.

Plemstvo se zabavljalo viteškim turnirima i lovom na životinje.

Vlastelin je drugi naziv za feudalca.